Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Navodnjavanje voćaka
  • 02.11.2021. 09:00

Orošavanje ili "kap po kap" - čime je bolje navodnjavati voćke?

Korijen starijih voćaka, ako je suša dugotrajna i praćena visokim temperaturama, slabije usvaja vodu sustavom kap po kap" dok kod orošavanja, listovi brže upijaju i transportiraju vodu.

Foto: Depositphotos/simazoran
  • 659
  • 73
  • 1

Vegetacijsku 2021. godinu obilježila je velika suša, nakon tri sezone s dovoljno vlage i padalina. Taj period kao da je opustio poljoprivrednike jer su ove godine imali ogromne probleme sa sušom, naročito ratari i voćari. Travanj i svibanj bili su mjeseci s dosta padalina dok su lipanj, srpanj i veći dio kolovoza bili izrazito sušni.

Iako veliki broj voćara ima u nasadima kap po kap sustave za navodnjavanje, veliki broj njih, zbog suše praćene izuzetno visokim temperaturama, nije mogao ostvariti dovoljnu veličinu ploda. Ovo se naročito odnosi na uzgajivače jabuka koji su, za razliku od proizvođača breskvi, šljiva, krušaka, imali kakav takav rod. 

Slab napredak voćaka sa sistemom "kap po kap"

U ovoj je godini bilo dosta situacija da su plodovi sorti jabuka koje su izbjegle mrazeve bili sitni, iako su bili opskrbljeni s dovoljno vode. Isto je i sa šljivama i kruškama, ali u područjima na višoj nadmorskoj visini. Mnogi voćari žale se da u uvjetima visokih dnevnih temperatura, još ako su bile praćene suhim vjetrom, biljka nije puno napredovala ni u nasadima u kojima je instaliran "kap po kap".

Slabi rezultati i s instaliranim sustavom za navodnjavanje (Foto: B. Kecman)

Razumljivo je da stablo miruje kada je vani blizu 40 stupnjeva, ali bi koliko toliko trebale usvajati vodu iz sustava u ranim jutarnjim ili večernjim satima, kada je jedino moguće zalijevati voćke. Naravno, još manje se usvajala od strane usjeva u voćnjacima u kojima nisu upotrebljeni herbicidi jer su korovske vrste, iako pokošene i dalje crpile vlagu.

Voda je uz deblo, a korijen trpi zbog nedostatka vlage

Glavna zamjerka na "kap po kap" u ovoj godini, bila je da se voda koja je kapala sušila na površini zemljišta i da voćka nije imala dovoljno vremena da je usvoji, u količinama neophodnim za rast plodova. Točnije, dostizanje dovoljne krupnoće za ulazak u prvu klasu koja je poljoprivrednicima najvažnija. Ovo se događalo i u nasadima u kojima oko stabala nije bilo korova jer su primjenjivani herbicidi ili je rađeno frezanje zemljišta. Sastav tla u mnogim voćnjacima je glinovit pa je i to otežavajuća okolnost za usvajanje vode.

Većina proizvođača koji se žale na ovaj sustav, imala je dovoljno vode za navodnjavanje i puštali su ga u rad ujutro ili navečer, ali su se zbog dugotrajne suše, bojali da će ostati bez vode.

Zašto su onda i dalje protiv upotrebe "kap po kap"?

Korijenov sustav voćaka, naročito starijih, s godinama sve se više udaljava od debla. Žile traže vlagu i hranu dalje od stabla. "Kap po kap" koncentriran je uz deblo, biljka ne može usvojiti svu vodu. Ili će je uzeti korov ili će je voćka polako usvajati, a kada je suša dugotrajna, to nije dovoljno za nalijevanje plodova, odnosno njihov rast.  

Orošavanjem je voda brže dostupna biljakama

E sad, dolazimo do ključnog pitanja - Mogu li sustavi za orošavanje zamijeniti "kap po kap"? Pojedini uzgajivači jabuka koji imaju ugrađene sisteme za orošavanje tvrde da su spasili voće. Bili su korisni i u nasadima krušaka, u kojima zbog mraza nije bilo dobrog roda, ali bi se potpuno osušili, da budem precizan.

Koliko je efikasan sustav za orošavanje? (Foto: Depositphotos/mountainpix)

U nasadima krušaka i šljiva koje su pretrpjele najveću štetu od mraza, plodovi koji su ostali na stablu bili su krupni pa i izuzetno krupni, ali je pitanje što bi bilo da nije bilo mraza, a da je godina bila sušna. Kada je voćka mlada ili kada je malo roda, "kap po kap" dat će rezultat, ali je ključno pitanje - hoće li taj sustav biti dovoljan za dobar rod sa minimum 80 posto plodova prve klase, u uvjetima dugotrajne suše? Problem je i što su ti periodi sve duži i tako će, po svemu sudeći ostati i u narednom razdoblju.

Voćke bolje reagiraju na sustav za orošavanje?

Pojedine kolege voćari tvrde da je spas u sistemima za orošavanje koji su korisni, ne samo protiv mraza, već i protiv suše. Istina je da se troši dosta vode ali je, prema njihovim riječima, a slažem se s tim, prednost što voćka puno brže usvaja vodu kada se navodnjavanje vrši preko lista nego preko korijena. Na primjer, 250 kubika vode na dva hektara nasada jabuka znači da bi svaka voćka, ako ima tri tisuće sadnica po hektaru, sustavom kap po kap, trebala dobiti nešto više od 40 litara vode. I to je dosta za barem pet dana s visokim dnevnim temperaturama.

Sad, bi li ta količina bila efikasnija ako bi se biljkama davala putem sistema za orošavanje? Proizvođači mi tvrde i vidjelo se u voćnjaku da su stabla jabuka, krušaka i šljiva bolje reagirala na navodnjavanje orošavanjem, nego kad su puštali putem "kap po kap". Bez obzira koja podloga je u pitanju. Listovi inače puno brže usvajaju vlagu i zaista su izgledali dobro - zeleni, bez gubitka turgora.

Pokrenuti stručne rasprave o primjeni sustava za navodnjavanje

Ovo je zanimljivo viđenje i bilo bi dobro kada bi se o ovom pitanju počelo više razgovarati, odnosno treba li orošavanje zamijeniti "kap po kap" u zalijevanju jabučastog i koštuničavog voća?

Istina, sustavi za orošavanje skuplji su, pokrivaju i prostor između redova, što dovodi do bržeg rasta korova.

Kruške su pretrpjele najveću štetu od mraza (Foto: B. Kecman)

Također, nakon orošavanja bilo bi potrebno obaviti tretman zaštitnim sredstvima, da ne bi došlo do stvaranja uvjeta za recimo krastavost kod jabuka i krušaka. S druge strane, ako se ujutro nasad orošava, a u podne temperatura bude već iznad 30 stupnjeva, bi li askusi (gljivice koja uzrokuje krastavost), imali dovoljno vremena, odnosno vlažnosti lista, da izbace askospore i ostvare zarazu?

Sve ovo što sam naveo ne odnosi se na proizvođače malina, kupina i borovnica. S obzirom da imaju plitak korijen, "kap po kap" za njih je i dalje najbolji način navodnjavanja.


Tagovi

"Kap po kap" Sistem za orošavanje Navodnjavanje Suša Krastavost


Autor

Bojan Kecman

Više [+]

Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zanimljiva poruka akademika Ferde Bašića koji, nažalost, zbog Covida nije mogao prisustvovati na današnjem obilježavanju Svjetskog dana tla u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).