• Voćarstvo
  • 21.12.2019. 18:00

Otpornost tradicionalnih voćnih vrsta postaje važnija od mjerenja kilograma po stablu

Sve je više novih sorti koje su nastale na genima tradicionalnih pa su otpornije na poznate bolesti od suvremenih, a također zadovoljavaju potrebe tržišta i trgovačkih lanaca.

Foto: Depositphotos/branex
  • 456
  • 41
  • 0

Voćarstvo je mnogima privlačno i posljednjih godina imali smo nekoliko faza. Od one da se ništa ne isplati do masovnih podizanja velikih plantaža. Međutim, mnogi kojima se nije ništa isplatilo ipak su nekako opstali, promijenili sortiment ili pak prišli nekoj od finalizacija proizvodnje. Prerađivali su višak uroda. Najviše se plantažnih voćnjaka podizalo u vrijeme ministra Petra Čobankovića uz pomoć famoznog Operativnog programa podizanja trajnih nasada.

Mnogi još i danas rade, no mnogi su i iskrčili svoje nasade jer su se upustili u nepoznato. Imati nekoliko desetaka hektara pod jednom voćnom vrstom ili čak jednom sortom je bilo svima veoma teško. Jedno vrijeme previše se se podizali nasadi kupina, pa zatim višanja, bresaka... Sve je nosilo svoje probleme, ali nekako tiho pored svih tih događanja u našem voćarstvu, sve je bilo više uzgajivača starih sorti. Ili ako ne baš starih, ono da tako kažemo domaćih sorti, donekle autohtonih za naša područja. Ona su otpornija, lakša za proizvodnju, čuvanje, ali i za prodaju. Neki kažu i lakši za preradu.

Prednost domaćim sortama 

Odnosno u tim voćnjacima ide po onom starom. Imamo na svakom drvetu različite proizvode. Po tradiciji ono što se ubere jede se odmah, dio se skladišti. Kod nekih sorti i vrsta mora u hladnjače. Ono što se pak na vrijeme ne ubere i višak je ide u pekmeze, džemove, kompote, a ono što pak padne na pod ide u rakiju, ili pak ostaje za hranu domaćim životinjama. Međutim, i dalje je važna činjenica da to mora biti voće koje se može prodavati, pa čak i nuditi trgovačkim lancima.

"Moje mišljenje je da svaka sorta, stara ili nova, traži barem neku osnovnu zaštitu. Govorim o breskvama, kajsijama, šljivama, jabukama, kruškama i sl. Druga stvar su kivi, kaki, asimina, nashi i slično a i to samo iz razloga što se zasad nisu pojavile gljivične bolesti ili kukci koji bi ih ovdje napadali. Ako se pojave - trebat će i ti speciesi neku zaštitu", kaže Davor Golub uzgajivač iz okolice Našica.

Mali proizvođači se udružuju i tako izlaze na tržište, a neki se udružuju u zadruge i udruge kako bi neke i viškove voća preradili. Najčešće u rakiju. Pa tako nailazimo na Udruženje proizvođača rakije iz voća sa sjedište u Kneževim Vinogradima u Baranji.

"Udruga je je  osnovana od strane malih proizvođača voća. Bave se proizvodnjom rakije na tradicionalan način jer nemaju sredstava za ulaganja u nove tehnologije, a i želja im je upravo imati tako proizvedene rakije, ali uz sve moguće zaštite i poštivanje pravila. Marelica, kruška, šljiva, jabuka i dunja su sirovine za njihove rakije, a likere proizvode od oraha, višnje i marelice", rekao nam je predsjednik Davorin Škoflek.

Vratiti značaj šljivi bistrici 

Stručnjaci danas sve više upozoravaju na uzgoj naših tradicionalnih sorti različitih voćnih vrsta, a koje su nacijepljene na modernu podlogu. Što bi se reklo od starijih, tih domaćih sorti, uzeli bi ono što je najvažnije. Otpornost, adaptabilnost, trajnost, a i naviku tržišta na njih. Na jednom savjetovanju dotakli su se tradicionalne šljive bistrice.

Za krčenje voćnjaka najveći krivci su političari, ali i pomodarstvo

"Ta je šljiva izuzetno tražena na cijelom europskom tržištu, ona je prvenstveno industrijska šljiva. Koristi se u svim vidovima prerade. Najpoznatiji pekmez se pravi od šljive bistrice, odnosno ožegače i njoj treba dati novi život i vratiti je u proizvodnju", rekao je tada za medije Dominik Vuković, stručnjak za voćarstvo iz Osijeka.

"Veliki broj takvih sorti tolerantan je na glavne bolesti i taj otporan genetski fond u daljnjim akcijama ili oplemenjivanjima bi se trebao iskoristiti", naglašava dr. sc. Vesna Tomaš, stručnjakinja za zaštitu iz Odjela za voćarstvo PI Osijek.

Kako je dodala, prikupljali su i geoetipove starih sorti i zanima je najviše otpornost na određene bolesti, odnosno tolerantnost i osjetljivost. "Važno je prepoznati bolest. Stare sorte su ipak malo više otporne. Radili smo pregled svih voćnih vrsta, a uzet ćemo samo one genotipove koje su se pokazale otpornije", rekla je Tomaš.


Povezana biljna vrsta

Jabuka

Jabuka

Sinonim: - | Engleski naziv: Apple | Latinski naziv: Pyrus malus L.

Jabuka je temelj voćarske pro­izvodnje i služi kao osnovica za usporedbu isplativosti uzgoja drugih voćaka. Njezini plodovi dozrijevaju od najranijeg ljeta sve do zime. Plodovi... Pročitaj više »

Tagovi

Voće Jabuka Sorta


Autor

Damir Rukovanjski

Diplomirani agronom - dugogodišnji dopisnik, novinar i urednik u Glasu Slavonije, osnivač i urednik AgroGlasa od 2000 do 2008. Urednik EU agro info od 2008 do 2013., urednik Agrotehnike, izdavač brojne stručne poljoprivredne literature. Kolumnist Agrokluba od 2008.godine. Nekadašnji honorarni suradnik Gospodarskog lista, Nove Zemlje. Član Hrvatskog novinarskog društva od 1993.godine, i član Izvršnog odbora Zbora agrarnih novinara HND.