• Maslinarstvo
  • 13.11.2010.

Najkvalitetnija maslinova ulja na udaru nekvalitetnih uvoznih

Poticaji su učinili svoje i potvrdili se kao pravi zamašnjaci razvoja. Na državi je da stavi pod kontrolu svu preradu i prodaju, a na maslinarima i uljarima, odnosno kupcima, da se okrenu od crnog tržišta i sive zone na dobrobit maslinarstva i njih samih

  • 5.533
  • 269
  • 0

Kad prolaziš pored masline, pokloni joj se! Ova davno izrečena rečenica najljepše dokazuje važnost ove voćke koja je oduvijek simbolizirala mir, plodnost, snagu i zdravlje. Kako to u životu biva, Hrvati su joj jedno vrijeme u prošlom stoljeću okrenuli leđa, ali joj se, srećom, na početku novog stoljeća sve više vraćaju.
Agronom Davorin Pamić podsjeća na povijesne izvore koji kažu da je za vrijeme austrougarske vladavine na potezu od Trsta do Boke kotorske pobrojano 30 milijuna stabala maslina. Danas u Hrvatskoj ima oko 4,5 do 5 milijuna stabala masline u rodu i još oko 2 milijuna zaraslih u drač i makiju, poglavito na otocima i u priobalju. Gospodarsku rezervu naših otoka čine upravo takve zapuštene masline koje bi za dvije godine ponovo dale urod, dok novoj maslini do pune rodnosti treba i do 15 godina.

Maslina je, reći će Pamić, u posljednjem desetljeću doživjela pravu renesansu. Jedno se vrijeme poticala i sadnja, maslinari su dobijali državne poticaje, a poticala ih je i lokalna zajednica pa su maslinici počeli nicati na sve strane, a za njima su se otvarale i moderne uljare kojih je danas u Hrvatskoj oko 170, od toga je njih 18 na šibenskom području. Kapaciteti uljara su dostatni za današnju proizvodnju i omogućuju brzu preradu, što je jedan od preduvjeta za kvalitetno ulje. Još donedavno na preradu se čekalo danima pa i mjesecima, zbog čega se gubilo na kvaliteti ulja, a uz to se prerada obavljala na starinski, topli pogon, za razliku od suvremene tehnologije koja nudi hladnu preradu.
U Hrvatskoj bi se do kraja 2012. trebalo zasaditi novih 5500 hektara maslinika. S obzirom na to kako su maslinari krenuli, postoje realni izgledi da se ta brojka i ostvari. Poticaji su učinili svoje i potvrdili se kao pravi zamašnjaci razvoja. Na državi je da stavi pod punu kontrolu svu preradu i prodaju, a na maslinarima i uljarima, odnosno kupcima, da se okrenu od crnog tržišta i sive zone na dobrobit maslinarstva i njih samih.
Masline su ove godine iznimno dobro rodile, plod je zdrav jer nije bilo ni velike suše, niti jakih padalina, pa se očekuje kvalitetno ulje.

Sinaj Bulimbašić, predsjednik Saveza maslinara Splitsko-dalmatinske županije, navodi da je u Hrvatskoj 10 milijuna stabala maslina na oko 30.000 hektara zemljišta, od čega je dio neobrađen.
»Maslina je najrasprostranjenija voćka u Hrvatskoj, ali unatoč tomu nema tretman koji, na primjer, ima jabuka. Trebalo bi na vagu staviti prihode koji se ostvaruju od ribarstva, uzgajališta tuna i drugih djelatnosti, te od maslinarstva, pa bi se vidjelo da je maslina bila i ostala temelj života i opstanka. No, prema mojoj prosudbi, polovica maslinova ulja završi izvan legalnih kanala«, otvoreno će Bulimbašić.
Dodaje da neke uljare i danas rade bez dozvola, a u nekima su uvjeti neprimjereni prehrambenom proizvodu kao što je to maslinovo ulje. Upozorava da je danas u Hrvatskoj tek 50 posto maslinara u sustavu poticaja jer mnogi nisu uspjeli riješiti imovinsko-pravne odnose, a da bi ušli u sustav obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava u katastru moraju imati zemlju u svom vlasništvu. Dakle, o polovici maslinara nema podataka i to se hitno treba promijeniti, apelira Bulimbašić i dodaje da su Hrvati dokazali da mogu proizvesti najkvalitetnija ulja, ali se ne znaju boriti protiv nekvalitetnih uvoznih koja dominiraju na policama trgovina.
U Hrvatskoj se godišnje ubere oko 30.000 tona maslina te proizvede oko 4500 tona maslinova ulja. Istodobno se uveze oko 1400 tona ulja, a izveze samo 350 tona. Godišnje se uveze oko 40.000 sadnica, dok se u domaćim rasadnicima uzgoji oko 200.000.
Godišnje se u Hrvatskoj legalno proda oko 300 tona maslinova ulja. Do ove se brojke dolazi prateći poticajna sredstva, tumači Davor Karinčić, vlasnik tvrtke Trenton. Ostala količina proda se na crno, čime država gubi golema sredstva. Litra maslinova ulja stoji 43 kune u otkupu, na taj iznos maslinari dobiju još sedam kuna poticaja. Na burzi ulja u Grčkoj, Španjolskoj i Italiji cijena maslinova ulja u otkupu je oko 17 kuna. Kad ulje kupljeno legalnim putem dođe na police trgovina, s PDV-om stoji najmanje 80 kuna. Većina kupaca ipak podržava ilegalnu prodaju, iako na taj način zapravo kupuju mačka u vreći, a državi nanose štetu.
Vlasnik Trentona kaže da bi mogao otkupiti veće količine umjesto ovogodišnjih 20 tona, jer smatra da bi mogao prodati 40 tona, ali Hrvati radije svoje ulje prodaju na druge, već spomenute načine. To je šteta jer Karinčić upravo pregovara o izvozu u SAD. Priznaje da su maslinari sve obučeniji, proizvode dobra ulja, ali da i dalje ostaje problem lošeg skladištenja zbog čega ulje gubi na kvaliteti.

U 2009. uvezeno 1627, izvezeno svega 307 tona

Lani je u Hrvatskoj u punom rodu bilo 3 milijuna stabala maslina na površini od 16.297 hektara. Te je godine ubrano 33,391.254 kilograma ploda i proizvedeno 6017 tona maslinova ulja. Najveći broj proizvođača maslina i maslinova ulja je u Splitsko-dalmatinskoj županiji (4999), potom u Dubrovačko-neretvanskoj (3945) te Šibensko-kninskoj (2854). U Hrvatsku je prošle godine uvezeno 1627 tona ulja iz Španjolske, Iitalije i Grčke, a izvezeno je svega 307 tona.

Ekološki maslinici

U Hrvatskoj je registrirano 106 ekoloških maslinika. Projekt je krenuo dobro i uskoro će ovakvih maslina koje daju ekstra kvalitetno ulje biti daleko više. Zabluda je da se u ekološkim maslinicima ne intervenira, odnosno da se ne dira u masline. Naprotiv, primjenjuju se agrotehničke mjere i gnojidba, ali isključivo stajskim gnojivom, a prska se bakrenim preparatima koji ne sadrže mineralna ulja. Cijena ovako proizvedenog maslinova ulja je i tri do četiri puta viša od uobičajene - oko 150 kuna po litri.

Domaća ulja sve kvalitetnija

S godinama hrvatska maslinova ulja postaju sve kvalitetnija, o čemu svjedoče i priznanja u europskoj i svjetskoj konkurenciji. Najnagrađivaniji hrvatski maslinar je Sandi Chiavalon iz Vodnjana, čije je ulje tri godine zaredom u prestižnom vodiču L'extravergine. Prošlogodišnja i ovogodišnja berba dale su kvalitetan plod pa je proizvedeno vrhunsko maslinovo ulje. Ovaj mladi agronom, koji se prije 13 godina opredijelio za maslinarstvo, kaže da danas ima 3000 vlastitih stabala maslina, a uskoro planira zasaditi još toliko novih sadnica, dok urod otkupljuje od 2500 kooperanata. Godišnje proizvede oko 6000 litara vrhunskog ulja od četiri autohtone sorte, a proizvodnja će i dalje rasti. Čak 60 posto ulja izvozi na tržište Italije, Švicarske, Njemačke, Slovenije i Srbije. Svojim uljem opskrbljuje i neke restorane u Engleskoj i Austriji, a prije dvadesetak dana uspio je prodrijeti i na veliko rusko tržište. »Cijene hrvatskih vrhunskih ulja u rangu su onih u talijanskoj pokrajini Toskani. Tako visoka cijena je opravdana jer drugačije mi maslinari ne bismo mogli opstati. Od 100 kilograma maslinova ploda dobijem 7-8 litara ulja. U Italiji mladi maslinar, do 35 godina, od svoje regije dobije 60 posto povrata kapitalnih ulaganja, što predstavlja golemi poticaj, dok je u Hrvatskoj onaj obećani za sadnju izostao«, kaže Chiavalon koji je prvu zlatnu medalju osvojio sa 16 godina.

Poticaji

Za litru legalno prodanog ulja maslinar će ove godine dobiti 6 kuna, te još 0,63 kune za preradu kilograma ploda. Za hektar klasičnog nasada maslinar dobije poticaj od 2250 kuna, dok je poticaj za ekološki maslinik 2750 kuna. Dodatnih 240 kuna dobijaju maslinari po hektaru maslinika koji su na teško obradivim terenima. Iako nema službene potvrde, spominje se da će se već u idućoj godini vratiti toliko željeni i traženi poticaji od 10 kuna po litri legalno prodanog ulja. U ropotarnicu povijesti otići će poticaji na preradu, a smanjit će se i poticaji po hektaru na 2055 kuna. Stručnjaci navode da će se i dalje poticati plasiranje ulja na tržište i davanje u otkup pa će proizvođači dobijati oko 20 kuna po litri maslinova ulja. Dosad je ukupni poticaj za proizvodnju ekstra djevičanskog maslinova ulja iznosio 10 kuna po litri ulja. Maslinarima mnogo znači to što se mogu pouzdati da će država i nadalje poticati njihovu proizvodnju, a iznos poticaja ovisit će o tomu je li maslinar svoje ulje stavio u legalnu prodaju ili na crno tržište.

Pravodobna berba - kvalitetno ulje

Za berbu maslina treba izabrati najpovoljniji trenutak, ni prerano niti previše kasno, i plod što prije preraditi u uljari. Agronom Pamić smatra da je najbolje ulje dobijeno neposredno nakon berbe, a najkasnije 24 sata od branja. Pravodobna berba nužna je za dobijanje kvalitetnog ulja. U nekim otočnim i priobalnom mjestima masline se nakon branja na nekoliko dana potapaju u morsku vodu. Pamić to smatra vrlo lošim potezom pa zagovarače te metode pita zašto u moru ne ostavljaju grožđe ako je to dobro za plod.
Plod se može brati ručno, može se trgati mini grabljicama, raznim strojevima poput tresača. Maslinar može birati između tradicionalne prerade odnosno hidrauličkog prešanja, što se nudi u manjem broju starih uljara, i suvremenih tehnika od kojih neke podrazumijevaju odvajanje koštice od mesa, što daje najkvalitetnije ulje, ali i manje količine.

Lokalne sorte

Sve više hrvatskih maslinara nastoji dobiti oznaku zemljopisnog podrijetla na svom proizvodu, čime se doprinosi očuvanju lokalnih sorti. U Hrvatskoj su najzastupljenije sorte maslina oblica, leccino, lastovka, istarska bjelica, slivnjača, krvavica, buža i pendolino.

Maslina kao lijek

Posljednjih godina hrvatski, ali i stanovnici Europe i svijeta, sve više koriste maslinovo ulje u prehrani, ali i u kozmetičkoj industriji te kao razne ljekovite pripravke. Japanski znanstvenici objavili su rezultate istraživanja koji govore da maslinovo lišće ima antivirusno djelovanje na razne tipove virusa gripe, uključujući H1N1. Najaktivniji spoj u lišću je oleuropen. Pijenjem čaja od lišća poboljšava se stanje organizma, jača imunološki sustav, a djelotvornim se smatra kod upale pluća, tuberkuloze, gripa, infekcija mokraćnih putova, odnosno kod čak 125 vrsta patoloških mikroorganizama. Tvari u maslinovu listu imaju antivirusno, antiparazitsko, antibakterijsko i antifungalno djelovanje. Čaj od sušenog lišća masline poznat je još od početka srednjeg vijeka. Prokuha se 2 dl vode i dok ona još kuha dodaje se 20 grama lišća i ostavi se da kuha dvije minute na laganoj vatri. Zatim se poklopi i ostavi da odstoji desetak minuta. Čaj je najbolje odmah piti.
Poznato je da se list masline još 1850. upotrebljavao u medicini za liječenje malarije i gripe. Drevni Egipćani koristili su ga u tehnici mumificiranja faraona. Maslinovo ulje nekad se koristilo kao svjetlo. U Dalmaciji je nezamisliva priprema ribe ili povrća bez maslinova ulja koje može imati žutu ili zelenu boju, ovisno o sorti masline.

Tunis među vodećima

Najveći svjetski proizvođač maslinova ulja je Europa koja raspolaže s više od 5,4 milijuna hektara površina na kojima se godišnje proizvede više od 2 milijuna tona ulja. Vrh ljestvice u proizvodnji maslinova ulja i dalje čvrsto drži Španjolska, a slijede ju Grčka i Italija. Španjolsko ulje ima nižu cijenu od talijanskog zbog čega se sve veće količine uvoze u Italiju. U prvoj polovici ove godine iz Španjolske je uvezeno 160.000 tona, ili 16 posto više nego lanjske godine. Stručnjaci navode da će španjolski maslinari u ovoj godini dobiti 7,5 milijuna eura pomoći za proizvodnju i marketing. Osim u proizvodnji ulja, Španjolska je postala i najveći izvoznik stolnih maslina. Zanimljivo je da Tunis sa 168 milijuna hektara pod maslinama sve krupnijim koracima grabi naprijed i već se svrstao na četvrtu poziciju najvećih proizvođača svijeta.

Potrošnja

Unatoč sve većoj popularnosti maslinova ulja u prehrani, u Hrvatskoj se godišnje po glavi stanovnika troši tek 1,5 do najviše 2 litre ulja. Kad je riječ o zemljama Europe, manje se potroši samo u Francuskoj, dok je potrošnja na Malti dosegla 20 litara po stanovniku, koliko se troši i u Grčkoj. U Italiji je prosječna potrošnja 12,5 litara, u Španjolskoj 10,6, Portugalu 7,5 litara.

Šibenski projekti

U posljednjih pet godina na području Šibensko-kninske županije subvencionirana je sadnja 48.240 sadnica maslina na površini 195 hektara. Iz županijskog proračuna za tu je stavku izdvojeno 1,1 milijun kuna. Najviše sadnica zasađeno je na području Skradina, potom Šibenika, te Vodica i Primoštena. U posljednje dvije godine Županija je dala pola milijuna kuna za izdavanje djelomičnih jamstava za projekte iz ovog sektora.

Kuna za kilogram ploda, 10 kuna za litru prodanog ulja

U Ministarstvu poljoprivrede, ribarstva i ruralnog razvoja saznajemo da se kilogram ploda (maksimalno 35 kilograma po stablu) potiče s jednom kunom. Po litri prodanog i isporučenog ekstra djevičanskog ulja poticaj iznosi 10 kuna. Maslinarima koji su uredno predali svu dokumentaciju za prošlu godinu isplaćene su potpore u iznosu 60 posto. Dodatnih 26,6 posto je odobreno i isplaćeno temeljem odluke Vlade o posebnim mjerama pomoći u uvjetima krize u obliku vrijednosnog dokumenta. Za preradu ploda 2009. isplaćeno je 17,5 milijuna poticajnih kuna, za maslinovo ulje 3,2 milijuna, za podizanje maslinika 5,3 milijuna, za ekološki uzgoj maslinika isplaćeno je 233.000 kuna poticaja, za osnovno plaćanje po površini za maslinik 991.000, te za posebno plaćanje po površini za maslinik također 991.000 kuna.

Autor: Jadranka Klisović


Tagovi

Maslinarstvo Maslinovo ulje Poticaji Uvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi