• Uzgoj kestena
  • 15.11.2021. 16:30
  • Sisačko-moslavačka, Petrinja

Petrinjski maron - nova sorta iz najveće šume kestena u Europi

Znanstvenici su izdvojili stablo kestena izrazito krupnih plodova te ga razmnožili. Eksperimentalno su ga cijepili na nekoliko podloga i pronašavši najbolju varijantu, krenuli u postupak priznavanja nove sorte.

Foto: Vesna Mijat
  • 1.533
  • 452
  • 0

Uzgoj kestena u Hrvatskoj je još u povojima. Iako je omiljena jesenska poslastica u Hrvata i ova je kultura raširena na našim prostorima, nemamo tradiciju negova uzgoja, niti prerade ovog ploda. Kod nas je pomodno zadnjih desetljeća saditi orah ili lijesku. Zbog popularizacije ove proizvodnje još je 2008. godine u Petrinji osnovan Centar za šljivu i kesten.

Ante Marić, stručni voditelj Centra, kaže da je to javna ustanova za obrazovanje odraslih na specifičnim poljoprivrednim zanimanjima i zanimanjima vezanim uz ruralni prostor, a osnovao ga je grad Petrinja koji je jedini vlasnik. Kroz verificirane programe osposobljavanja za specifična poljoprivredna zanimanja kroz njega je do sada prošlo više od tisuću ljudi.

Proizvođač/prerađivač voća i povrća, vinar/podrumar, mljekar/sirar, ekološki poljoprivrednik, pčelar, proizvođač rakija i likera, proizvođač suhomesnatih proizvoda, sve to i još mnogo mogli ste naučiti upisavši neki od ponuđenih programa u Centru. Polaznici programa osposobljavanja nakon uspješno položenih završnih provjera znanja upisuju uvjerenje u e-knjižicu. U centru se istovremeno odvijala i znanstvena aktivnost.

Na Banovini najveća šuma kestena u Europi

Centar je imao nekoliko uspješnih domaćih i europskih projekata vrijednosti oko 20 milijuna kuna ostvarenih sredstava izvan proračuna, kaže Marić, a između znanstvenog rada i lokacije Centra postoji čvrsta uzročno-posljedična veza.

Na području Banovine nalazi se najveća koncentrirana šuma kestena u Europi. Na više od 20.000 ha prostire se područje na kojem je ili dominantan ili raste u zajednici hrasta i graba, kažu u Centru.

"To mnoštvo postojećih potaklo nas je na istraživanje heterogenosti kestenovih stabala u šumama i pronašli smo neke jedinke koje ranije sazrijevaju, neke kasnije, neke sa sitnijim ili čak krupnijim plodom. Istražili smo lokalitete i naišli na jednu posebno krupnu sortu, još neregistriranu, ja bih rekao najkrupniju na svijetu“, objašnjava Marić. 

Ante Marić, stručni voditelj Centra za šljivu i kesten u Petrinji

Osim krupnoće ploda i visokog postotka suhe tvari u plodu, ovo se stablo odlikovalo ranijom zriobom te relativnom otpornošću na rak kore. Ante i suradnici dali su mu radni naziv Petrinjski maron.

"To jedno jedino stablo smo našli u šumi. Ono je vjerojatno doživjelo neku prirodnu mutaciju zbog koje je došlo do te krupnoće ploda. Uspjeli smo ga razmnožiti i cijepiti i sada imamo 1.000 posađenih sadnica i pokrećemo postupak za priznavanje sorte“, napominje stručni voditelj Centra.

Postupak registracije traje i košta, a sastoji se od kompliciranih analitičkih i birokratskih procedura propisanih postojećim pravilnicima, a ovaj Centar je pred zatvaranjem. Hrvatska, nažalost debelo zaostaje u razvoju rasadničarstva i stvaranju vlastitih sorti voća za ostalim europskim zemljama. U našim rasadnicima prevladavaju uvezene poljske, turske, španjolske, mađarske pa i srpske voćne sorte. I dostupni sortiment kestena je uvozni.

Sadašnji ravnatelj Centra Josip Dolenec ne može se sjetiti više od 3-4 velika nasada kestena u petrinjskom kraju. Govori kako je danas moda saditi sadnice koje dolaze iz Italije i Španjolske. Sorte Bouche de Betizac, Marisol i Maravel se često koriste. Daju veličine ploda od 25 g pa na više, dok je pitomi daleko sitniji. Konditorska industrija traži standardiziranu veličinu ploda i sjemenjaci nisu pogodni za komercijalnu proizvodnju. "Od kupljenih sorti nama se Bouche de Betizac pokazao najpogodnijim zbog najveće otpornosti, a sorte Marisol i Maravel podložnije su bolestima i napadu ose šiškarice. Mi preporučujemo sadnju kombiniranog nasada od 70% Bouche de Betizac uz ostatak drugih sorti", kaže.

Kako uzgojiti kesten i proizvode dodane vrijednosti?

Kesten voli sunce i prema iskustvu stručnjaka iz Centra, dobro bi ga bilo saditi u sklopu 12x12m iako ga je dozvoljeno i gušće saditi u svrhu poticane poljoprivredne proizvodnje. O nasadu se treba dobro brinuti dok stablo ne ojača, a definitivno ga je poželjno  navodnjavati.

U novije vrijeme provodi se i mikorizacija sadnica, odnosno proraštanje kestenovog korijenja micelijem gljiva radi bolje efikasnosti korijenovog sistema.

Pokrenut je postupak za priznavanje sorte

U Hrvatskoj su posađeni hektari i hektari oraha, najčešće u svrhu podizanja poticanih ekoloških nasada. Nažalost, orah sve manje plodonosi u nas. Za ovo postoje najmanje dva razloga; promjena klime i neadekvatan sortiment. Učestala pojava mraza u kasno proljeće, oštećuje cvat oraha.

Sorte nastale u Kaliforniji nisu pogodne za naše reljefno-klimatske uvjete. Kesten s druge strane, cvate u lipnju i izbjegava proljetne mrazove. Osim raka kore i osa šiškarica, manje su poznate štete na postojećim nasadima. Navodnjavanje i osunčane pozicije osigurat će kvalitetan urod. Josip Dolenec smatra da bi mogao biti sorta budućnosti za Banovinu.

Posadivši nasad pitomog kestena poljoprivrednik ne treba biti osuđen tražiti otkupljivača i prerađivača plodova koji stižu već nakon par godina. U preradu može krenuti sam. Na svjetskim tržištima postoji preko 250 različitih prerađevina. Osim oguljenih svježih plodova prodaju se cijeli osušeni plodovi i oni oguljeni u staklenkama.

Proizvodnja marmelada, namaza i brašna 

Marmelade i namazi sve su popularniji, dok proizvodnja kestenovog brašna postaje imperativ zbog svog kemijskog sastava. Naime, ne sadrži gluten pa je pogodan za osobe oboljele od celijakije i dijabetesa. Od brašna se još mogu dalje proizvesti originalni rezanci, ravioli punjeni kesten-pireom, lazanje, pahuljice i ini proizvodi. Kesten se prodaje u sirupu, kandiran, kao krema ili u raznim alkoholnim pićima kao baza. Pjenušavo pivo i razni likeri na bazi žitarica i kestena postaju "in". A, rijetki su oni koji ne vole kesten pire.

Ravnatelj Centra za šljivu i kesten, Josip Dolenec

Prema dostupnim podacima Kina i Koreja predstavljaju oko 55 posto svjetske proizvodnje kestena, a takav dolazi i na naše tržište. Turska i Italija, dvije države iz našeg susjedstva ih slijede. Zbog uvoza kineskog na europsko tržište, na međunarodnom kongresu u Mađarskoj još je 2013. godine definiran dugoročni europski plan za kesten. Europa treba realizirati vlastitu plantažnu proizvodnju na najmanje 18.000 ha da ne bi bila ovisna o uvoznom plodu.  

Nažalost, kako smo naveli, Centar za šljivu i kesten je pred zatvaranjem. Problem je dakako, u novcima. No, pitamo se ne bi li ipak bilo korisno na nivou Hrvatske ulagati u razvoj petrinjskog kraja na način da uložimo i u rasadničarsku znanost, te tako potaknemo ljude na poljoprivredu i ostanak?

Pogledajte video prilog: 


Povezana biljna vrsta

Kesten

Kesten

Sinonim: maron, morun, klijesten, ćestan, kostanj, goran, goraš, gorskać, krušavac | Engleski naziv: Chestnut | Latinski naziv: Castanea Mill.

Kesten ili 'žir bogova' ima plod koji spada u nutritivno visokovrijedne namirnice: 53 % čini voda, 2,9 g su bjelančevine, 44 g su ugljikohidrati, a glavni sastojak je... Više [+]

Fotoprilog


Tagovi

Josip Dolenec Ante Marić Kesten Marun Petrinjski maron Maravel Marisol Bouche de Betizac Centar za šljivu i kesten Gluten Petrinja Banovina Banija


Autorica

Vesna Mijat

Više [+]

Zaljubljenik u prirodu, agronom po struci sa šarenim radnim iskustvom od znanstvenog rada u genetici, preko upravljanja poljoprivrednom zadrugom, pa do uvijek prisutnog poljoprivrednog novinarstva. Neispunjena želja joj je da radi direktno za hrvatskog poljoprivrednika.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Što znate o alpakama?
Lako se uzgajaju, posebno na manjim površinama. Hrane se travom i ne traže puno u pogledu ishrane. U brigu o njima obavezno treba uvrstiti sječenje kandži, jer one nemaju kopita, i korekciju zuba.
Uskoro i više!