• Bolest jagode
  • 13.05.2019. 07:30

Pjegavost jagode: Preventivom do zdravog ploda

Kod suvremenih načina uzgoja, gdje jagode ostaju na istoj parceli jednu do dvije godine, bolest čini manje štete. Veće štete javljaju se kod višegodišnjih nasada. Pjegavost uzrokuje propadanje lišća, usporena je fotosinteza, što dovodi do smanjenja prinosa i same kvalitete ploda.

Foto: Bigstockphoto/rodimovpavel
  • 620
  • 62
  • 0

Jagodu napadaju različite bolesti, koje se mogu svrstati u grupu mikoza, bakterioza i viroza. Najčešće i najštetnije su iz grupe mikoza. Najopasnije bolesti koje napadaju jagodu su bijela i bakterijska pjegavost i pepelnica. 

Kod suvremenih načina uzgoja, gdje jagode ostaju na istoj parceli jednu do dvije godine, bolest čini manje štete. Veće štete javljaju se kod višegodišnjih nasada. Pjegavost uzrokuje propadanje lišća, usporena je fotosinteza, što dovodi do smanjenja prinosa i same kvalitete ploda.

Gljivica uzrokuje bolest

Uzročnik pjegavosti lista jagode je gljiva Mycosphaerella fragariae. Javlja se na svim područjima uzgoja i najčešće je oboljenje jagode u našim agroklimatskim uvjetima. Nanosi štete u vidu smanjenja prinosa, slabije kvalitete ploda, a sve se to odražava na manji prinos i u sljedećoj godini. Tipični simptomi javljaju se na listu u vidu manjih tamno ljubičastih pjega, okruglog ili nedefiniranog oblika. Ove pjege javljaju se rano u proljeće i vremenom zahvaćaju sve veću površinu lista, koja se zatim osuši i propada. Vremenom središnji dio pjege postaje siv i svijetao, okružen tamno ljubičastim prstenom. Pjege dostižu veličinu od tri do šest milimetara u promjeru, objašnjava dipl.ing Milena Ćirić. 

S tretmanima krenuti na početku vegetacije

Uslijed sušenja oboljelog lišća, plodovi jagode ostaju sitni i ne dozrijevaju ili potpuno uvenu. Hladno i vlažno vrijeme doprinosi razvoju bolesti i tada je prinos znatno umanjen. 

Brojne pjege mogu se spojiti i dovesti do nekroze i sušenja lista. Novo lišće zatim brzo se inficira, a djelomično i plod. Na širenje bolesti vrlo povoljno utječu česte kiše i hladnije vrijeme, posebno na težim zemljištima.

Bolest se suzbija najefikasnije primjenom preparata na bazi bakra. Prskanje jagode trebalo bi započeti na početku vegetacije i nakon cvjetanja. Suzbijanje ove bolesti može biti direktno i indirektno.

S preventivnim prskanjem krenuti nakon sadnje

U praksi, najčešće se koristi preventivno prskanje s kojim se počinje 20 - 25 dana nakon sadnje. Za pjegavost se koristi preparat Kocide u količini od 25 grama u deset litara vode. Razmaci između prskanja trebali bi biti sedam do deset dana. Preporuka je da se obave četiri prskanja tijekom jeseni.

Od preventivnih mjera preporučuje se tretiranje fungicidima, prije pojave prvih pjega. Prskanje bi trebalo obaviti preparatom Akord u količini 0,75 litara po hektaru. Preporuka je tretmane obaviti i nakon berbe, u cilju zaštite vriježa kao i mladog lišća na busenu tijekom drugog dijela vegetacije.

Tijekom cvjetanja pa sve do berbe, potrebno je prskati preparatima aktivne tvari mankozeb, boskalid i pri tom strogo voditi računa o karenci preparata. Od indirektnih mjera, potrebno je uzgajati otporne sorte jagode, zatim za mjesto uzgoja birati laka i rastresita zemljišta, a u jesen i proljeće pokupiti i spaliti sasušeno i zaraženo lišće jagode.

Paziti i na temperaturu zemljišta ispod folije

Ako se jagode uzgajaju na foliji, voditi računa jesu li temperature zraka za vrijeme sadnje visoke. Visoke temperature mogu uzrokovati i povećanje temperature zemljišta ispod folije. U takvim uvjetima korijen prestaje s funkcijom, a ako je velika i vlaga, onda je takav korijen pogodan za napad gljivice fitoftore i verticiliuma, ali i ostalih bolesti koje su uvijek prisutne u zemljištu, a pogotovo ako su predusjevi bili rajčica, krumpir ili lubenica. 

Važno je navodnjavanje prvih deset dana

Prvih deset dana nakon sadnje vrlo je važno održavati povoljnu vlažnost u zemljištu ali i vlažnost zraka. Navodnjavanjem na teškim zemljištima, dnevno se dodaje tri do četiri litre vode na jedan dužni metar folije, u dva navrata, a na lakšim i pjeskovitim, pet do šest litara. Poželjno bi bilo, u cilju boljeg ukorjenjivanja sadnica, imati postavljene raspršivače sa sitnim diznama za orošavanje, u pitanju je tzv. prskanje iznad folije. Broj orošavanja je dva puta tijekom dana, kad je temperatura zraka visoka (to su obično temperature oko 28 stupnjeva) i to u količini dvije litre vode po metru kvadratnom. 


Tagovi

Uzgoj jagode Pjegavost jagode Preventivno prskanje Mikoze jagode


Autorica

Ivana Živanić

Ivana Živanić

Ivana je dipl.ing. poljoprivrede te rado istražuje aktualnosti u poljoprivredi. Pristalica zdrave i sigurne hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi