Patent za veći prinos i bolju kvalitetu lješnjaka

• 37.494
• 1.387
• 1

Kada je 1984. na pola hektara zemljišta u Dabrovcu u Daruvaru posadio kao kooperant Podravke prve lijeske, nije ni sanjao da će se jednoga dana uvrstiti među najveće proizvođače u Hrvatskoj. „Dvadeset godina smo oboje radili u strojarstvu u tvornici željeza Dalit u Daruvaru. No, kada smo vidjeli, da imamo veće mogućnosti u poljoprivredi, dali smo otkaz, žena 1994. i ja dvije godine kasnije," ispričao nam je Vlado. Za par uzgajivača, to je na početku bio skroman izvor dodatnih prihoda. To je sve ipak preraslo u ozbiljno poslovanje. Danas obiteljsko gospodarstvo Moulis ima 90 ha nasada lješnjaka na vlastitom zemljištu u Ljudevit Selu kod Daruvara, u Lipovcu Majuru, Končanici i Daruvarskom Brestovcu. Zanimalo nas je i kako je inovator Vlado došao do svog izuma.

Ideja koja osigurava veći prinos i bolju kvalitetu ploda lijeske

"To je ideja koja omogućava da se na hektaru posadi veći broj lješnjaka nego je to uobičajeno i postigne veći prinos i bolju kvalitetu ploda. Lijeske usmjeravam na rast u visinu na četiri metra visokoj konstrukciji. Cijeli proces se zove: Uzgojni oblik lijeske s krošnjom, koja ima oblik uspravnog vretena na potpornju,“ objašnjavao je autor. Kod konvencionalnih metoda uzgoja se po hektaru sadi 500 sadnica u rasponu 5x4 m, dok se kod Moulisovog poboljšanja patentirane metode sadi 2.000 do 6.600 sadnica po hektaru, uglavnom 4.800-5.000, koje se moraju redovito rezati nego kod klasičnog načina. Nakon nekoliko godina će grm poprimiti željeni U oblik. Prvi zahtjev za registraciju izuma je Moulis predao Državnom zavodu za intelektualno vlasništvo u Zagrebu 2009 godine.

"Od tada traje proces patentiranja, ali ipak se bližimo kraju. Budući da je proces patentiranja izuma kompliciran, u većini slučajeva traje najmanje deset godina, našim se bavi licencirani stručnjak za patente za Europu Vinko Didak iz Zagreba i Alexandar Mikšovski iz Austrije za druge zemlje svijeta.“

Trenutno je patent Vlade Moulisa zaštićen u četrdesetak zemalja svijeta, što će ga koštati najmanje milijun kuna. "Ja vjerujem da lješnjak ima veliku šansu. Tamo su neiskorišteni potencijali ", tvrdi uzgajivač. "Moju metodu uzgoja bi željeli koristiti uzgajivači, ne samo u supersili Turskoj, koja osigurava 70-75 % svjetske proizvodnje lješnjaka i gdje prinosi variraju u rasponu od 1 do 1,2 t/ha, ali i u Italiji i Americi, gdje proizvodnja lješnjaka doseže 2,5 t/ha." Spomenute zemlje bi uvođenjem njegove tehnologije u praksi postali konkurencija Turskoj, kaže Vlado. Moulisova metoda omogućava porast prosječnog svjetskog prinosa lješnjaka dva do tri puta.

"Lijeska uzgojena na tradicionalan način postiže punu plodnost u 10.-12. godini. Prema našoj tehnologiji se smanji za pola – na pet godina starosti, što je, u slučaju plantaže lijeske, koja može biti funkcionalna pedeset godina, učinkovitije", potvrdio nam je još jednu prednost metode inovator i dodao je da u usporedbi s tradicionalnim metodama uzgoja uz primjenu ove metode dolazi do poboljšanja kvalitete i veličine ploda. "Plod ima zbog češće rezidbe više svjetla i zbog toga je veći."

Sudjeluje na europskim konferencijama, predavanjima, edukacijama

Daruvarski inovator koristi na svojim plantažama najbolje sorte lijeske: Istarski duguljasti (veliki plodovi, otporan na bolesti) i talijanski Tonda Gentile della Langhe i Tonda di Giffoni. Gospodarstvo Moulis je članom udruge uzgajivača lijeske u Sloveniji, Voćarske zajednice Hrvatske u Zagrebu i Udruge voćara u Daruvaru. Obrazuju se uglavnom u Europi, gdje pohađaju predavanja i učestvuju na konferencijama, koje se odnose na lješnjake i lijeske. Savjetodavna služba Daruvar na Moulisovim plantažama organizira pokaznu rezidbu lješnjaka i upoznaje uzgojitelje s novim tehnologijama.

Preorijentacija na ekološki uzgoj

Prije četiri godine se gospodarstvo Moulis orijentiralo na ekološki uzgoj lijeske, za što također posjeduju certifikat. Ekološki uzgoj u usporedbi s konvencionalnim zahtijeva dodatne impute. "Državna potpora za plantažu je sada 2.500 kn godišnje/ha." Vlado Moulis godišnje u nasade uloži deset tisuća kuna/ha, iz europskih fondova koristi bespovratna novčana sredstva za ruralni razvoj.

"U daruvarskoj poslovnoj zoni I. kupili smo jedan od objekata, gdje ćemo pohraniti sav svoj urod od 200 tona lješnjaka i lješnjake otkupljivati od naših kooperanata; prednost će imati kupci naših sadnica lijeske. Lješnjake distribuiramo u Dalmaciju a odatle u svijet. Otkupna cijena organski uzgojenih lješnjaka je 50 kn/kg i komercijalno uzgojenih 40-50 kn/kg.“ Tri milijuna kuna kredita je Moulis dobio za objekt, gdje će se lješnjaci uskoro čistiti, sortirati i pripremati za tržište, ali i za nove traktore i opremu. Zbog sve veće učinkovitosti planiraju spojiti više parcela. Nadamo se da će im se planovi ostvariti i oni će i dalje vladati u carstvu lješnjaka i lijeski u Hrvatskoj.

Najveći uzgajivači sadnica lijeske u Hrvatskoj

Vlado Moulis je najveći hrvatski proizvođač sadnica lijeske i jedan od najvećih uzgajivača lješnjaka. Svake godine na deset hektara u rasadniku proizvodi 300.000 komada lijeske s oznakom europske certificirane kvalitete, a to je jamstvo zdravog materijala. Organski uzgoj sadnica često provjeravaju stručnjaci. Sa proizvodnjom lješnjaka, njegova obitelj se bavi devet godina.

Četiri zlatne, tri srebrne, jedna brončana i druge nagrade

Vlado Moulis, koji je predstavio svoj ​​izum na svjetskom tržištu, je do sada je osvojio četiri zlatne, tri srebrne i jednu brončanu medalju i najveće priznanje - Agro Arcu. Tu je dobio 2013. godine u Beogradu i u 2010 u Slatini. Ostale nagrade i priznanja primio je u Hrvatskoj, Švicarskoj, Njemačkoj, Belgiji, Srbiji, Sloveniji, Australiji i drugim zemljama.

Najprestižniji su zlatna medalja sa sajmova Innova u Bruxellesu 2013 u Belgiji, i tri godine prije toga, zlato iz Ženeve i posebna nagrada koju mu je dodijelilo rumunjsko ministarstvo obrazovanja, istraživanja, mladih i sporta. Lješnjacima i lijeskom se bavi cijela četveročlana obitelj i dva zaposlenika, potvrdili su nam Milka i Vlado Moulis. „Moja žena mi je u realizaciji ovog izuma pomagala, isto tako i moje dvoje djece."

Kći Mirjana je studirala na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, u svom diplomskom radu se orijentirala na lijeske. Planira napisati znanstveni rad o uzgoju lijeske, s kojim se želi predstaviti na 9. World Congress u Ordu u Turskoj 2017. godine. Sin Željko je završio Elektrotehnički fakultet u Osijeku. Djeca su sada zaposlena na obiteljskom gospodarstvu svojih roditelja. Vlado ima češko podrijetlo od oca Jaroslava te svugdje ističe da je Čeh. Iako češki ne govori i u Češkoj nikad nije bio, razumije sve. Njegova majka Elizabeta je bila njemačkog podrijetla. Stoga se pobrinuo da njegova djeca, osim engleskog i njemačkog jezika, nauče i češki.

Jeste li znali?

U Hrvatskoj se lijeska uzgaja samo na 2.000 hektara, u Turskoj na 600.000 ha (to je 75 % svjetske proizvodnje lješnjaka), u Italiji na 70.000 hektara, u Španjolskoj na 20.000 ha, a u SAD-u na 10.000 hektara.