• Crtice o ranom voću i povrću
  • 13.06.2018. 15:00

Neobično proljeće izrodilo i neobično voće: najranija kruška, trešnja s dvostrukim plodovima, papežova marelica

Kruška jagodarka počela je dozrijevati još krajem svibnja, kod Kutine u Moslavini imaju neobičnu trešnja sa puno duplih plodova na jednoj peteljci, u voćnjaku potpisnika ovih redaka prvi plodovi križanca marelice i šljive, a poranila i zrioba jabuka…

Foto: Vjeko Hudolin, Josip Popčević i mr. Ivica Stožicki
  • 1.543
  • 139
  • 0

Nedavno je kolega Borislav Stipić iz Slavonskog Broda podijelio nekim novinarima (među njima sam i ja) svoju FB-poruku s fotografijom dviju tegli krastavaca koji se kisele i sljedećim tekstom: "Ne znam kako će reagirati moji prijatelji novinari, no moram ih upozoriti - sezona kiselih krastavaca upravo je počela!“. Aludirao je vjerojatno na nedostatak jačih tema zbog ljeta i godišnjih odmora pa onda neki novinari pronalaze vijesti i teme koje počesto zaista spadaju u kategoriju "sezone kiselih krastavaca".

No, mi koji se ne bavimo teškim političkim, gospodarskim i društvenim temama, koji ne popunjavamo crne kronike i žute stranice i ljeti uvijek možemo pronaći neku dobru i zanimljivu pričicu na selu, u vrtu, voćnjaku, pašnjaku… Za danas sam izabrao nekoliko zanimljivosti.

Najranija stara sorta kruške jagodarka

"Dođi probati krušku jagodarku, zrela je, plodovi već pomalo prolazi“, rekao mi je prošlog tjedna u kraćem telefonskom razgovoru kolega Ivan Šajfar iz Starog Petrovog sela, jedan od zaljubljenika u stare sorte voća. Za tu krušku koju još zovu i jagodnjača znam od ranije, plemke sam dobio od Miće Ivanovića iz Kovačevca, ali moje mlado stablo još nije u rodu. Koliko znam, riječ je o najranijoj staroj sorti kruške na našim prostorima koja u povoljnijim godinama poput ove počinje dozrijevati posljednjih dana svibnja i prvih dana lipnja. Ivo kaže da je kruška dobrog okusa i mirisa, ali su plodovi sitni.

Vehid Beširević, autor knjige "Autohtone jabuke i kruške sa prostora Bosne i Hercegovine“ za ovu krušku među ostalim napisao je: Boja ploda je žuta. Meso ploda bijelo, topljivo, osrednje slatko. Lijepog okusa i arome. Plodovi su čisti i lijepi, bez tragova biljnih bolesti. Može se proizvoditi bez zaštite, otporna je na biljne bolesti. Ove njene prednosti treba iskoristiti u proizvodnji zdrave hrane i ponovno je vratiti u naše voćnjake, bašče i avlije“.

Znate li koje je ovo voće?

Prije nekoliko dana u jednom od naših voćnjaka u Dragaliću ubrao sam lijepe i sočne plodove voćke koja nije baš uobičajena u našim krajevima. Na Facebooku sam postavio pitanje: "Koja je ovo voćka?“ bilo je svakojakih odgovora: da nije možda kajsija, percoca, šljiva dzanarika, ringlov-dženarika, nektarina, šljiva gjanka…

Bilo je i točnih odgovora, radi se o križancu marelice i šljive. Sadnicu sam kupio prije 4-5 godina u jednom slovenskom rasadniku pod nazivom papežova (papina) marelica. Plodovi imaju karakteristike oba roditelja iako se meni čini da okus više „vuče“ na šljivu džanariku. Prema kratkom opisu, navodno je stablo papežove marelice otpornije od marelice.

Iako je i proteklih godina cvjetala nije imala plodova zbog mrazova koji su ih uništili, a ove godine unatoč obilnoj cvatnji dala je svega dvadesetak plodova. Pretpostavljam da je problem u nedostatku oprašivača, pa ću pokušati doznati o kojim se oprašivačima radi. Rano dozrijevanje zbunilo me zbog toga što neki rasadnici navode da ta vrsta, ili sorte te vrste, dozrijevaju u kolovozu i rujnu – a ova je bila zrela već u prvoj dekadi lipnja!

Inače, prvo testiranje kakvoće plodova odlično je prošlo - unuke Majda i Nela u slast su ih pojele. To mi je i najbolji pokazatelj da se treba još potruditi i svakako pronaći oprašivača, kako bi sljedećih godina bilo više ukusnih plodova...

Trešnja neobičnih plodova

Magistar šumarstva Ivica Stožicki, zaljubljenik u voćarstvo iz Kutine, poslao mi je plodove neobičnih trešanja sa dva ploda na jednoj peteljci, kakvih do sada, kaže, nije vidio. Uputio me na Josipa Popčevića iz Zbjegovače, mladog čovjeka poznatog po tomu što se bavi solitarnim pčelama, ali je i zaljubljenik u voćarstvo. "Plemke te trešnje je moj tata dobio od kolege s posla iz voćnjaka pokraj Kutine. Nahvalio ju je riječima da ćemo se iznenaditi kada vidimo o kakvoj trešnji se radi i zamolio nas da mu je zacijepimo na novu podlogu jer je matično stablo morao srušiti. Bilo je to prije oko 5 godina kada sam ju i zacijepio na više mjesta.

Prošle godine u 8. mjesecu sam ju čipirao na dvije male divlje trešnje koje sada lijepo napreduju. Ove godine sam zamijetio neobičnu pojavu dvostrukih plodova - oko 30% su bili takvi. Možda ih je bilo i prijašnjih godina, samo nisam obraćao pažnju na to. Kada skroz sazriju plodovi poprime tamno crvenu boju i to obično bude sredinom svibnja čime se izvrsno uklapaju redoslijed dozrijevanja između najranijih i većine ostalih sorti trešanja koje dozrijevaju krajem svibnja i u lipnju. Pokušat ću kontaktirati i čovjeka od kojeg smo dobili plemke, možda će znati reći nešto više o toj vrsti trešnje“, kaže Josip Popčević.

Kada je o trešnjama riječ, ovog proljeća dogodio se fenomen što se tiče dozrijevanja, barem u našim voćnjacima, ali slično sam čuo i od drugih voćara. Neke sorte dozrele su i dvadesetak i više dana ranije od rokova koji su karakteristični za neke sorte.  Na primjer, sorta droganova žuta, koja u normalnim godinama dozrijeva oko 1. srpnja (mi smo ju pojedinih godina brali do 7. srpnja), ove godine prošla je već 10. ovog mjeseca.  

Poranila i zrioba jabuka - starkova najranija i petrovača

Neobično toplo proljeće s visokim temperaturama "poguralo“ je i raniju zriobu. Već prije par dana (oko 10. lipnja), u našem voćnjaku sa starim sortama jabuka ubrali smo prve zrele plodove jabuka, starkove najranija i bijele petrovače. U normalnim godinama ove dvije sorte počnu dozrijevati posljednjih dana lipnja i početkom srpnja. Petrovača je i dobila ime jer dozrijeva u vrijeme blagdana Petrova (29. lipnja).

Kada se priroda poigra s tikvicama

I jedna zanimljivost iz svijeta slasnih tikvica koje ovih dana obilno rađaju. Slava Peterlik iz Dragalića ubrala je u svom vrtu zanimljivu tikvicu sa cvijetom. Poklonila ju je susjedi Antoniji Straga Racko koja je od nje spravila ukusno jelo. Za uspomenu ostaju fotografije Antonije i njezina sina Antonija koji su se fotografirali s neobičnom tikvicom s kojom se priroda malo poigrala.


Fotoprilog


Tagovi

Jabuke Voće Crtice o voću Trešnja


Autor

Vjekoslav Hudolin

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi