Palež cvjetova i rodnih grančica koštićavih voćaka

Monilija je patogen rasprostranjen širom svijeta u uvjetima umjerene i suptropske klime i može napraviti ogromne štete na koštićavim voćkama. Najosjetljivije vrste na ovu bolest su višnje, trešnje i marelice, dok su manje osjetljive breskve. U uvjetima Dalmacije gdje dominira višnja Maraska u godinama s velikim oborinama za vrijeme cvatnje gubici mogu biti čak do 50%-70%. Sorta Oblačinska višnja nešto je otpornija. Iz svega je vidljivo da je u intenzivnim, a i drugim nasadima zaštita od ove bolesti neophodna.

Gljivica preživljava kao micelij u raka-ranama u kori zaraženih grančica i grana te u mumificiranim plodovima u krošnji ili na tlu. U vrijeme cvatnje dolazi do zaraze kroz cvijet, kroz tučak u plodnicu gdje se micelij razvija. Sa cvijeta, gljivica se širi na izdanke. Patogen se razvija vrlo brzo, cvijet se osuši i priljepi uz mladicu te cijeli cvatni buketić poprima izgled kao da su sprženi od mraza. Gljivica proizvodi toksine koji se prenose kroz provodni sustav tj. floemom. Toksini su uzrok sušenja grančica. Kišno vrijeme pogoduje zarazi i njenoj infekciji. Primjećeno je posljednjih godina u kontinentalnoj Hrvatskoj da do zaraza ne dolazi samo zbog kiše već i zbog obilne rose u vrijeme cvatnje.

Prvi simptomi vide se na cvjetovima koji se suše, a na izbojima se pojavljuju rane koje smole i suše se. Kod osjetljivijih vrsta poput marelice i višnje mogu se osušiti izdanci u dužinu 30-150 cm, dok se kod manje osjetljivijih sorti uglavnom vide osušeni cvjetovi i vrhovi izdanaka npr. kod breskve. Monilinia laxa je gljivica koja preko rana može zaraziti i plodove te su vrlo često i simptomi truleži plodova posljedica zaraze gljivicom Monilinia laxa. Na plodovima se simptomi mogu zamjetiti sve od zametanja do pune zrelosti. Zeleni plodovi se suše i otpadaju, dok na zrelim plodovima na mjestima zaraze se trulež vrlo brzo širi. Najčešće mjesta zaraze su rane i oštećenja od kukaca.

Mjere zaštite od paleži cvjetova sušenja rodnih grančica

Obavezno je izrezivanje napadnutih grančica njihovo spaljivanje te uklanjanje mumificiranih plodova.

Kemijske mjere neizbježne su, a preporuka je koristiti fungicide na vrijeme, zavisno od oborina potrebna su dva - tri prskanja prema slijedećoj preporuci:

1. tretman: početak cvatnje 5-10% otvorenih cvjetova
2. tretman: puna cvatnja - tretirati prije najavljenih oborina!
3. tretman: kraj cvatnje, početak otpadanja latica tretirati prije najavljenih oborina!

Za potpuno suzbijanje paleži cvjetova i rodnih grančica preporučamo pripravak Teldor SC 500, izrazito efikasan pripravak tvrtke Bayer. Teldor SC 500 odlikuje i izvrstan ekotoksikološki profil - potpuno je neopasan za pčele i korisne insekte te ima vrlo kratke karence. Dozvoljeno ga je koristiti 3 puta u vegetaciji u zaštiti višnje i trešnje te dva puta u zaštiti breskve.

Karence pripravka Teldor SC 500: 3 dana višnje, breskve, jagode, rajčica; 7 dana kupine, maline,ribiz, ogrozd i brusnice; 14 dana stolne sorte grožđa; 21 vinske sorte grožđa.

U tijeku je cvatnja koštićavog voća. Cvatnja je vrijeme kada je potrebno spriječiti moguće zarazom gljivicom Monilinia laxa. Kako pravilno zaštititi voćke možete pogledati u ovom video prilogu: