Odobrenje zaštitnih sredstava je dobra vijest, no uzgoj mandarine ne ugrožavaju samo štetnici

"Zbog suše i vrućina plod mandarine bi mogao biti uglavnom srednje veličine. Glavnina će biti druga klasa", strahuje Matko Filipović iz Opuzena, jedan od voćara iz doline Neretve koji su odahnuli zbog odluke resornog ministarstva o rješenju za, prije svega, dozvolu korištenja sredstva za zaštitu bilja Mospilan 20 SG.

Godinama su iz Udruge proizvođača agruma i povrća Neretvanska mladež upozoravali na nemogućnost suzbijanja sredozemne voćne muhe, ali i lisnih uši te lisnog minera, zbog zabrane niza aktivnih tvari, i napokon je urodilo plodom. Ministarstvo poljoprivrede, šumarstva i ribarstva dozvolilo je spomenuti Mospilan, a potom i objavilo najnoviji popis registriranih sredstava za zaštitu bilja prema FIS-u za njezino suzbijanje na mandarinama, narančama, limunu, grejpu.

Lakša zaštita agruma od sredozemne voćne muhe? Objavljen novi popis registriranih sredstava

Konkretno, od sada će ga biti moguće koristiti na početku napada štetnika u proljeće od stadija bubrenja pupova pa do stadija kada plodovi dosegnu oko 90 posto konačne veličine.

Rak rane domaćeg voćarstva

Dobar potez je, kaže nam, i što je nastavljena provedba SIT metode (Sterile Insect Technique) na području doline Neretve odnosno nepesticidna metoda zaštite agruma. Riječ je, podsjetimo, o ispuštanju sterilnih jedinki sredozemne voćne muhe što također nije prošlo bez povišenih tonova na razini proizvođači - ministarstvo.

"Volio bih biti optimističan, stvarno bih, ali štetnici nisu jedini problem s kojim se bore voćari", dodaje Filipović.

Uz vremenske neprilike, sušu koja ugrožava proizvodnju koja je nemoguća bez sustava navodnjavanjs, tu su stare hrvatske boljke - neriješeno pitanje zemljišta i prekomjeran uvoz voća usred sezone domaćeg.

"Vidim da su brojne županije proglasile prirodnu nepogodu. Ne znam što čeka Dubrovačko-neretvanska", kaže Matko koji ima proizvodnju mandarina na 1,9 hektara državnog zemljišta te oko pola ha vlastitog na kojemu su naranče vašingtonke i klementine. Navodnjava ih sustavom kap na kap, u tijeku je i folijarna prihrana, no previsoke temperature ne pogoduju ni tim biljkama.

Kako ponovno pokrenuti voćarstvo i povrtlarstvo u Hrvatskoj?

"I to vam je potpisivanje ugovora o zakupu na godinu dana. Gdje je tu sigurnost proizvodnje?", pita otkrivajući nam da je vlastite zemlje imao više, no morao je prodati kako bi "pokrpao" poslovanje OPG-a.

"Ja sam mali opegeovac kojih je sve manje, iako i veći odustaju od mandarina. Lako vam je to za provjeriti, samo prošećite dolinom i pogledajte koliko je danas zapuštenih plantaža. Stihijski se zasadilo dva milijuna
stabala pretežno ranih sorti bez da se prije sadnje istražilo tržište", upozorava na situaciju s našom na EU razini zaštićenom voćkom - neretvanskom mandarinom gdje, kaže, ni Povjerenstvo za mandarine nije ispunilo svoju ulogu.

Uz neriješenu dodjelu državnog poljoprivrednog zemljišta, tu je i ogroman problem radne snage koje jednostavno nema.

Utrostručen uvoz voća

Uvoz voća i to baš pred dolazak domaćih, rak rana je domaćeg voćarstva koje je već godinama u silaznoj putanji. "Mandarine iz Turske, lubenice iz Albanije, Grčke, jabuke iz Poljske i tako godinama", ističe voćar. Sav taj uvoz onda se prodaje po višim cijenama da bi se potom rušila cijena domaćeg proizvoda. Primjerice, otkupna cijena kilograma dinje je bila 75 centi, sad je već na 60 te i dalje pada.

Kaže, od ulaska u EU, Hrvatska je utrostručila uvoz voća. "Uvozimo triput više nego proizvedemo, gdje je tu održivost, zaštita domaćeg poljoprivrednika?", pita.

Ponavlja, volio bi biti optimističan, no posljednje godine i svi navedeni problemi nisu išli na ruku voćarima, a poljuljano povjerenje u sustav teško je povratiti. "Otkantat će nas opet k'o pijanac cedevitu", slikovito nam opisuje stanje u toj plodnoj hrvatskoj dolini.