• OPG Kovačić
  • 15.09.2019. 09:00
  • Zagrebačka, Preseka

Naslijeđeno zemljište obitelj Kovačić pretvorila u "Ranč prijatelj borovnice"

Obitelj Kovačić svoj je OPG nazvala Ranč prijatelj borovnice, koju ponajviše uzgajaju uz maline, kupine, ribizl i dr. Nisu pogriješili, kažu, jer borovnice su kao i drugo bobičasto voće traženi, što nije slučaj s aronijom koja je zasitila tržište.

Foto: arhiva OPG-a Kovačić
  • 993
  • 115
  • 0

Svoje su imanje nazvali "Ranč prijatelj borovnice", a smješten je u selu Preseka nedaleko Zagreba. Plantaža je zaživjela u tom pitoresknom kraju, a prerada bobičastog voća koje uzgaja OPG Branka Kovačića i supruge mu Ane, u Sesvetama. Odlučili su se supružnici na borovnice, kupine, maline, crveni ribizl, a tu je još i aronija i goji bobice,kažu ponajprije zbog zdravlja. Bilježe oni zdravih plodova na oko 2 hektara zemlje, što im uključuje i dosta voćaka od šljiva (čačanka, bistrica), višanja, trešanja (hruštovke) do krušaka, jabuka (božićnice, žutke, krastače i dr).

Prvo borovnice potom miks bobičastog voća

"Kad smo počinjali s bobičastim voćem, sve je na plantaži bila borovnica odnosno jedan njen hektar. Kasnije smo joj dodali miks bobičastog voća, pa smo sve zaokružili na dva hektara”, kaže Ana Kovačić.

Dodaje kako su zemlju bili naslijedili, i nisu znali što bi s njom jer svake su godine tamo samo kosili travu. "Jednog smo se dana zapitali, kaj bumo s tim i istodobno odlučili posaditi grmove borovnica. Bilo ih je na početku 800-njak, i to više sorti red bull, duke i drugog", dodaje. Učili su se, kažu Kovačići, o uzgoju tog voća "na sve strane”, nemalo su sami usvajali znanja čitajući i istražujući. Borovnice vole kiselu zemlju baš kakva je njihova, a pri sadnji se može koristiti i zemlja u kockama tzv. baltica, koja se voću dodaje u sadne rupe.

Ranč obitelji Kovačić 

One su u pravilu promjera od 20 do 25 cm, ali sve ovisi o kojim je sadnicama riječ. Trogodišnje je najisplativije uzeti jer već iduće godine daju plodove, a cijena im se po komadu kreće od 54 do 74 kune, ovisno gdje se kupuju. "Treba paziti gdje se kupuju sadnice voća kako se ne bi "uvezla” bolest”, upozorava naša sugovornica.

Sadnice voća od certificiranog uzgajivača iz Međimurja

Dodaje kako su svoje sadnice oni kupili u Međimurju od tamošnjeg dugogodišnjeg certificiranog uzgajivača, čiju su plantažu bili obišli i poučili se sadnji i još nekim tajnama uzgoja. Borovnice, kažu, nisu zahtjevno voće, važno je postići kiselost tla, dodati im NPK gnojivo odnosno dobro ih prihranjivati u proljeće i jesen, a je li sve uspješno najprije će potvrditi izgled lista biljke. Ako je on lijep, sjajan i ima "puninu” sve je kako treba. Ipak najboljim gorivom opisuju zalijevanje svojeg voća tekućinom od koprive ali i stolisnika.

"Nažanjemo mi koprive i potopimo je u bačvu te pustimo da odstoji nekoliko dana. Potom se voće zalijeva sistemom kap na kap. Imamo cisterne od oko 16.000 litara, iz kojih se pumpama povlači voda sljubljena s koprivom na žedna polja”, kaže gospođa Ana. To je, dodaje, dobar prirodni eliksir za voće, jer kopriva je bogata željezom pa je i odlična prihrana biljkama. Kada je o prinosima riječ, jedna sadnica daje po biljci oko 5 kg plodova, nekada i sedam, ali dogode se i tek četiri kilograma. Problem su imali s voluharicama koje jako vole korijen borovnice jer je slatkasti, crni ribiz neće kao ni aroniju, ali će zato u voćnjaku itekako napadati jabuku.

Protiv voluharica sumpor u prahu i zujalice

Bilježili su najezde voluharica, protiv kojih su se borili svakako, a ponajviše im je pomogao sumpor u prahu i zujalice odnosno solarne lampe, koje se postave u zemlju pa zbog vibracija i zvuka koji proizvode voluharice odustaju od svoje nakane. Ima dosta i puževa golaća zbog kojih su njihovu trasu posipali pepelom. Dovijaju se kako znaju da od štetnika zaštite svoje voće za koje su kažu "dobili nešto poticaja za obradu, a bilo je to oko tisuću do dvije tisuće kuna”. Po sadnici su dobili dvadesetak kuna od Gradskog Ureda za poljoprivredu, a i povrat novca dobiju od njih nakon što odnesu svoje proizvode na analizu.

Obilazi OPG Kovačić i sajmove zdrave hrane, a posebice su im dragi viteški turniri kao i sudjelovanje na manifestaciji "Plava i Zelena Hrvatska”. Tržište im traži proizvode, ljudi su, kažu, više zdravstveno osviješteni pa ne čudi da ih najčešće pitaju za sirup voćnu eksploziju, spravljen po bakinoj recepturi od miksa bobočastog voća. Imaju i sirup(e) od crne višnje i aronije, maline i kupine, koprive i mente te koprive i maslačka. Biljke suše i za čajeve, a rade i matične sokove na pari. U specijalnim sokovnicima koji su ponad pare, bobice obranih plodova nakon ugrijavanja na pari pucaju, i iz njih kapa sok biljke. Imaju Kovačići u ponudi i pekmeze od 324 gr. s malo šećera i to aronko (aronija), bošljivko (šljiva i borovnica), jabarko (jabuka, aronija), višnjarko (višnja, aronija) i dr. Bošljivko i aronko su im najprodavaniji, ali kažu nam rade male količine pekmeza koje im prodaje i nekolicina voćarni u Zagrebu.

Dani otvorenih vrata za poljoprivredne praktikante

Na gospodarstvu i u poslu s bobičastim voćem radi cijela obitelj, svatko u svom dijelu posla. Gospođa Ana u pravilu s kćerkom Brankom maštovito oslikava ambalažu proizvoda (boce, staklenke) to više jer organiziraju oni i Dane otvorenih vrata, kada im dolaze poljoprivredni praktikanti srednjoškolci. Poučavaju se tada na terenu kako se voće sadi, reže, koje faze mora proći, kako se biljke navodnjavaju i dr. Borovnice se, kaže naša sugovornica, beru od 5 mjeseca pa do konca kolovoza, a njima je ostalo još dvadesetak grmova.

Bogatstvo proizvoda vrijedne obitelji

"Imamo još obrati joštu odnosno ogrozd i crveni ribizl, pa ćemo se prihvatiti posla i spravljanja likera od mješavine voća”, nabraja nam poslove gospođa Ana. Otkriva kako u budućnosti planiraju ustrojiti seoski turizam ili kakvo izletište, ali to su zasad tek planovi. Ovisit će oni i o sredstvima, jer i dosad su mnoga izdavanja rezultat njihovih novaca. Kako je naša sugovornica i članica udruge "U dobrom društvu” organiziraju susrete proizvođača i ljubitelja bobičastog voća kada pozovu stručnjake iz Savjetodavne službe odnosno Ureda za poljoprivredu, pa razmjenjuju tada informacije i iskustva. Okupe se "plantažeri”, a dođu i oni koji bi krenuli u posao s borovnicama da na licu mjesta saznaju što im sve treba osigurati kako bi krenuli u proizvodnju.

Posebice jer je tržište bobičastog voća prebukirano aronijom koju smo mnogi OPG-ovi odabrali za uzgoj. ”Zato valja pametno raditi i dobro se informirati što se traži i koliko čega. Borovnice su pri vrhu želja kupaca kao i ribizl, maline i kupine”, zaključuje naša sugovornica.


Tagovi

OPG Kovačić Borovnice Bobičasto voće Ranč prijatelja borovnice


Autorica

Snježana Kratz

Snježana Kratz

Snježana ima bogato novinarsko iskustvo rada za razne medije. Fascinirana je eko proizvodnjom i zanimaju ju teme alternativnih kultura.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi