• Orah
  • 19.08.2011.

Orahova muha stigla u Međimurje!

Zaštita oraha

  • 3.283
  • 160
  • 0

Posljednjih desetak godina na području Međimurja je kroz državni sustav poticanja podizanja novih višegodišnjih nasada posađeno 50-ak ha oraha. Za laike orah predstavlja slabo zahtjevnu voćarsku vrstu, pa mnogi vlasnici nasljednog zemljišta žele saditi ovu “lupinastu biljku” jer misle da mogu iskoristiti ili održavati površine na što jednostavniji način bez većih ulaganja i radnih aktivnosti. Ali, ako uzgojem oraha želite i nešto zaraditi tada treba savladati sve tehnološke zahtjeva suvremenog uzgoja oraha, od pospješivanja što ranije rodnosti do čišćenje i sušenja plodova oraha. Također, u godinama formiranja uzgoja, ali i naknadno kada stabla oraha dosegnu punu rodnost, važno je prepoznati i na vrijeme suzbiti štete od štetnih organizama u nasadima koji ponekad postaju ograničavajući čimbenik uspješne proizvodnje. U proteklih smo desetak godina u nasadima oraha na području naše Županije uglavnom zabilježili štete od gljivične sive pjegavosti (Gnomonia juglandis), zatim vrlo opasne bakterijske crne pjegavosti i paleži (Xanthomonas campestris pv. juglandis), a među štenim smo organizmima u mladim nasadima preporučili suzbijati orahovu grinju (lisnu šiškaricu - Eriophyes erinea) i orahove lisne uši (Calaphis juglandis, Chromaphis juglandicola).

Zahvaljujući Zavodu za poljoprivrednu zoologiju Agronomskog fakulteta u Zagrebu i Instituta za zaštitu bilja iz Budimpešte po prvi puta smo na dan 11. srpnja 2011. postavili 4 tipa lovnih mamaca na najzapadnijim županijskim lokalitetima uz granicu sa susjednom Republikom Slovenijom radi praćenja novog štetnika - orahove muhe (Rhagoletes completa) - čije se ličinke hrane i žive unutar zelene lupine, a da pritom ne oštete vanjsku kožicu koja s vremenom pocrni! Dana 1. kolovoza o.g. uhvaćene su prve jedinke orahove muhe, što je prvi stvarni dokaz pojave novog štetnika oraha u Međimurju (prije nekoliko sezona početkom rujna smo pronalazili štete koje smo pripisali mogućoj prvoj pojavi orahove muhe, ali nismo pronašli jedinke ove vrste)!

Ličinke voćnih muha (Trypetidae) su poznati štetnici voćaka. To su maleni ili srednje veliki kukci koji na prozirnim krilima imaju raznobojne šare, a u našoj su zemlji jako štetne u voćarstvu (i maslinarstvu) vrste rodova Rhagoletis, Dacus i Ceratitis. Godinama je jedini predstavnik voćnih muha roda Rhagoletis spp. u Hrvatskoj bila vrsta Rhagoletis cerasi (trešnjina muha ili muha trešnjarica), poznatija kao uzročnik crvljivosti plodova trešnje i višnje. Ženka voćnih muha ima na zatku posebnu leglicu, pomoću koje bode plodove i odlaže svoja jaja. Njeno je suzbijanje uvijek bilo problematično jer optimalni rokovi suzbijanja ove gospodarski vrlo štetne muhe pada u vrijeme početka zriobe plodova trešnje i višnje, kada je zbog karence ograničena primjena mnogih insekticida. Orahova muha je podrijetlom iz Sjeverne Amerike (Sjedinjene Američke Države i Meksiko), a premda po literaturnim podacima može u određenim uvjetima oštetiti breskvu i nektarinu, prvenstveno napada orah. U Europi je prvo bila proširena u sjevernoj Italiji, odakle se prvo početkom 1990-tih proširila u Švicarsku, a naknadno još krajem 1990-tih u Sloveniju i Njemačku. Godine 2006. je uočena i prva pojava ovog štetnika u Francuskoj na području Grenobla. Programom istraživanja rasprostranjenosti orahove muhe u našoj zemlji Zavod za zaštitu bilja je 2004. godine objavio prve nalaze ovog štetnika u Istarskoj i Primorsko-goranskoj županiji (Budinščak i sur., 2005), te naknadno širenje i jaki napad orahove muhe tijekom 2008. godine u Karlovačkoj i Zagrebačkoj županiji, te području Grada Zagreba (Budinščak, 2009)!

U Međimurju smo krajem ljeta 2008. godine primijetili prvi puta štete na stablima oraha za koje smo posumnjali da je uzrok orahova muha (lokalitet Pribislavec), naredne smo 2009. godine pronašli i prve čahure za presvlačenje ispod lupine koje također upućuju na raniju prisutnost nametnika i oštećenja plodova od orahove muhe (lokalitet Novo Selo Rok), a ove 2011. sezone je na lokalitetu Banfi po prvi su puta uhvaćene i odrasli oblici orahove muhe! Stoga ovim putem opisujemo novu vrstu i dajemo preporuke vlasnicima nasada oraha radi određivanja potrebe i mogućnosti provođenje usmjerenih mjera kemijske zaštite protiv novog štetnika oraha u našoj Županiji! U sjevernoj su Italiji još 1991. godine u pojedinim nasadima zabilježene izravne štete od orahove muhe na 50 % napadnutih plodova.

Orahova muha je veličine kućne muhe (5 mm), svjetlo-smeđe boje i svijetlim (žućkastim) nogama. Krila su prozirna s tri uočljive tamne pruge od kojih je jedna u obliku slova V. Na leđnoj strani ima jednu žutu točku ispod mjesta gdje se krila spajaju s prsištem i zelene oči. Ličinke su bez nogu i glave, blijedo-žute boje, veličine 8-12 mm, promjera 1,5-1,6 mm. Ima samo jednu generaciju godišnje i pojavljuje se tijekom ljeta. Najveći dio godine preživljava kao kukuljica u tlu. Odrasle muhe počinju s letom u nekim područjima već tijekom lipnja, ali njihova se najveća brojnost očekuje u srpnju i kolovozu! Istraživanja provedena na području Istarske županije potvrđuju let orahove muhe od sredina srpnja do početka mjeseca rujna! Desetak dana nakon prve pojave muha počinje odlaganje jaja. Ženke odlažu oko 15 jaja u zelenu lupinu iz kojih nakon 5 dana izlaze ličinke. Ubrzo to mjesto potamni u obliku male crne točkice koja se ishranom ličinki povećava. Nakon ishrane u zelenoj lupini koja traje 3-5 tjedana odrasle ličinke se spuštaju i zavlače nekoliko centimetara u tlo gdje se kukulje u pupariju. Idućeg ljeta ciklus se ponavlja, iz kukuljica izlijeću odrasle muhe, a dio kukuljica može ostati u zemljištu još jednu godinu. Na mjestu uboda zelenih plodova, odnosno gdje je ženka položila jaja, pojavljuje se i smola. Po izlasku iz jaja ličinke se hrane i razvijaju unutar zelene mesnate lupine. Nakon 30-40 dana odrasle ličinke napuštaju plodove i u stadiju preobrazbe prezimljuju u tlu. Zelene lupina oraha postaje mekana, zbog tanina koji se oslobađaju s vremenom pocrni, te se zalijepi za ljusku oraha i teško se odvaja od nje. Napadnuti plodovi otpadaju ili ostaju cijelu zimu na drveću.

Napadnuti plodovi nisu atraktivni za komercijalnu prodaju u ljuski, što je danas s trend u trženju lupinastog voća (orah, lijeska) jer se na taj način sačuva plemeniti miris i okus jezgre. Ličinke ne prodiru ispod ljuske, pa se u pravilu ne mijenja okus i boja jezgre (sama jezgra oraha nije “crvljiva”). Ali, u godinama s ranijom sezonskom pojavom orahove muhe jezgra se slabije razvija, potamni, smežura i pljesnivi (razvijaju se gljivice Fusarium spp., uzročnici suhe truleži. Ove štete na jezgri oraha nastaju jer ličinke muha koje se pojavljuju od sredine srpnja do prve polovice kolovoza oštete i tkivo peteljke pa je napadnuti plod slabije ishranjen. Ranije napadnuti plodovi oraha od muhe obično otpadaju sa stabla. Muhe koje lete u drugoj polovici kolovoza nisu tako opasne, jer kao posljedica njihova razvoja pocrni samo dio zelene ljuske plodova, a jezgra nije oštećena. Orahova muha je samo jedan od uzročnika tamnih promjena vanjske zelene lupine oraha. Slične smo simptome svih ranijih godina pripisivali bakterijskoj i sivoj pjegavosti i paleži oraha (Xanthomonas, Gnomonia). Za voćne muhe roda Rhagoletis spp. nije poznato da mogu letjeti na velike udaljenosti, ali se primjerice ovaj štetnik u razdoblju od 1997. do 2008. proširio na području cijele Republike Slovenije. Smatra se da se ličinke mogu prenositi transportom inficiranih plodova, a kukuljice u zemlji sa sadnicama!

Utvrđivanje prisutnosti i praćenje populacije orahove muhe (početak, vrhunac i kraj leta) je moguće pomoću žutih ljepljivih ploča. U sunčane dijelove krošnje (gdje se muha najradije zadržava) žute ljepljive ploče je potrebno vješati već krajem lipnja ili najkasnije početkom mjeseca srpnja. Svaka 2-3 tjedna ploče je potrebno zamijeniti novima. Radi potreba određivanja rokova kemijskog suzbijanja na taj je način na 1 hektaru površine oraha potrebno objesiti barem 3 ljepljive ploče. Kontrolu ploča obavljamo svakodnevno, jer na taj način dobivamo uvid u dinamiku leta muhe, a veći broj postavljenih ploča po stablu oraha omogućuje veći ulov muha pa se na taj način može smanjiti njihova štetnost! Ranije napadnute i otpale plodove ujesen skupljamo i spaljujemo. Plitkom jesenskom obradom tla ispod stabla oraha (na dubinu 5-20 cm) također smanjujemo populaciju ovog štetnika jer kukuljice spravljamo u površinske slojeve pa je vjerojatnost ih njihova zimskog smrzavanja veća. U Hrvatskoj, a također niti u Europi, još nema registriranih insekticida za suzbijanje orahove muhe. No, iskustva s kemijskim suzbijanjem drugih voćnih muha potvrđuju djelotvornost insekticida iz skupine neonikotinoida: npr. tiametoksam (Actara WG), acetamiprid (Mospilan SP) i slično. Tretiranjem jednog od ovih pripravaka nakon masovnijeg ulova muha na žute ljepljive ploče ili nakon pojave tamnih točkica sa smolom na zelenoj lupini koje nastaju kao posljedica uboda ženki orahove muhe prilikom odlaganja jaja. Nakon 14 dana obično tretiranje treba ponoviti. Tehnologija prskanja pojedinih grana oraha na sunčanoj strani smjesom atraktanta i insekticida (u pripravku Success Bait KS) koja se koristi protiv trešnjine i maslinove muhe također je učinkovita i protiv orahove muhe. Ovaj pripravak osim insekticida (spinosad) sadrži sredstvo koje privlači muhe (buminal), pa se tretira samo dio krošnje (pojedine grane) i na taj se način suzbijaju muhe prije nego odlože jaja (aplikaciju obaviti nakon prvih ulova muha na žute ljepljive ploče). Broj naknadnih prskanja se ponavlja svakih 7-14 dana, ovisno o oborinama i brojnosti muha. Ovakav način tretiranja samo jednom manjeg dijela krošnje naročito je praktičan na visokim stablima oraha.

Autor: mr. Milorad Šubić


Povezana biljna vrsta

Orah

Orah

Sinonim: Oras | Engleski naziv: Nut | Latinski naziv: Juglans regia L.

Orah (oras) se može saditi u jesen ili u proljeće, no za većinu naših agroklimatskih područja preporuča se jesenska sadnja jer se tako bolje primaju sadnice te je bolji rast u... Više [+]

Izvori

Međimurje - županijske novine


Tagovi

Zaštita voćnjaka Orah

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Snijega nema puno u nizinama, ali ga se može naći iznad 400 mnv. Na vrhovima Krndije ima ga 10 cm