Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Energija
  • 27.12.2009.

Neiskorišteno 6.000 tona komine masline

Tri i po kilograma maslinove komine energetski je vrijedno koliko i kubni metar plina. Po istom proračunu jedan kilogram komine vrijedi 1,5 kunu kada bi se prerađivao u energiju l Na Braču su instalirana tri kotla, a svaki proizvodi toplinsku energiju od 20 do 100 kW

  • 4.371
  • 199
  • 0

U Istri se baca vrijedni energent umjesto da se proizvodi toplinska i električna energija. Vrijedan energent, ostatak od prerade maslina još uvijek se u Istri baca ili koristi kao lošiji oblik komposta. Tri i po kilograma maslinove komine energetski je vrijedno koliko i kubni metar plina. Po istom proračunu jedan kilogram komine vrijedi 1,5 kunu kada bi se prerađivao u energiju, doznajemo to od Stanka Plevnika iz konzalting tvrtke Enerkon. O tome je govorio i na radionici za maslinare u Županijskoj gospodarskoj komori. Skup se održao u sklopu europskog projekta M.O.R.E., koji se bavi korištenjem maslinove komine kao obnovljivom izvoru energije.

Stavimo li navedene vrijednosti u kontekst količine prerade maslina u Istri dobit ćemo začuđujuće podatke. Prema procjeni Gianfranca Pribetića, stručnjaka za maslinarstvo, u Istarskoj županiji ove se godine preradilo sedam tisuća tona maslina. Ulje čini od 13 do 15 posto, a ostalo je komina. Dakle, više od šest tisuća tona komine vrijednosti najmanje devet milijuna kuna bacilo se ove godine u vjetar.

Proizvodnja toplinske i električne energije iz biomase kao što je komina zahtjeva značajna ulaganja s dugim rokom povrata investicije. Unatoč tome, već postoji nekoliko manjih postrojenja u Hrvatskoj. Tako su na Braču instalirana tri kotla, a svaki proizvodi toplinsku energiju od 20 do 100 kW. U dijelu godine kada nema komine masline kotao može raditi na pelete od drvne mase, koji se proizvodi od ostataka u pilani. Postoje i puno veća postrojenja sve do kogeneracijskih, kada se proizvodi električna i toplinska energija istovremeno. Investicija pritom iznosi 4,5 milijuna eura po ugrađenom megavatu snage. K tome treba savladati i prolaz kroz administrativni labirint dozvola i suglasnosti.

Europski projekt M.O.R.E., u čijem se okviru govori o ovoj temi, u Istri traje od 2007. godine i nalazi se u završnoj fazi. U njemu sudjeluje Institut za poljoprivredu i turizam s još pet partnera iz Italije, Španjolske, Grčke i Slovenije. Prema riječima Ninoslava Luka s Instituta, preostalo je izmjeriti energetske potencijale, napraviti analizu zakona i uvidjeti što je potrebno u njima mijenjati.

Krajnji cilj projekta je osmisliti gospodarenje otpadom. Komina maslina, koštice i vegetacijska voda, zajedničkog imena rezidue, u domaćim zakonskim propisima nisu još definirane, što uljarima i maslinarima dodatno otežava njihovo zbrinjavanje. Najčešće ih se odlaže u blizini uljara, što stvara neugodan miris i ima niz štetnih utjecaja na okoliš. Osim kao energent, ovaj se otpad može koristiti i kao hrana za životinje, prirodno organsko gnojivo, građevinski materijal ili čak sirovina za kozmetičku industriju.

Osnovni je cilj ovog projekta senzibilizirati uljare, maslinare i širu javnost te zajedno osmisliti poslovni plan za gospodarenje ovim otpadom na način najpogodniji istarskoj regiji. Održana radionica, dio je projektnog programa koji je dosada obuhvatio cijeli niz okruglih stolova i predavanja. Projekt je vrijedan ukupno 694,5 tisuća eura, traje 30 mjeseci i sada ulazi u završnu fazu.

Autor: J. ORLIĆ


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Više [+]

Izvori

Novi List


Tagovi

Energija Maslina Komina Istra

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Zanimljiva poruka akademika Ferde Bašića koji, nažalost, zbog Covida nije mogao prisustvovati na današnjem obilježavanju Svjetskog dana tla u Hrvatskoj agenciji za poljoprivredu i hranu (HAPIH).