• Pilot projekt
  • 04.07.2016. 09:00

Navodnjavanje vinove loze i maslina na kršu

Na međunarodno znanstveno-stručnom skupu "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša", ministar Romić govorio je o pilot projektu navodnjavanja drvenastih kultura.

Foto: _jure/Bigstockphoto
  • 697
  • 76
  • 0

Pilot projekt navodnjavanja drvenastih kultura (vinove loze i masline) uzgojenih na krškim površinama na području Donjeg polja-Jadrtovac započelo je u lipnju 2014. godine, a provodi se s ciljem istraživanja uloge navodnjavanja na rast i razvoj drvenastih kultura uzgojenih na krškim melioriranim površinama. Predviđeno je da će se projekt provoditi tri godine, odnosno do 2017.

Postizanje konkurentnosti primjenom novih tehnologija

Primjena novih tehnologija u poljoprivredi od izuzetne je važnosti zbog postizanja ravnopravne konkurentnosti na tržištu Europske unije, stoga je ministar poljoprivrede Davor Romić u okviru međunarodnog znanstveno-stručnog skupa "Poljoprivreda u zaštiti prirode i okoliša" održao predavanje. Već na samom početku se pitao: Može li se krš i na koji način pretvoriti u poljoprivredni prostor? Nemojmo zaboraviti da smo mi zemlja tradicije. Nemojmo napustiti našu tradiciju", poručio je Romić.

Suvremenim tehnologijama možemo utjecati na prinos i kvalitetu, smanjiti troškove i inpute, ali da bi to sve bilo ostvarivo, znanost mora dati doprinos razvoju struke.

Prema znanstvenim je metodama postavljen poljski pokus za vinovu lozu i masline s ciljem utvrđivanja uloge navodnjavanja i novih tehnologija glede uzgoja na ovom supstratu. Pedološki se profil kreće do 60 cm dubine, gdje je oko 20-25% sitnice u čiji postotak mora stati kapacitet za vodu, hranjiva i sve ono što biljka treba. Instalirana je suvremena znanstvena oprema, gdje se na dnu nalaze mjerači koji mjere tlak u tlu. Isto tako, oprema obuhvaća kišomjer koji daje jasan prikaz svih informacija koje se događaju u realnom vremenu.

Suvremene meteorološke stanice

"Postavljene su suvremene meteorološke stanice gdje svake dvije minute dolazi informacija o stanju na pokusu. Za samo jedan kvar, prije sam čekao 25 dana i pri tom izgubio 25 dana klimatskih podataka, a kako u Hrvatskoj ima struke, ovo je jasan pokazatelj da hrvatska pamet može napraviti svoju meteorološku stanicu, na što smo ponosni. Srce sustava u realnom vremenu daje sve informacije kako bi mogao donijeti odluku kada i koliko je potrebito navodnjavati, bez obzira gdje bio budući da mi informacije pristižu na prijenosno računalo i pametni telefon svakih deset minuta", pojasnio je Romić.

U realnom vremenu, dodao je, klimatski su podatci krenuli početkom travnja.

"No ima jedna velika 'rupa' koja kazuje da su temperature bile više od 35 stupnjeva, ili između 30 - 35 stupnjeva, kada je biljka bila u šoku, što se kasnije odrazi na rezultate. To je dakle, odnos između temperatura i globalnog zračenja koji se pojavio u tom periodu (preko 900 volti po metru kvadratnom)", kazao je on.

Dronovi u poljoprivredi

Uzimajući u obzir da su dronovi postali sastavni dio poljoprivrede koji prenose sve potrebite informacije popraćene okom kamere realnom vremenu, imamo mogućnost uočiti probleme nego što su se uspjeli razviti i ugroziti naše kulture. Naime, u slučaju pilot projekta navodnjavanja drvenastih kultura, dron je samo alat koji nosi nešto za nešto što struka želi napraviti, a to je termalna kamera koja snima temperaturu tog istog lista u realnom vremenu.

Ta termalna kamera nalazi se na dronu i praktički leti iznad vinograda. Isto tako, može se koristiti tako da se iz ruke snima list, međutim zbog visoke cijene, oko 30 000 eura, preventive radi, ne stavljaju ju na dron. Zbog mogućeg pada drona, ne žele izgubiti vrijednu opremu, stoga su napravili da se uz pomoć vatrogasaca digne na 36 m u vis gdje se snima vinograd. Uzimaju se otisci s kamere da se vidi kako to i na koji način temperatura utječe na biljke.

Dvostruko veće razlike u prinosu

"Biljka koja je u kontroli je u šoku, a temperatura iste iznosi 36 stupnjeva, dok je temperatura biljke koja je navodnjavana 31,2 stupnjeva, što znači da mjerenjem temperature ako znamo što, možemo upravljati sa šokovima i termošokovima koji se nalaze u tom prostoru. No, termometar nam nije dovoljan da mjerimo temperaturu biljke. Išli smo korak po korak, te uzeli hiperspektralnu kameru i snimali vinograd. Hiperspektralnim otiskom - tražimo karotene, antocijane i dr.elemente koji se nalaze u listu biljke i temeljem tog procjenjujemo starost i stanje biljke. Rezultati koje smo dobili na vinovoj lozi u prosječnom prinosu kg/trsa na kontroli pokazuju 1,28, dok kod 100 % navodnjavanja pokazuju 2,41 što je gotovo dvostruko više, poručio je ministar poljoprivrede, Davor Romić.

To dvostruko više podrazumijeva pitanje je li kvalitativno dvostruko više, no ne zanima ih samo prinos nego i kvaliteta. Pokus je bio s ciljem da naprave sljedove utjecaja na prinos kvalitete u enologiji, odnosno na kvalitetu vina ili maslinova ulja, kao krajnjeg proizvoda. U prvoj godini, kad je u pitanju broj grozdova, nema razlika, ali već u drugoj godini - oni navodnjavane varijante imaju veći potencijal za iduću godinu.

Zaključno, suvremenim tehnologijama možemo utjecati na prinos i kvalitetu grožđa, smanjiti troškove i inpute, ali da bi to sve bilo ostvarivo, znanost mora dati doprinos razvoju struke.

Foto: _jure/Bigstockphoto


Tagovi

Dronovi u poljoprivredi Ministar poljoprivrede Davor Romić Hiperspektralna kamera Navodnjavanje Vinova loza Masline Enologija Projekt Navodnjavanje drvenastih kultura


Autorica

Roberta Kljenak

Roberta je dvostruka magistrica u području poljoprivrede. Obožava pisanje i fotografiju! Dobitnica je dekanove nagrade za najbolje studente, predavačica na brojnim poljoprivrednim kongresima i nezaposlena profesorica.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi