Otkupna cijena mandarina opet drastično pala - uzrok je datum, a ne tržište?

Iz godine u godinu ista priča - nakon samo tjedan dana intenzivnije berbe mandarina, početkom listopada, otkupna cijena tog voća drastično padne. Za prvu klasu je s 3,5 pala na 3 kune, za drugu klasu s 2,5 na 1,80 dok je cijena treće klase svega 50 lipa za kilogram. Tako je bilo i 2019. i 2020. 

"Ljuti nas što pad cijene nije uzrokovan ničim osim kartelskim udruživanjem. Spuštaju ih po datumu, a ne na temelju ponude i potražnje", ogorčen je prvi čovjek udruge Neretvanska mladež, Željko Bjeliš koji i ove godine upozorava na nepoštivanje Zakona o nepoštenim trgovačkim praksama (ZNTP), odnosno njegovog dijela koji se odnosi na pravilo izdavanja računa i otkupnog bloka prilikom otkupa mandarina u doini Neretve. 

Prostor za manipulaciju cijenama

Zbog toga su još sredinom rujna od Ministarstva poljoprivrede, Državnog inspektorata i Agencije za zaštitu tržišnog natjecanja zatražili nadzor provedbe ZNTP-a, odnosno uvođenje preventivnih mjera.  

"Ne želimo da se ikoga kažnjava jer bi to bilo kontraproduktivno, nego da se poštuje zakon. Ove smo godine očekivali uvođenje reda, ali do toga nije došlo. Ovakva praksa otvara prostor za manipulaciju cijenama, do čega je upravo došlo", upozorava. 

Kaže, mandarina je zapostavljena na svim institucionalnim razinama. "Jedini odgovor kojega dobijemo je - udružite se. A kako se udružiti kada nije riješeno poljoprivredno zemljište niti imamo skladišnih kapaciteta. Mi ne možemo dugoročno planirati svoju egzistenciju", kritičan je ovaj voćar koji se osvrnuo i na Nacionalni plan oporavka i otpornosti u kojem se spominje izgradnja i opremanje logističko distributivnih centara za voće i povrće, ali bez ikakve konkretne informacije ni kada ni gdje će takvi centri biti izgrađeni. 

Ima li mandarina budućnost?

Kaže, ista je stvar sa strategijom poljoprivrede čiji je nacrt poslan u Sabor.

"U tom nacrtu nisam ništa pronašao o strategiji proizvodnje mandarine. Je li današnje stanje održivo, na kojim površinama, ako nije, koje su kulture alternativa. Kako bi one stajale na tržištu u usporedbi s onima u drugim krajevima Hrvatske. Taj dokument ne daje odgovor niti na jedno pitanje", upozorava. 

Ipak, kaže kako, kada je riječ o ovoj voćnoj kulturi, neke stvari idu na bolje. Prodaja se počela širiti i izvan Hrvatske - u Sloveniju, Austriju, Njemačku gdje se postiže cijena od 1,5 do 2 eura. 

Smatra kako bi ona unutar naše zemlje bila puno bolja kada bi Ministarstvo poljoprivrede ostvarilo svojevrstan dogovor s Hrvatskom poštom kao državnom tvrtkom.

"Dostava je skuplja od same pošiljke i proizvođaču se ne isplati. No, nikada nisam dobio odgovor iz ministarstva zbog čega ne bi mogli subvencionirati slanje voća i povrća HP-om što bi sigurno bilo interesantno i drugim proizvođačima", rezignirano kaže uz zaključak kako bi se na taj način poticala kupovina domaćih proizvoda.