• Nektarina
  • 17.07.2010.

Nasadi nektarina i bresaka

Sa 170 hektara nasada dolazi 2.500 tona vrhunskog ploda

  • 10.885
  • 497
  • 0

Breskve i nektarine koji nam ovih vrućih ljetnih dana čine „zazubicu" i mame nas na tržnicama vuku podrijetlo iz drevne Kine, a rimljani su ih prenijeli u Europu, koja je danas uz Kinu njihov najveći proizvođač. Dok je u svijetu njihova proizvodnja raširena na gotovo milijun i po hektara, sa 17,5 milijuna tona ploda (FAOSTAT, 2007), u Hrvatskoj je taj broj prešao sramežljivih tisuću hektara sa 6 tisuća tona ploda (DZS RH, 2009).

Nasadi od Lovinca do Raštana

Koliko se tih ukusnih i vrijednih plodova koji se nude na našem tržištu proizvede na području Zadarske županije? Sa 170 ha nasada godišnje se plasira na tržište oko 2.500 tona breskve i nektarine suvremenog sortimenta i izuzetne kakvoće, a dolaskom u puni rod svih nasada očekuje se preko 4 tisuće tona. Nasadi su podignuti na malim privatnim parcelama, ali i na uređenom poljoprivrednom državnom zemljištu od Lovinca, Poličnika, Suhovara, Slivnice, Posedarja preko Islama Latinskog, Smilčića do Raštevića, Nadina, Lisičića preko Vrane, Biograda, Kakme, Polače, Jagodnje Donje,Sikova do Raštana Donjih i Gornjih. Gotovo svi proizvođači čiji nasadi su veći od 0,5 ha koristili su državne poticaje kod podizanja, kao i povrat kapitalnih ulaganja za uloženo u opremu i poljoprivrednu mehanizaciju.

Breskva i nektarina su kulture koje su se udomaćila na našem području i s kojima se radilo puno u smislu njihove popularizacije, ali i istraživačkog rada bez kojeg nema razvoja ni u jednoj grani poljoprivrede. Kratak pregled zastupljenog sortimenta, podloga, uzgojnog oblika i sustava uzgoja koji su zastupljeni na ovom području sasvim sigurno mogu pomoći svima onima koji se odluče na sadnju ove atraktivne voćne vrste bez koje je turistička sezona nezamisliva.

Sortiment iz Italije

Na zadarskom području, baš kao i u čitavoj Hrvatskoj uvođenje ili introdukcija sorata iz drugih zemalja (uglavnom iz Italije) je jedini način dobivanja sorata. Tako introducirane sorte koriste se u proizvodnim nasadima, ali nažalost kod novijeg sortimenta bez prethodnog pokusnog i istraživačkog rada u kojem bi se provjerila njihova biološka i gospodarska svojstva u određenim ekološkim uvjetima. Od 93 sorte breskve i 56 nektarine koje se nalaze na sortnoj listi Hrvatske (podatak Zavoda za sjemenarstvo i rasadničarstvo,Osijek 2010. godine) na Zadarskom području zastupljene su pretežito sljedeće sorte breskve:

Early Maycrest (-37), Maycrest (-28), Springcrest (-23), Dixired (-15), Royal Gem (-12), Iris Rosso (-9), Royal Glory (-5), Flavorcrest (-3), Redhaven (0), Rich Lady (+2), Maria Bianca (+8), Maria Marta (+8), Glohaven (+10), Elegant Lady (+18), Suncrest (+19), Cresthaven (+30), Fayette (+32), Early O' Henry (+38) i O' Henry (+49).

Od sorata nektarina zastupljene su: Armking (-20), May Grand (-17), Supercrimson (-10), Weinberger (-4), Caldesi 2000 (-3), Early Sungrand (0), Big Top (+1), Springred (+2), Indipendence (+7), Red Diamond (+10), Summer Grand (+16), Flavortop (+17), Stark Redgold (+21), Nectaross (+25), Maria Aurelia (+27) i Venus (+31).

Vrijeme sazrijevanje - i + odnosi se na sortu Redhaven koja u zadarskoj regiji sazrijeva u višegodišnjem razdoblju prosječno 10. -15. srpnja.

Od novijih kultivara posebno se izdvajaju po rodnosti, obojanosti ploda i manipulativnim svojstvima breskve Maria Marta i Royal Glory. Od nektarina najveći uspjeh kod proizvođača i potrošača su postigle sorte Caldesi 2000 i Big top, čije vrijeme berbe upravo traje. Tim sortama podigli su se veći mononasadi na području Baštice i Smilčića.

Međutim, kako je „pomodarstvo" obzirom na zahtjeve potrošača prisutno i u ovoj grani voćarstva na sortnoj listi nalazi se veći broj sorata koje bi trebalo prije većeg širenja ispitati u ovim specifičnim uvjetima Ravnih kotara.Radi se o sortama nektarine Snow queen, Silver giant, Ambra, Amiga, Maria Lucia i dr. i o sortama breskve Royal Summer, Royal majestic, Royal Jim, Springbelle i dr.

Izbor podloge

Saznanja o ponašanju pojedinih podloga na sistematskim jedinicama tala u zadarskom području su od neprocjenjive vrijednosti kod podizanja novih nasada, a sukladno odabiru podloge, određeni razmak sadnje i uzgojni oblik. Najbolje rezultate u vegetativnom rastu i rodnosti pokazuju podloge vinogradarska breskva i križanac breskva x bajam GF 677. Srednju bujnost i rodnost pokazuju podloge St. Julien d´Orleans, St. Julian N°1 i St. Julian GF 655/2. Izrazito najslabiju bujnost pokazuje podloga Damas 1869, a vrlo neujednačenu u pogledu bujnosti i rodnosti podloga bajam (gorki bajam tvrde ljuske ili slatki bajam tvrde ljuske). Međutim, bez obzira na ta negativna svojstva bajam još uvijek koriste pojedini proizvođači kao podlogu radi otpornosti na sušu i sadržaj karbonata u tlu.

Sorte breskve i nektarine na vinogradarskoj breskvi odlikuju se srednje do bujnim vegetativnim rastom, vrlo dobrom rodnosti, ranim stupanjem u rod i dužim razdobljem rodnosti. No ova podloga, koja inače predstavlja populaciju različitih biotipova, nije za vlažna tla s neriješenim problemom podzemnih voda, jer se pritom javlja ugušenje ili asfiksija korijenova sustava. Limitirajući čimbenik kod njene uporabe je i sadržaj fiziološki aktivnog vapna u tlu kojeg ova podloga podnosi do 5%, a u protivnom dolazi do žučenja ili kloroze.

Križanac breskve i bajama GF 677 pokazala se kao vrlo dobra podloga, posebice ukoliko se nasad podiže na krčevinama starih nasada breskve za tzv. „umorna tla". Dala je dobre rezultate u pogledu utjecaja na rodnost, krupnoću ploda, vrijeme sazrijevanja i obojenosti ploda. Danas, nakon više od 30 godina iskustva s ovom podlogom u našim ekološkim prilikama ova podloga pokazuje sva pozitivna svojstva koja se očekuju od jedne podloge, ali samo ukoliko se koristi na ocjeditim tlima, dobrih fizikalnih svojstava s mogućnošću navodnjavanja, u nasadima srednje gustoće sklopa uz dobro opterećenje stabla rodnim izbojima, obvezatnu zelenu rezidbu, ishranu i ostale agrotehničke mjere koje omogućavaju dobar vegetativni rast, rodnost i kvalitetu ploda.

Podloge šljive kao što su GF 43, Myran, Mr. S. 2/5, Brompton, Tetra i Penta koje bi se eventualno mogle koristiti na težim tlima nisu ispitane u našim ekološkim uvjetima, baš kao ni križanci GF 577, Sirio, Jaspi, Hansen 2168, Hansen 536 i brojne druge.

Gustoća sklopa

Što se tiče gustoće sklopa iskustva pokazuju da se srednje gusta sadnja (500-1000 sadnica/ha) sa slobodnom palmetom kao uzgojnim oblikom može preporučiti za širu praktičnu primjenu, s time da razmak u redu ne prelazi 3m i da se rast skeletnih grana stalno usmjerava u pravcu redova uz istovremeno ograničavanje rasta bočnih grana u međuredni prostor i omogućavanjem punog osvjetljenja unutrašnjosti krošnje.

Gusta sadnja (1000-2000sadnica/ha) s razmakom u redu 1,5 do 2,0 m i uzgojnim oblikom vretenastog grma može se preporučiti pod uvjetom da se stalno (zimskom i ljetnom rezidbom) održava uski konusni oblik krošnje radi osiguranja punog i direktnog bočnog i vršnog osvjetljenja lisne mase.Razmaci sadnje i kod ovog sklopa trebaju biti prilagođeni zahtjevima sorte, podloge i ekološkim uvjetima.

Sa vrlo gustom sadnjom (preko 2000 sadnica/ha) i sa razmakom u redu ispod 1,5 m nemamo vlastitih iskustava, a bilo bi važno utvrditi pored ostalog odgovarajuću podlogu, uzgojni oblik, rezidbu i ishranu u odgovarajućim ekološkim uvjetima.

Uzgojni oblik

Izbor uzgojnog oblika najčešći je slobodna palmeta, čiji autor je dr. Ante Medin i koja se je iz našeg područja proširila na ostala uzgojna područja u našoj zemlji, a i šire (Crna Gora). Ovaj uzgojni oblik koristi se na podlozi vinogradarske breskve i križanca GF 677. Zavisno od tla i sorte ima u nasadu razmake 4,5 -5,0 m x 3,0-3,5 m (571-741 sad./ha). Podloge slabije bujnosti ne koriste se za ovaj uzgojni oblik. Rodnost počinje u drugoj godini nakon sadnje, a puna rodnost u četvrtoj. Visina se ograničava na 3,0 -3,5 m. Konačnim formiranjem ovaj uzgojni oblik predstavlja zeleni zid (stijenu) jednake vegetativne i generativne aktivnosti u svim dijelovima što nije jednostavno postići.

Vretenasti grm koristi se kod podloge vinogradarska breskva, Julijanka GF 655-2, Damas 1869 i drugih podloga slabije bujnosti. GF 677 se ne koristi kod ovog uzgojnog oblika zbog velike bujnosti, izuzev za slabo bujne sorte kao što je primjerice Stark Red Gold. Razmak sadnje iznosi 4,5 -5,0 x 1,5-2,0 m (1000 - 1482 sad.,/ha). Deblo je visoko 30-40 cm, broj postranih grana na provodnici 7-8, dužine na bazi 80-120cm. Visina stabla je 2,5 do 3,0 m.

Vaza na podlozi vinogradarske breskve kao standardne podloge, a zavisno od tla i sorte obično ima razmake sadnje 5,5 -6,0 mx5,0-5,5 m (303-364 sadnica/ha). Posljednjih desetak godina koristi se vrlo rijetko u nasadima breskve i nektarine u zadarskom području, makar i na njoj ima vrlo uspješnih nasada. Primjer vrlo uspješnog nasada sa uzgojnim oblikom vaza je nasad PO Miks-agro na lokaciji Baštica (mjesto Kašić).


Povezana biljna vrsta

Breskva

Breskva

Sinonim: - | Engleski naziv: Peach | Latinski naziv: Prunus persica L.

Breskva je jedna od najpopularnijih voćnih vrsta u svijetu koja potječe iz Kine. Najveći obujam proizvodnje breskve je u Europi gdje su Italija, Grčka, Španjolska i Francuska... Više [+]

Izvori

Zadarski list


Tagovi

Voćarstvo Uzgoj Nasadi Nektarina Breskva Breskva