Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Beširević
  • 14.02.2015. 07:25

Pobijedila ljubav prema starim sortama!

Prestao se baviti modernim voćarstvom, a rasplamsala se ljubav prema starim sortama koja je stalno tinjala u njemu. Sve više je shvaćao da stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća imaju posebnu vrijednost. Dokaz je tome i njegov kolekcijski nasad.

  • 12.201
  • 975
  • 0

Umirovljeni agronom Vahid Beširević iz Gradačca u Bosni i Hercegovini, veliki je zaljubljenik u stare sorte voća. Nastavio je stogodišnju tradiciju voćarstva svoje obitelji, a više od pedeset godina ovaj 75-godišnjak radi na spašavanju i promociji uzgoja starih, osobito autohtonih sorti jabuka i krušaka sa prostora Bosne i Hercegovine.

"Odrastao sam u obitelji koja je imala 30 hektara zemlje i puno voća. Oduzeto nam je od toga dvadeset hektara. Otac je završio poljoprivrednu školu i prenio je na mene ljubav prema zemlji, ne samo na voćarstvo nego sve druge oblasti: povrtlarske, ratarstvo, stočarstvo, pčelarstvo."

Napustio moderno voćarstvo

Vahid Beđirević

"Kao mladi agronom želio sam svoje stečeno znanje primijeniti u praksi. Sedamdesetih godina prošlog stoljeća bio sam zanesen idejom osuvremenjivanja voćarstva pa sam, nažalost, počeo krčiti stare voćnjake i saditi nove nasade s novim sortama krušaka, jabuka, bresaka, marelica, trešanja i drugog voća, tako da smo na našem obiteljskom gospodarstvu u to vrijeme imali gotovo deset hektara voćnjaka. Bio je u to vrijeme jedan od najvećih i najmodernijih voćnjaka u ovom dijelu Bosne s više od 7.000 voćnih stabala", kaže Vahid.

Godine su učinile svoje, u međuvremenu se prestao baviti modernim voćarstvom, a rasplamsala se ljubav prema starim sortama koja je stalno tinjala u njemu. Sve više je shvaćao da stare sorte jabuka, krušaka i drugog voća imaju posebnu vrijednost, otpornije su na bolesti, štetnike, sušu, mraz i druge uvjete, ne traže ogromna ulaganja u gnojidbu, zaštitu i navodnjavanje. "Osim toga, ti plodovi imaju svoj oblik, boju, miris i okus, veću energetsku vrijednost", tvrdi Vahid napominjući činjenicu da mnoge ipak imaju alternativnu rodnost.

Znao je, kaže, hodati po nekoliko dana da nađe kalem-grančicu (plemku) neke osobite sorte za svoj rasadnik, slikao je plodove, počeo je proučavati njihove biološke, osobito pomološke osobine te njihovu uporabnu vrijednost u stolnoj potrošnji ili preradi. Ovaj voćarski entuzijast na svom imanju stvorio je kolekcijski nasad od oko 150 različitih starih sorti jabuka i krušaka. Najviše je među njima autohtonih, ali i introduciranih starih sorata koje su se s vremenom udomaćile na tim prostorima Bosne i Hercegovine (viljamovka, kožara, avranška, kajzerica i druge).

Jeribasma - kruška koja se ne jede, ona se pije

Vahid je očuvao i više od 70 starih sorti krušaka. Ima među njima, kaže, puno dobrih, ali posebno izdvaja huseinbegovaču (sinonimi: beglija, istambulska kruška, zvorničanka, osinjača, lijepa kruška, mednik, šerbetlija, građanka).

U voćnjaku Vahida Beširevića

"Zovu je i lijepa kruška, ali riječima je teško opisati njezinu ljepotu i okus. Meni je to jedna od najboljih i najpoznatijih krušaka na našem području i šire. Hasnagićka je također lijepa kruška, odlične su i urmenka, čađavka, dolkrohan, kantaruša, jeribasma. Kada je turski putopisac Evlija Ćelebija putovo ovim našim prostorima (17. stoljeće), napisao je da nije našao bolju krušku od jeribasme.

Za nju se kaže - ona se ne jede, ona se pije, jer je puna soka. Izdvajam još buzdohanliju, sarajku, takišu, batvu i karamut. Na području Dervente, Doboja i okolice, karamut je bio najcjenjenija kruška. Smatralo se da nije nikakav domaćin ako nema barem jedno stablo karamuta. Niti može oženiti sina, niti udati kći, ako nema karamuta. Kažu da nema ljepše i bolje kruškove rakije od rakije te stare sorte krušaka. Postoji nekoliko varijeteta kruške takiša od koje se pravi odličan žitki pekmez, a dosta je dobra i za turšije koje su se nekada u velikim buradima pripremale za zimu".

Ja zagrizoh jabuku šareniku

Vahid je pjesnička i umjetnička duša. Kaže da je kao mladić položio prijamni ispit na Akademiji primijenjenih umjetnosti, ali se ipak odlučio za studij agronomije. Priču o starim sortama jabuka počinje pjesmom.

Ja zagrizoh šareniku jabuku,
i poljubih Esmer đuzel djevojku...

"Očuvao sam sedamdesetak starih sorti jabuka, a neke su ušle u poeziju i sevdalinke poput ove lijepe šarenike. Ta sočnost, rumenilo i ljepota šarenike uspoređivala se u pjesmi sa ljepotom i rumenilom jedrog djevojačkog lica. Drage su mi i one kanjiške kolačare, ili kako se kod vas u Slavoniji zovu božićnice. To su odlične zimske jabuke kiselog osvježavajćeg okusa, najbolje su kada malo odstoje. Ima i puno drugih dobrih: batulinke ili staklare, žuje (karakuša, sumlija) ramićka, srebrenička ukusna, sočna, mekana, a daje dobar i kvalitetan pekmez. Samoniklice se čuvaju cijelu zimu do proljeća do srpnja se mogu čuvat bez hladnjača. Drage su mi rane jabuke petrovače, najranije a lijepog mirisa i okusa dok se ne ubrašnjave.

Autohtone sorte jabuka i krušaka sa prostora BiH

Kada nije bilo hladnjača i skladišta za čuvanje jabuka trapili smo ih u zemlji, ili prerađivali u pekmeze, sušili ih, proizvodili jabučni ocat i turšiju, tako da su si obitelji iz voćnjaka osigurali vrijednu hranu i za zimu".

Vahid kaže da se osim jabuka i krušaka u tom bogomdatom kraju za voćarstvo nekada mnogo uzgajala šljiva, osobito požegača (bistrica, savka) koju je nažalost uništila virusna bolest šarka. Sada se uzgajaju srbijanske, američke i druge selekcije, a Gradačac je nadaleko poznat po međunarodnom sajmu šljive. Uzgajaju se i domaće sorte trešanja, a prilično je zapostavljen pomalo i zaboravljen dud, vrlo ukusno i zdravo voće.

Autor knjige Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine

Godinama je ovaj zaljubljenik u voćarstvo proučavao stare sorte jabuka i krušaka, a uz njihov uzgoj maljivo je skupljao materijale za knjigu "Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine" u kojoj je riječju i odličnim fotografijama predstavio 47 sorti jabuka i 54 sorte krušaka. U tome mu je velika potpora bio prof. dr. Dževad Jarebica, profesor emeritus sa Poljoprivredno-prehrambenoog fakulteta sarajevskog Univerziteta.

Vahid Beširević

"Ova knjiga govori o autoru kao čovjeku koji je prepoznao dubinu vrijednosti poduhvata koji je preuzeo. Da bi svojim kazivanjem potvrdio koliko ljubavi, koliko znanja i potrebe za voćem kojeg ima u našoj prošlosti, imam osjećaj kao da je autor htio poslati jednu poruku što više hrane sa grane. Time je doprinio našem nastojanju za zdravom ishranom obogaćenom vitaminima, mineralima, organskim antocijanima, likopenima, a posebno voćnim šećerima", napisao je recenzent knjige prof. dr. Jarebica.

Za očuvanje starih sorti, Vahid Beširević utrošio je mnogo rada i truda koji se, kaže, ne mogu ničim nadoknaditi osim zadovoljstvom.To mu je i najveća nagrada što je uspio barem donekle očuvati to ogromno bogatstvo s posebnim okusom šarenike, senabije, huseinbegovače, buzduhanlije, jeribasme i mnogih drugih koje su nadaleko poznate i opjevane.

A mene, autora ovog teksta i također zaljubljenika u stare sorte voća, oduševljava to što uz većinu opisanih jabuka i krušaka stoje napomene: proizvodi se bez kemijske zaštite, otporna je na biljne bolesti, bez tragova biljne bolesti, otporna je na mraz i sušu, treba je iskoristiti u proizvodnji zdrave hrane, treba je vratiti u voćnjake, bašče i avlije.


Povezane biljne vrste

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Više [+]

Kruška

Kruška

Sinonim: - | Engleski naziv: Pear | Latinski naziv: Pyrus communis L.

Kruške pripadaju porodici ruža (Rosaceae) i srodne su jabukama i dunjama. S obzirom da postoji oko tisuću sorti, razlikujemo ih po veličini, obliku, boji, okusu kao i dužini... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Moderno voćarstvo Vahid Beširević Autohtone sorte Jabuka Kruška BiH Gradačac Dževad Jarebica Virusna bolest šarka Međunarodni sajam šljive Petrovače Samoniklice Batulinke Šarenika Karakuše Kantaruša Čađavka Urmenka Sarajka Batva


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Ove godine pripremili smo bogat program. Vidimo se!
#gudovac2024