Pesticidi u EU jabukama: Hrvatska među zemljama s visokom razinom kontaminacije?

Novo istraživanje organizacije Pesticide Action Network Europe (PAN Europe) izazvalo je značajnu reakciju šire javnosti i otvorilo ozbiljna pitanja o sigurnosti hrane u Europskoj uniji. Analiza 59 uzoraka jabuka iz 13 zemalja, uključujući Hrvatsku, pokazala je da velika većina plodova sadrži ostatke pesticida, često i više različitih kemikalija istodobno.

Neke od tih tvari povezane su s poremećajima hormona, neurološkim oštećenjima i povećanim rizikom od raka. Među zemljama obuhvaćenima istraživanjem, Hrvatska se svrstava među one s iznadprosječnim udjelom kontaminacije.

Prema grafikonu uključenom u izvješće, više od 80% analiziranih hrvatskih jabuka sadržavalo je više pesticida iznad granice kvantifikacije, što je usporedivo s rezultatima Češke, Mađarske, Poljske i Nizozemske. Drugim riječima, potrošači u Hrvatskoj vrlo vjerojatno kupuju one koje ne sadrže samo jedan pesticid, nego mješavinu više različitih tvari.

Kakva je štetnost za ljudsko zdravlje?

Slična je situacija i s tzv. PFAS pesticidima, skupinom kemikalija poznatih kao "vječne" zbog svoje dugotrajne opstojnosti u okolišu i potencijalne štetnosti po ljudsko zdravlje. Ukupno, 64% svih analiziranih jabuka u istraživanju sadržavalo je barem jedan, a Hrvatska spada u skupinu zemalja s visokim udjelom kontaminiranih uzoraka, usporedivo s Italijom i Poljskom. Znanstvenici upozoravaju da PFAS spojevi mogu biti povezani s poremećajima hormona, smanjenom plodnošću, oslabljenim imunitetom te povećanim rizikom od određenih karcinoma.

Dr. Martin Dermine, izvršni direktor PAN Europe, objašnjava da su jabuke među najčešće konzumiranim voćem u Europi, odmah iza banana. "Prosječan Europljanin pojede oko 15 kilograma godišnje", ističe. S obzirom na intenzivnu proizvodnju, riječ je o kulturi koja se često tretira ovim kemijskim sredstvima, u prosjeku do 30 prskanja godišnje, iako to ovisi o zemlji, regiji i proizvođaču. Upravo zbog te intenzivne upotrebe, PAN Europe odlučio je provesti neovisno testiranje.

"Službeni podaci uglavnom daju opću sliku kontaminacije pesticidima, ali ne omogućuju jasan uvid u stanje pojedinih kultura. Postoje izvješća o hrani općenito, no teško je saznati koliko su, primjerice, jabuke stvarno njima opterećene", dodaje Gergely Simon, istraživač u PAN Europe.

Uzorci prikupljeni u supermarketima i tržnicama

Uzorci su prikupljeni u 13 zemalja, Švicarskoj i 12 članica EU (uključujući i Hrvatsku), po tri do pet uzoraka po zemlji, ukupno njih 59. Uzeti su u supermarketima, na tržnicama te kod lokalnih proizvođača i poslani u akreditirani laboratorij koji je testirao prisutnost više od 600 različitih aktivnih tvari pesticida i njihovih metabolita.

"U izvješće smo uključili samo rezultate iznad granice kvantifikacije kako bi podaci bili pouzdani", pojašnjava Simon. Naglašava i da, iako uzorak po zemlji nije dovoljno velik za detaljne zaključke na razini pojedine države, rezultati ipak pokazuju trendove koji zaslužuju pažnju i potiču regulatornu raspravu.

Šokantni rezultati

Rezultati su zabrinjavajući: 93% uzoraka sadržavalo je barem jedan pesticid, a 85% više njih, u prosjeku tri različita po jabuci. "Problem nije samo u njihovoj prisutnosti, nego u kombinaciji. Potrošači nisu izloženi jednoj kemikaliji, nego koktelu tvari, a za takvu višestruku izloženost ne postoji odgovarajuća procjena rizika", upozorava dr. Dermine.

Neke stare sorte jabuka su otpornije, upola se manje tretiraju i idealne su za preradu

Među najčešće detektiranim tvarima su:

• Captan - fungicid sumnjiv na kancerogenost
• Fludioxonil - PFAS pesticid, endokrini disruptor
• Pirimikarb - insekticid sumnjiv na kancerogenost i neurotoksičnost
• Chlorantraniliprole - izrazito štetan za vodene organizme
• Acetamiprid - neonikotinoid, štetan za pčele i razvoj mozga fetusa

"Posebno zabrinjava što smo acetamiprid pronašli u 11 uzoraka. To je tvar čija se neurotoksičnost trenutno ponovno procjenjuje, a znanstveni dokazi o štetnosti rastu", dodaje Simon.

Problem višestruke izloženosti i zakonske granice

Jedan od ključnih problema, prema PAN Europe, jest što europski regulatorni sustav procjenjuje svaki pesticid zasebno. Europska agencija za sigurnost hrane (EFSA) još je 2005. dobila zadatak razviti metodologiju za procjenu kumulativnog učinka više pesticida u hrani, ali dvadeset godina kasnije ta metodologija još uvijek ne postoji.

"To znači da se službeno ponašamo kao da ljudi konzumiraju jednu kemikaliju odjednom, iako podaci jasno pokazuju suprotno", kaže dr. Dermine. Organizacija predlaže uvođenje tzv. faktora procjene mješavina, što bi značilo smanjenje dopuštenih granica ostataka pesticida deset puta kao mjeru predostrožnosti.

Često se tvrdi da su pronađene količine "sigurne" jer su ispod maksimalno dopuštenih razina (MRL). No Dermine upozorava da pojam sigurne razine nije fiksan: "Prošle godine dopuštena razina acetamiprida smanjena je šest puta zbog novih znanstvenih dokaza. Jabuke koje su jučer bile 'sigurne', danas više nisu. Isto vrijedi i za captan, u slučaju zabrane, dopuštena razina pala bi tisuću puta".

EU propisi za hranu namijenjenu djeci dopuštaju maksimalno 0,01 mg pesticida po kilogramu. Prema istraživanju PAN Europe, čak 93% analiziranih jabuka premašuje tu granicu, u nekim slučajevima i do 600 puta. "Roditelji često žele činiti dobro, ali nesvjesno povećavaju izloženost svoje djece ovim kemijskim sredstvima u najosjetljivijoj fazi razvoja", upozorava Dermine.

Suprotno tvrdnjama dijela poljoprivredne industrije, postoje brojne alternative: biokontrola, feromonske zamke, otpornije sorte, prirodni fungicidi. "Do 60% pesticida koristi se zbog kozmetičkih razloga da bi izgledale savršeno, bez mrlja. One su i dalje jestive, ali tržište i potrošači su naviknuti na vizualno 'besprijekorno' voće", kaže Dermine.

Markota naglašava sigurnost domaćih jabuka

Branimir Markota, predsjednik Hrvatskog voćarskog udruženja, odmah je reagirao priopćenjem: "Hrvatske jabuke koje se stavljaju na tržište prolaze stroge kontrole u skladu s europskim zakonodavstvom, koje ima jedne od najrigoroznijih standarda zdravstvene ispravnosti hrane na svijetu", naglasio je uz pojašnjenje da svaka aktivna tvar u sredstvima za zaštitu bilja ima propisane maksimalne razine (MRL), a nadzori redovito potvrđuju da su rezidue u domaćim jabukama unutar zakonski dopuštenih i sigurnih granica.

Markota dodaje: "Pojam ‘koktel pesticida’ nije znanstveni termin, nego opisni izraz koji može stvoriti dojam opasnosti gdje ona nije dokazana. Prisutnost više tvari u tragovima ne znači automatski zdravstveni rizik, sustav procjene rizika u EU uzima u obzir doze, način djelovanja i kumulativni učinak".

Predstavnik hrvatskih voćara ističe i sustav kvalitete "Dokazana kvaliteta", koji predstavlja nadstandard zdravstvene ispravnosti i kojem se pridržava većina tržišno orijentiranih proizvođača. "Očuvanje domaće proizvodnje ujedno je i interes potrošača: lokalna jabuka znači kraći lanac opskrbe, veću sljedivost, stroži nadzor i manju ovisnost o uvozu", poručuje Markota.

Posebno je istaknuo da jabuke, prema dostupnim podacima europskih agencija, nisu nisu značajan izvor PFAS-a u prehrani, osobito u usporedbi s nekim drugim skupinama hrane.

"Smatramo da ovakve nekompleksne analize moraju biti odgovorne, utemeljene na znanosti i bez neopravdanog zastrašivanja potrošača. Naime, generalizirane tvrdnje da su "većina hrvatskih jabuka" opasne ne štete samo proizvođačima nego i povjerenju građana u domaću hranu i domaću jabuku", upozorio je pojasnivši da se sva sredstva i postupci koji se koriste u ovoj proizvodnji u Hrvatskoj provode isključivo u okviru važećih europskih propisa, uz stalno smanjivanje rizika, precizniju primjenu i zamjenu starijih aktivnih tvari sigurnijim rješenjima.

Kaže da kada se u javnosti rabe izrazi kao što su "koktel pesticida" ili "neurotoksini", važno je razlikovati emocionalne poruke od znanstveno utemeljenih procjena rizika. "Europski sustav sigurnosti hrane, koji provode i hrvatski voćari, ne temelji se na dojmu, nego na mjerenjima, dozama i procjeni kumulativnog učinka, uz vrlo stroge granice koje su postavljene s velikom sigurnosnom rezervom", ističe uz poruku da je očuvanje domaće proizvodnje ujedno i interes potrošača. "Lokalna jabuka koja je izuzetno kontrolirana u proizvodnji znači kraći lanac opskrbe, veću sljedivost, stroži nadzor i manju ovisnost o uvozu iz sustava nad kojima nemamo isti stupanj kontrole.".

Dermine: Ovo nije poziv na paniku, nego na odgovornost

Istraživanje PAN Europe pokazuje da ovaj problem nije samo apstraktno europsko pitanje, visoki udio višestruko kontaminiranih uzoraka, prisutnost PFAS pesticida i neurotoksičnih tvari jasno ukazuju na potrebu ozbiljnije rasprave o sigurnosti hrane na domaćem tržištu.

"Ovo nije poziv na paniku, nego na odgovornost. Ljudi ne trebaju prestati jesti jabuke, ali imaju pravo znati što se nalazi u njihovoj hrani i tražiti od institucija da ih doista štite", zaključuje dr. Martin Dermine.

Markota zaključuje: "Konačan cilj nam je zajednički: sigurna hrana, zaštićen potrošač i održiva hrvatska proizvodnja jabuka".