• Zaštita voćnjaka
  • 02.05.2011.

Palež cvijeta i izboja koštičavog voća

Vlasnici koštičavih voćnih vrsta ovog proljeća i ljeta mogu najviše “strahovati” od jače pojave gljivičnih bolesti koje prezimljuju na nadzemnim organima, npr. od uzročnika kovrčavosti i šupljikavosti lišća, te posebice paleži cvijeta i rodnih grančica (Monilinia laxa)

  • 2.809
  • 134
  • 0

Protekla zima nije bila pretjerano hladna, pa se smatra da je prezimljujući potencijal različitih štetnih organizama u našoj regiji izuzetno značajan.

Pojavni oblici bolesti

Poznato je da se na svim vrstama koštičavog voća javlja bolestmonilija“ u dva potpuno različita oblika: kao sušenje mladica s cvjetovima i kao trulež plodova. Kod jabučastih voćaka (jabuka, kruška, dunja, mušmula) ova bolest uglavnom napada plodove, čiji su uzročnici truleži gljivice Monilinia. Naprotiv, kod koštičavog voća ekonomski je štetnije i učestalije sušenje mladica uzrokovano vrstom Monilia laxa. Simptomi ili znakovi poremećaja postaju uočljivi u cvatnji ili odmah iza cvatnje. Mladica procvate, ali tada veći ili manji broj cvjetova počinje naglo smeđiti, sušiti i propadati. Uzročnik bolesti prezimljuje na zaraženim polusuhim granama ili “mumificiranimplodovima. Početkom vegetacije na oboljelim prošlogodišnjim organima nastaju plodišta iz kojih vjetrom i kišom nošene konidije dospijevaju na cvjetne organe. Uzročnik bolesti “infekcijskom hifom” putem tučka, prašnika ili latica prodire u unutrašnjost cvijeta (u cvjetnu stapku, a preko nje u mladicu). Izlučujući toksine u mladici gljivica brzo uzrokuje njeno naglo sušenje, koje postaje vidljivo već završetkom cvatnje. Vlada li za cvatnje lijepo i suho vrijeme, nemoguća je zaraza preko cvjetova, pa tih godina nema patološkog sušenja rodnih grančica koštičavog voća. Protekle su se godine na cvjetnoj stapci obilno razvijali sivi jastučići konidija monilije, dobro vidljivi golim okom.

Razvoju bolesti naročito pogoduje prohladno, kišno vrijeme s povišenom relativnom vlagom tijekom cvatnje. Tada broj osušenih mladica na stablu može biti velik. Patološki poremećaj se razlikuje od šteta mrazom, jer zbog niskih temperatura na voćkama stradaju svi cvjetovi.

Trulež plodova

Ako se nekoliko godina ponavlja jača pojava monilije, javlja se smolotok, a voćka slabi i osuši. To je česta pojava kod marelica, bresaka i višnje, a nešto rjeđe kod šljive i trešnje. Cvjetovi marelica mogu biti inficirani i prije samog početka cvatnje. Monilia laxa može napasti i cvatne organe jezgričavog voća (jabuke, kruške), ali tada su uništeni samo cvjetovi, a ne dolazi do sušenja mladica. Trulež se jače pojavljuje na razvijenijim plodovima za vlažna vremena (poglavito ako u zriobi nakon suhog razdoblja padnu jake kiše ili ukoliko su plodovi zaraženi uzročnicima crvljivosti, npr. kod breskve i šljive). Na kožici se prvo pojavi smeđa pjega ispod koje meso također poprima tamniju boju. Pjega se širi, pa trulež može potpuno obuhvatiti cijele plodove. Na površini ploda se razvijaju sivi ili žućkasti “jastučići”, ponekad u koncentričnim krugovima, ali često i nepravilno raspoređeni. Ako se dva ploda dodiruju, trulež prelazi s jednog na drugi. Smeđa trulež uzrokovana “monilijom” se osobito dobro širi na plodovima u skladištenju, transportu i prodaji, posebno ako su zgnječeni prilikom berbe.

Mjere suzbijanja

U nasadima ili pojedinačnim voćkama gdje su vlasnici proteklih godina primijetili opisane štete na mladicama ili plodovima preporučuje se provođenje pomotehničkih i kemijskih mjera njezina suzbijanja. Rezidbom je potrebno odstraniti sve osušene mladice još tijekom vegetacije, kada se napad monilije najlakše uoči. Odrezati treba do 20 cm ispod suhog dijela u “zdravo” tkivo, jer se uzročnik paleži toksinima širi i na mjesta gdje još nisu uočljivi znakovi propadanja. Odrezane zaražene mladice treba skupiti i spaliti. U zimskoj je rezidbi potrebno odstraniti sve preostale mumificirane plodove sa stabla (naročito kod breskve i marelice). Program kemijskog suzbijanja “monilije” koštičavog voća započinje “plavim prskanjem”, uz korištenje povišene koncentracije bakrenih pripravaka, neposredno pred početak vegetacije koštičavog voća (bakrene fungicide ne koristiti u vegetaciji koštičavog voća). To provodimo stoga jer bolest uspješno prezimljuje u rak-ranama drvenastih izdanaka ili staroga drva. U rano proljeće uz obilje vlage i temperature zraka barem 10 °C, bolest se iz skrivenih dijelova rodnog volumena voćaka “budi”, a vjetar i kukci tijekom kišne cvatnje uz zračnu vlagu veću od 85% prenose “infektivni materijal” na vrlo osjetljive cvjetove! Osim preventivnih tretiranja početkom cvatnje (otvaranje prvih cvjetova ili približno 10% cvatnje), isto je potrebno za vlažna razdoblja ponoviti kada počinju otpadati latice. Protiv paleži cvijeta i izdanaka (Monilinia) na koštičavim voćnim vrstama najčešće se preporučuju pripravci Folicur, Signum i Teldor SC. Na marelicama je u našoj zemlji za takvu svrhu i integriranoj proizvodnji dopušten samo Signum DF (0,075%), dok u ostalim zemljama praksa primjenjuje i Chorus WG (0,03%). Navedeni pripravci istovremeno tijekom i krajem cvatnje suzbijaju u ranom stadiju i najvažnije gljivične bolesti lišća (npr. šupljikavost, krastavost plodova bresaka, kozičavost, a pripravak Signum uspješno suzbija i pepelnicu bresaka). Protiv truleži plodova bitno je na vrijeme tijekom ljetnog razdoblja suzbijati štetne organizme koji omogućuju “širenje” smeđe truleži plodova (npr. uzročnici crvljivosti, tripsi, pepelnica). Za zaštitu plodova u našoj su zemlji registrirani pripravci na osnovi kaptana (npr. Captan WP 50) (0,25%, uz propisanu karencu 21 dan) i fenheksamida (Teldor 500 SC) (0,1-0,15%, uz propisanu karencu za breskvu, trešnju i šljivu 3 dana).

Autor: Mr. sc. Milorad Šubić, dipl. ing. agr.


Izvori

Gospodarski list


Tagovi

Voćarstvo Zaštita voćnjaka


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Jedna šumska