Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Dudaš Zlatko
  • 23.08.2017. 07:30

Od iznajmljenih oranica do ekološke proizvodnje oraha

OPG Dudaš Zlatka iz Peteranca predao je zahtjev za Podmjeru 6.3, a investicija se odnosila na navodnjavanje pomoću solarnih panela te kupnju traktora i sadnica lijeske. Prošli su, te im je odobreno nešto manje od 114 tisuća kuna. Lijeska, za razliku od oraha, nije u ekološkoj proizvodnji.

Foto: Sandra Špoljar
  • 2.912
  • 284
  • 0

Prije pet godina Zlatko Dudaš iz podravskoga mjesta Peteranca, inače agronom po struci, razmišljao je što napraviti s oranicama koje su on i supruga mu Marijana naslijedili od svojih roditelja. Najprije su ih dali u najam jednom poljoprivredniku, no onda su se odlučili okrenuti ekološkoj proizvodnji oraha. Tako je u jesen 2012. godine Zlatko na 5 hektara površine, posadio 800 sadnica koje je prije toga sam uzgojio.

"Za orahe sam se, između ostaloga odlučio, jer jednoga dana kad počnu davati plodove, neću imati problema sa skladištenjem i nabavljanjem hladnjače, kao što bi imao, kad bi se radilo o, primjerice, jabukama. Ručno sam iskopao sve rupe i posadio vlastite sadnice, budući da ne moraju biti certificirane. Dakle sama investicija u tom pogledu nije bila velika.

Kod sadnje nasada oraha smiju se koristiti necertificirane sadnice

Razmak između redova i sadnica međusobno je osam metara i tako bez problema mogu zasađene površine održavati malčerom. No ispočetka malčer još nisam imao, pa sam između redova kosio traktorskom kosom, a između stabala u redovima, ručno i pri tome sam se stvarno znao naraditi. Jer barem dva puta godišnje morate pokositi kompletne površine", priča nam Zlatko dodajući da je orah vrlo zahtjevna biljka, iako mnogi misle suprotno.

Oštećeni orah se oporavlja

No želji ovog obiteljskog gospodarstva za bavljenje ekološkim uzgojem oraha, priroda prvih godina nije išla na ruku.Taman kad su se sadnice primile i počele rasti, 2014. godine došlo je do velike poplave, cijeli nasad je bio u vodi i OPG-u Dudaš je propalo preko 50% mladih stabala. Srećom, još su imali svoj sadni materijal, pa su uništene orahe zamijenili novim sadnicama. Godinu kasnije dio nasada su oštetili jaki mrazevi, a nevolje su kulminirale 2016., kad je od mraza stradalo čak 90% stabala.

"Jednostavno su se osušila. Opstala su samo ona malo veća i ona u zavjetrini. I tad sam stvarno ozbiljno razmišljao ima li smisla i dalje nastavljati s tim poslom. Opet, srećom, orasi su se sami dobro obnovili, kod donjih pupova potjerali su dva do tri mlada izbojka i polako se oporavili", ističe Zlatko Dudaš.

Novcem iz podmjere 6.3 do traktora, solarnih panela i sadnica lijeske

U 2015. godini napravili su zahtjev za Podmjeru 6.3 iz Programa ruralnog razvoja, a investicija se odnosila na navodnjavanje pomoću solarnih panela te kupnju traktora i 165 sadnica lijeske. Prošli su, te im je odobreno nešto manje od 114 tisuća kuna.

I tako su prošle zime nasade upotpunili i s ljeskama.

“Razmak između redova i sadnica je četiri metra. No lijeske nisu sastavni dio ekološke proizvodnje. Navodnjavamo ih sustavom kap po kap, a energiju dobivam preko tri solarna panela na krovu stare kuće, dok "bazu" čini ručna pumpa za vodu, kakve je nekada na selu imalo svako domaćinstvo. U pripremanju dokumentacije za natječaj, puno mi je pomogao sin Vedran. Neću reći da je bilo toliko teško to sve ispuniti, već da se više puta moraju ponavljati i upisivati jedni te isti podaci, što usporava cijeli posao. Tim više nam je drago što smo prošli.

Orasi su stradavali od poplave i mrazeva, a sad su problem divljač i orahova muha

Nadam se da s nasadima, posebno onima s orasima, više neće biti problema, jer stabla su prilično narasla, pa moramo pričekati još dvije do tri godine kako bi počela dobivati plodove. Jer orah dolazi u rod 7 do 10 godina nakon sadnje. S obzirom da su u ekološkoj proizvodnji, orahe samo dva puta na godinu štitim fungicidom Cuprablau, što je dozvoljeno. Štetnici, posebno orahova muha, na njima se uglavnom javljaju početkom srpnja", pojašnjava Zlatko.

Lijeska nije u sustavu ekološke proizvodnje

Ipak, nasade je nemoguće u potpunosti zaštititi, jer ako ništa drugo, štetu radi divljač. Iako je mlada stabla omotao plastičnim navlakama, srnama ni to ne predstavlja problem. Stoga nema druge nego s vremena na vrijeme pregledati sva stabla i oštećena mjesta namazati voćarskim voskom kako bi se biljka što prije oporavila.

Na tržištu su sve traženiji zeleni orasi

"I orasima i ljeskama odgovara blago kiselo ili neutralno tlo. I prije sadnje dobro je napraviti kalcifikaciju tla. Ako sve bude u redu, lješnjaci bi mogli prvi, manji urod imati već sljedeće godine, a veće količine očekujemo za dvije. Budući da nisu u ekološkoj proizvodnji, kod njih planiram napraviti fertirigaciju odnosno prihranu vodotopivim gnojivima putem sustava za navodnjavanje", ističe Peterančan Zlatko Dudaš.

Na pitanje kamo će plasirati urod oraha i lješnjaka, nakon što dođu u puni rod, ovaj podravski voćar kaže da još o tome ne razmišlja, ali i dodaje kako ima saznanja da su zeleni orasi vrlo traženi u farmaceutskoj industriji.

Što se tiče stanja u hrvatskoj poljoprivredi, aktualne promjene smatra pozitivnima i nada se da će se tako i nastaviti. Zaključuje da mi ovdje ne možemo stvarati Silicijsku dolinu, jer naša je zemlja bogata dobrom i plodnom zemljom, a hrana nužna za opstanak, pa zbog toga poljoprivredi svi moraju ozbiljno pristupiti. I političari i oni koji se njome bave.

Foto: Sandra Špoljar


Fotoprilog


Tagovi

OPG Dudaš Zlatko Peteranec Podmjera 6.3 Orasi Ljeske Malčer Solarni paneli Navodnjavanje Orahova muha Ekološka proizvodnja Kalcifikacija Zeleni orasi Fertirigacija


Autorica

Sandra Špoljar

Više [+]

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/