• Stare sorte voća
  • 26.03.2020. 10:30
  • Brodsko-posavska, Bukovica

Petar Gogić jedan je od 'krivaca' za očuvanje starih sorti voća, uzgaja ih na sjemenjacima

Nije dobro da neku sortu imam samo ja. U slučaju da se dogodi nekakva elementarna nepogoda i ta mlada sadnica propadne, može se izgubiti neka rijetka. Zato je dobro da je imaju i čuvaju i ostali zainteresirani kolekcionari. Uvijek se nađe još neka rijetka sorta, u tome i jest čar našeg hobija, kaže Petar Gogić.

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 1.724
  • 672
  • 0

Petar Gogić iz Bukovice u Općini Rešetari, veliki je zaljubljenik u tradicijske sorte jabuka, krušaka i drugog voća. Za obiteljski voćnjak cijepi ih isključivo na podloge sjemenjaka i uzgaja bez uporabe pesticida. Obišli smo njegov nasad koji ove godine obećava dobar rod jer su se stabla okitila sa mnoštvom cvjetnih pupova, naravno ako mraz ne uzme svoj danak. Vidio sam i zanimljivo stablo s trinaest sorti krušaka. Plemke je dobio od prijatelja Tomislava Grubanovića, također velikog zaljubljenika. Pokazao mi je i dio sadnica koje je nedavno cijepio.

Petar je kao vrlo aktivni član Facebook grupe Sačuvajmo stare sorte jabuka (okuplja više od 8 tisuća članova) i jedan od glavnih "krivaca" za razmjenu plemki starih sorti voća u Cerniku. Riječ je o manifestaciji po kojoj je to općinsko središte postalo prepoznatljivo i izvan granica Hrvatske. Inicirao ju je prije četiri godine u suradnji s članicama novogradiške Udruge Živa Zemlja.

Petar je jedan od glavnih "krivaca" za razmjenu u Cerniku 

"Uzgoj starih sorti je moj hobi. U njih sam se zaljubio zbog njihove vrijednosti. Vidio sam da te tradicijske jabuke, kruške i druge vrste voća oko sela Bukovice odumiru. Bilo mi je žao i gledao sam da se to blago spasi i očuva. Nekada je u našem kraju bilo puno voća, no sada ga je sve manje, stara stabla odumiru ili ih ljudi jednostavno ruše. Ako ne posadimo mlado stablo iste sorte prijeti opasnost od njezina nestanka i zato se moramo boriti za njihovo očuvanje.

Druženje i suradnja zaljubljenika iz cijele Hrvatske

Ta stara stabla, neka starija i od sto godina, nisu vječna, ona će svakako odumrijeti. Sorte do kojih nam je stalo spašavamo tako da iz krošnji stabala uzimamo plemke (cijepove) i s njima cijepimo mladu sadnicu. Ja za svoj voćnjak isključivo cijepim na divlju podlogu“, kaže Petar Gogić. Kroz smijeh podsjeća da je ponekad na tim ogromnim stablima vrlo teško doći do cijepa. Kako je, kaže, u kondiciji, još se dobro penje i u gorostasne krošnje.  

Ima načina da se plemka stvori - odreže se jedna niža grana na oko pola metra od stabla, pa tijekom te godine istjeraju mladice koje se mogu koristiti za razne vrste cijepljenja u proljeće, ili za okulaciju i čipiranje.

Ako želimo izvorno sačuvati plodove sorte – oblikom, bojom i okusom - treba proizvesti mladu sadnicu isto na sjemenjaku da bi bila što bliže roditelju, kaže Petar. 

"Godinama se u našoj grupi družimo virtualno, a onda je to postupno prešlo u stvarne susrete, druženja, osobna poznanstva i prijateljstva nas zaljubljenika. Uglavnom, većina nas posjećujemo se i nesebično pomažemo jedni drugima sa jednim ciljem da očuvamo stare sorte. Svatko od nas djeluje u svom kraju na očuvanju starih stabala: od vinkovačkog kraja, Međimurja, Gorskog kotara, Like, Moslavine, Zagrebačke regije, Baranje i drugih dijelova Hrvatske. Razmjenjujemo iskustva, plemke, podloge i poneku sadnicu.

Nije dobro da neku sortu imam samo ja. U slučaju da se dogodi nekakva elementarna nepogoda i ta mlada sadnica propadne, može se izgubiti neka rijetka sorta. Zato je dobro da tu sortu imaju i čuvaju i ostali zainteresirani kolekcionari. Uvijek se nađe još neka rijetka sorta, u tome i jest čar našeg hobija“, kaže Petar.

Kako izvorno sačuvati stare sorte?

Zanimljivo je, ističe, da se neke sorte u raznim krajevima Hrvatske zovu drukčijim imenima, pa zato voćari s nestrpljenjem očekuju prve plodove da ih mogu usporediti sa drugim sortama.

Nisam profesionalni voćar, ne bavim se voćarstvom zbog profita, hobist sam i zaljubljenik, kaže Petar

"Od prvog dana veliki sam pobornik cijepljenja starih sorti na podlogama sjemenjaka koje mi se više sviđaju od modernih vegetativnih podloga. Kada gledamo ta stara stabla, neka i stoljetna, vidimo da je sve je to cijepljeno upravo na tim podlogama koje razvijaju bujna stabla. Ako želimo izvorno sačuvati plodove sorte – oblikom, bojom i okusom - treba proizvesti mladu sadnicu isto na sjemenjaku da bi bila što bliže roditelju“, tvrdi Petar.

Jedan od razloga za sadnju domaćih sorti su i sve izraženije klimatske promjene koje će, kako kaže, bolje podnijeti stare sorte na sjemenjacima, pogotovo u sušnim godinama poput ove kada ni u zimskom razdoblju nije akumulirano dovoljno vlage jer proteklih nekoliko mjeseci nije bilo obilnijih oborina. Podsjeća da podloga sjemenjaka razvija veliku korjenovu masu, prodire u dubinu i lakše dolazi do hrane i vode. Za stare sorte zauzima se i zbog njihove veće otpornosti na štetnike i bolesti, a nekih i na mraz.

Zdravo voće za vlastite potrebe

"Svoj voćnjak star deset godina ispočetka sam minimalno štitio dok sadnice nisu malo stasale, a posljednjih pet godina nema ni trunke prskanja. Potpuno ekološko voće.

Nisam profesionalni voćar, ne bavim se voćarstvom zbog profita, hobist sam i zaljubljenik. Voćnjak sam posadio da uživam u raznom svježem voću, da proizvedem sok, jabučni ocat i pekmeze od zdravog voća za naše potrebe“, zadovoljan je Petar koji u svoj obiteljski voćnjak ulaže mnogo ljubavi i rada.

Kaže da ga raduje to što se na manifestaciji u Cerniku pojavljuje sve više mladih ljudi, koji su shvatili važnost očuvanja blaga koje su nam u nasljeđe ostavili naši djedovi i pradjedovi.

Smatra da bi svaka obitelj koja živi na selu mogla posaditi manji mješoviti obiteljski voćnjak i za vlastite potrebe proizvesti razno voće.  


Fotoprilog


Tagovi

Petar Gogić Stare sorte voća Cijepljenje na podlogama sjemenjaka


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.