AgroKlub.com

\

Voćarstvo

Dobrodošli na AgroKlub.com!


Zaboravljena lozinka?
Novi korisnik - Registracija!

Gdje se nalazim? AgroKlub.com » Voćarstvo » Organiziraju tržište za domaće poljoprivrednike

Organiziraju tržište za domaće poljoprivrednike

Dan voćara

Organiziraju tržište za domaće poljoprivrednike

Datum: 27.09.2016. 07:30 |

Kategorija:

Voćarstvo

Dan voćara koji je po treći put organiziran u Lipiku uz edukativne teme ove godine okupio je velik broj proizvođača što potvrđuje da je to lijepo zamišljena priča čelništva grada koja treba pripomoći ubrzanju razvoja i boljem iskorištenju potencijala poljoprivrede.

Osim voćara, na toj sajamskoj manifestaciji sudjeluju i povrtlari, pčelari, poduzetnici, udruge i druge tvrtke, Lipik tog dana postaje mjesto druženja, razmjene iskustava i rađanja novih ideja u poljoprivredi.

"Mislimo da je to manifestacija koja raste i koja ima potencijal. Ideja je krenula sa otvaranjem hladnjače tvrtke Frutarija koja ima 3.000 tona rashladnog smještajnog kapaciteta, kao jedne jezgre preko koje bi se riješilo tržište i za naše proizvođače voća i povrća. Upravo tvrtka Frutarija je poveznica zelene i plave Hrvatske, ona već na tomu uvelike radi", kaže gradonačelnik Lipika Vinko Kasana, zadovoljan ovogodišnjom manifestacijom koja pomalo prerasta lokalni karakter.

Lipičani žele bolje iskoristiti potencijale u poljoprivredi

Nada se da će na tom ratom stradalom području poljoprivreda postupno oživjeti, to se na neki način već i događa i ostvarenjem tridesetak projekata kroz mjere Programa ruralnog razvoja kroz koje je, kako je istaknuo, u posljednje vrijeme na to lipičko područje stiglo oko 800 tisuća eura iz fondova Europske unije. Dodao je da grad i njegove institucije sve čine kako bi se osim turizma razvila i poljoprivreda i ostale oblasti.


Grad Pakrac

Uz voće velik iskorak i sa povrćem

Govoreći o poslovanju Frutarije d.o.o na tržište povrća njezin direktor i većinski Zlatko Matijašević istaknuo je da je Frutarija na ovom počela raditi prije dvije godine otkada je u funkciji njihova ULO hladnjača kapaciteta 3.000 tona. Zbog tehnologije sa kontroliranom atmosferom trenutačno je najmodernija u ovom dijelu Slavonije, pa i na području Hrvatske. Osim voća koje uzgaja u vlastitim ekološkim voćnjacima u Lipiku i Donjim Andrijevcima ta tvrtka čini i značajan iskorak i na tržištu povrća.

"Budući da nas je mimoišao mraz u ovoj trećoj sezoni bit ćemo puni, dobro ćemo iskoristiti naše kapacitete. Prve godine započeli smo sa skladištenjem i distribucijom jabuke, da bi već lani krenuli sa uvozom mladog krumpira iz Egipta, mladim kukuruzom šećercom i šljivom iz Slavonije, mandarinom iz Opuzena. Sve više se širimo, ove godine smo imali prodano 300 tona povrća iz Slavonije i Baranje, a imamo već sada potpisane ugovore za 600 tona iduće sezone. Ugovaramo proizvodnju češnjaka, krumpira, crvenog luka, paprike roge, obične paprike, rajčice, lubenice i krastavce. 80% naših proizvoda može se vidjeti po trgovačkim lancima, Interspara, Studenca, Lonije, KTC-a, a imamo firme koje su u Litvi, Libiji i Poljskoj", ističe Matijašević.


Školska zadruga Lipa

Mladim poljoprivrednicima 500 tisuća eura

Nažalost, iako je Frutarijina hladnjača stacionirana u Lipiku, najmanje kooperanata ima na tom području, najviše ih je iz Baranje, sa vukovarskog i virovitičkog područja, iz Davora. "Danas smo na ovom skupu pozvali poljoprivrednike lipičkog kraja na suradnju, želimo potaknuti razvoj ovog dijela Slavonije, želimo da se ova zemlja više obrađuje i da narod shvati da samo svojim radom može opstati. Nadam se da ćemo i Danom voćara pridonijeti oživljavanju voćarske i povrtlarske proizvodnje", kaže Matijašević.

A da se u posljednje vrijeme u poljoprivredi na tom području ipak događa nešto pozitivno potvrdio je Dejan Iličić, direktor Lipičke razvojne agencije Lira koju je osnovao grad Lipik, upravo sa ciljem da njezini stručnjaci i djelatnici pomognu razvoj poljoprivrede i poduzetništva. Kaže da su u posljednje vrijeme ostvarili najbolje rezultate u kandidiranju i ostvarenje projekata Programa ruralnog razvoja u okruženju. Tako je kroz 10 projekata Podmjere 6.1. Potpora za pokretanje poslovanja mladim poljoprivrednicima, koji su mogli dobiti 50 tisuća eura, ostvareno ukupno 500 tisuća eura.


Ivan Šulog

Veliko zanimanje malih gospodarstava

"Uvjeti su da mladi poljoprivrednici moraju biti prvi put nositelji poljoprivrednog gospodarstva, to može biti OPG, obrt ili tvrtka, svi oni koji su upisani u upisnik poljoprivrednih gospodarstava, i da im je ekonomska veličina od 8 do 49,99 tisuća eura. Ograničenje je da ta mlada obitelj, odnosno nositelj OPG-a, mora ostati 5 godina u tom OPG-u i da mora plaćati svoje doprinose. Za prvi natječaj teško smo uspjeli naći mlade za tu mjeru na području lipika i Pakraca, ali nadamo se da će ih sada biti više kada vide da se prvi projekti počinju uspješno ostvarivati", kaže Iličić.


OPG Anica Kolarek

Ističe da je za podmjeru 6.3. Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava, u prošlom natječaju prijavljen je 21 projekt, svi su prošli osim jednog i većina gospodarstava već je dobila dobila novac za osvarenje svojih projekata. Riječ je o malim poljoprivrednim gospodarstvima koja imaju ekonomsku veličinu od 2.000 do 8.000 eura i mogu dobiti bespovratnih 15 tisuća eura.

"Sada kada su to ljudi čuli dolaze svakodnevno i već ih za ovu mjeru na popisu imamo osamdesetak. Veliko je zanimanje za tu mjeru pa vjerujem da će na idućem natjčaju biti puno veća konkurencija", zadovoljan je Iličić razvojem situacije.

Razvoju poljoprivrede pomoći će i Etična banka

Razvoju poljoprivrede ne samo u ovom dijelu zapadne Slavonije nego i šire u Hrvatskoj mogli bi doprinijeti i Zadruga za etično financiranje i Etična banka koja bi do kraja godine mogla dobiti licencu Hrvatske narodne banke, a s radom bi mogla početi u prvoj polovici sljedeće godine.

Bit će registrirana i ustrojena kao dioničko društvo, a njezin jedini dioničar, odnosno stopostotni vlasnik, bit će Zadruga za etično financiranje (ZEF), o čemu je na Danu voćara govorio Đuro Ružičić, direktor regije Zadruge za etično financiranje.

"Kada smo kod ulaganja financirat ćemo održivu poljoprivredu, proizvodne i prerađivačke djelatnosti, energetiku, ekološke projekte, informatičke usluge, inovacije i nove tehnologije, socijalno poduzetništvo, civilni sektor, poduzetnike početnike. Primjerice, ako netko ima dobru ideju i treba mu kredit, a nije nikada to radio i nema novaca za pokretanje posla, nezaposlen je, može mu se odobriti kredit, ali pod uvjetom da prihvati mentora kojeg mu banka dodijeli i da ga sluša dok ne nauči raditi. Kada se nauči raditi on nastavlja dalje samostalno. Nastojat ćemo iskoristiti što više novca iz fondova EU. Jedna od prednosti Etične banke su niske kamatne stope do 4%", istaknuo je među ostalim direktor Ružičić, nadajući se da će početni temeljni kapital iznositi 120 milijuna kuna. Dodao je da će Zadruga i Etična banka raditi na projektu ostvarenju projekta Zelena i plava Hrvatska.

Proizvodi i izvozi egzotično voće i povrće

Na Danu voćara poduzetni Ivan Šulog, vlasnik tvrtke Šulog d.o.o. iz Donje Bistre govorio je o proizvodnji i uspješnom plasmanu mnogih vrsta egzotičnog voća i povrća i proizvoda od njih po čemu je jedinstveni hrvatski proizvođač i izvoznik. Istaknuo je da su mogućnosti za proizvodnju tih manje poznatih, ili za naše prilike najčešće nepoznatih kultura, velike šanse u Hrvatskoj, pa se nada da će i na lipičkom području pronaći kooperante, odnosno partnere za proizvodnju.


Uskoro Etična banka

U Lipiku je predstavljena Etno udruga mještana Klise koja svojim radom želi također potaknuti svoje članove i na razvoj poljoprivrede i proizvodnje hrane: "Rad naše udruge temelji se na razvoju ruralnog područja, seoskog turizma, proizvodnji domaće ekološke hrane, očuvanju prirode i okoliša sa svim njenim blagodatima. Klisa kao zelena ekološka oaza", rekla nam je Klaudija Pintarić, tajnica Etno udruge mještana Klise i voditeljica projekta Etno Klisa.

Dodala je kako su odmah krenuli u okupljanje novih članova sa programima na bolje iskorištenje plodnog tla lipičkog kraja, kako bi se lakše i spremnije mogli upustiti u avanturu poljoprivrede: ratarstva, stočarstva, ekološkog uzgoja i još mnogočega što priroda nudi. Uspostavili su odličnu suradnju sa Savjetodavnom službom Požeško-slavonske županije čiji su viši stručni savjetnici Jasna Kladarić, Snježana Pešut Pilon i Tomislav Pojer govorili o agroekonomici, hortikulturi i ekološkoj poljoprivredi.

Malo lijepe i pozitivne atmosfere sa Dana voćara donosimo i u galeriji fotografija.

Fotografije snimili: Vjeko Hudolin i Antun Ciglenečki, Compas Lipik

Broj pregleda članka: 4445; Uspješnost članka: 718.75

Tagovi: Hladnjača, Potpora, ULO, Ivan Šulog, Vinko Kasana, Zlatko Matijašević, LIRA, Etična banka, Snježana Pešut Pilon, Frutarija, Europske unije, Programa ruralnog razvoja, Dejan iličić, Đuro Ružičić, Klaudija Pintarić, Etno Klisa, Jasna Kladarić, tomislav Pojer.

Ključne riječi članka: organiziraju, trziste, za, domace, poljoprivrednike, tisuća, području, voćara, slavonije, banka, poljoprivrede, povrća, godine, gospodarstava, razvoju, raditi, poljoprivredi, zadruga, etična, direktor, istaknuo, projekata, naše, tvrtke, iličić, radom, financiranje, mogli, etično, udruge, mjeru, razvoj, šulog, dobiti, imamo, posljednje, vrijeme, ruralnog, iskoristiti, hrvatske, frutarija, matijašević, tvrtka, proizvodnju, mladim, lipiku, lipik, kraja, tisuća eura, etična banka, etično financiranje, posljednje vrijeme, programa ruralnog razvoja


Vjekoslav Hudolin

Svi tekstovi autora

Autor Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 35-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, svojevremeno suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.


Slike Organiziraju tržište za domaće poljoprivrednike