• Stare sorte
  • 27.08.2021. 15:00
  • Brodsko-posavska, Donji Bogićevci

Neobične i rijetke kruške: Čečavka je vrlo ukusna - izmrzla, kuhana, pečena ili kiseljena

Neobična sitna i pomalo neugledna kruška tvrda kao kamen prava je poslastica nakon kuhanja i pečenja, ukusna je i kada ugnjili, a od nje se spravlja i dobra turšija

Foto: Vjekoslav Hudolin
  • 261
  • 160
  • 0

Na slikama su plodovi jedne od najsitnijih krušaka u našem obiteljskom kolekcijskom voćnjaku u Donjim Bogićevcima. Kada je donijela prve sitne plodove tvrde kao kamen, planirao sam ju izvaditi, jer nisam znao o kojoj sorti je riječ, ni kako ju konzumirati.

Slučajno sam u voćnjaku Ive Debeljaka iz Ratkovca kod Okučana vidio veliko stablo s takvim sitnim smeđim plodovima i pitao ga kakva je to kruška. Taj zaljubljenik u voćarstvo, rodom iz Šargovca kod Banja Luke, rekao mi je da se zove čečavka i da je vrlo ukusna kada se skuha. Prema njegovoj priči brala se u vrijeme berbe kukuruza i posluživala kuhana na perušalima. Nakon te informacije, zadržao sam stablo ove kruške u našem voćnjaku. 

Ima i crna i bijela?

Ovih sam dana, u želji da još ponešto saznam o neobičnoj kruški, pitao članove Facebook grupe “Sačuvajmo stare sorte“, koja okuplja više od 12,4 tisuća članova, imaju li oni kakva iskustva s ovom sortom. Stiglo je dosta zanimljivih odgovora, pa, evo, izdvajam neke.

"Imam i crnu i bijelu. Obadva stabla stara su više od sto godina. Pusti je neka omekani pa onda probaj plodove – nema ništa slađe. Suha je pa je jako dobra za sušenje“, kaže Stjepan Oroz iz sela Srnava kod Odžaka. Ističe da je to područje bosanske Posavine poznato po uzgoju starih sorti voća, a čečavke i neke druge stare sorte krušaka, jabuka i šljiva su se nekada sušile, a takvo suho voće (ošaf) prodavalo se u Austriji, Mađarskoj i Njemačkoj. 

Mare Sever rodom iz sela Velika Bučica na Banovini napisala je da je ovo kruška njezina djetinjstva. "Moj djed imao je veliki voćnjak i u njemu nekoliko velikih starih krušaka i jabuka. Ovu krušku zvali smo ozimica, jer je dozrijevala u jesen i mogla je izdržati cijelu zimu pod lišćem. Bila je jako fina kuhana, ali još finija pečena u pećnici. Nešto ekstra za zimske dane“, kaže.

Prisjećajući se čečavke, Jasenka Smrekar iz Zagreba je dala i zanimljiv recept: "Probajte ju skuhati u vinu sa začinima koji idu u kuhano vino. Kad su kruške mekane izvadite ih na pladanj. Vino nastavite kuhati dok ne dobijete konzistenciju tekućeg meda. Ohladite u frižideru. Na tanjurić stavite krušku i kuglu sladoleda te prelijte umakom od vina i pospite s malo izdrobljenih oraha. Bolje od bilo koje novogodišnje slastice“.

Hvali ju i Radek Štepanek: "Odlična kruška, netipična. Lokalni naziv čečavka, ali čini mi se da ima i drugih pod tim nazivom. Skuhana je slatka kao med“.

Biserka Tačković kaže kako je najbolja kada je mraz obiđe. "Može se upotrebljavati do proljeća - i plodovi sa stabla i oni na zemlji. Sočna je i slatka, i kuhana i pečena“, poručuje.

Idealna za zimnicu

Slične odgovore poslali su mi i članovi Facebookove grupe „Sačuvajmo stare sorte voća“. 

Nevzet Muharemović navodi da je izuzetno slatka pred zimu, kada počnu prvi mrazevi. Zanima ga i kako doći do sadnice? Kod Vesne Šumar u Šipovu se zove zimnjača, a bere se pred zimu. Brzo postane mekana i plodovi budu jako ukusni. Poslije mraza mogu se jesti. Ima, kaže, jedno staro, jako visoko stablo u dvorištu njenih roditelja.

U usporedbi s komercijalnim sortama

Ružica Ilić porijeklom iz sela Čecave, sela blizu Teslića u BiH, kaže da je njezina obitelj imala tu lijepu krušku i da je uvijek mislila da je ova sorta dobila ime po selu u kojem je živjela.

"Prije nekoliko godina probao sam takve kruške iz turšije, dakle kiseljene kao zimnica. Zaista posebna. Od sorte druge kvalitetne kategorije dobije se odličan proizvod s dugim rokom trajanja“, kaže Stipo Kikina Batinić.

Na stranicama Coolinarke pronašao sam tekst "Kuhane kruške". Vjerujem da je riječ o istoj sorti, ali drugog imena -zimka

"Postoji jedna stara hrvatska sorta krušaka - zimka, koja se jede isključivo kuhana. Kuha se zajedno s korom u vodi te je nakon toga spremna za konzumiranje. Kruške su malo manje i debeljuškaste, kora im je hrapava zeleno-smeđe boje. Okus im je izrazito sladak, zbog toga vodu za kuhanje nije potrebno šećeriti", navodi ovaj izvor.

Nakon ovih i drugih odgovora shvatio sam da čečavka, kao neobična stara sorta kruške tvrdih i pomalo neuglednih plodova, nije pogodna za komercijalni uzgoj. Ali treba ju sačuvati od izumiranja zbog navedenih mogućnosti prerade, zbog njezine otpornosti na bolesti i štetnike, ali i očuvanja biološke raznolikosti! 


Tagovi

Stare sorte Uzgoj kruške Čečavka Prerada Komercijalni uzgoj Bioraznolikost


Autor

Vjekoslav Hudolin

Više [+]

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.