• Trešnja
  • 06.01.2019. 09:00

Najbolje podloge za kalemljenje trešnje

Pri podizanju mladih nasada nameće se logično pitanje na kojoj podlozi nabaviti sadnice trešnje. Stručnjaci kažu da se uglavnom koriste generativne, a nešto manje vegetativne podloge, dok su uvozne sadnice uglavnom na vegetativnim podlogama.

Foto: Pixabay/Couleur
  • 1.359
  • 122
  • 0

Kako tvrdi diplomirani inženjer poljoprivrede Danko Petrović, pri podizanju mladih nasada nameće se logično pitanje na kojoj podlozi nabaviti sadnice trešnje. Najčešće se koriste generativne, a nešto manje vegetativne podloge, dok su uvozne sadnice uglavnom na vegetativnim podlogama.

Divlja trešnja - podloga pogodna za plodna duboka zemljišta

Najznačajnija generativna podloga za trešnju je divlja trešnja (vrapčara) Prunus avium L. Ona se koristi na plodnim dubokim zemljištima jer je vrlo bujna i ima dobru kompatibilnost s plemenitim sortama trešnje. Stabla kalemljena na tu podlogu redovno rađaju i vrlo su dugovječna, ali nešto kasnije stupaju u period plodonošenja i berba i rezidba su otežane zbog velikih dimenzija krune. Preporučuje se nešto rjeđa gustoća sadnje 250-350 sadnih mjesta po hektaru (razmak sadnje 6-7m x 5-6m).

Mahaleb - pogodna za laka, kamenita i krečna zemljišta

Mahaleb ili rašeljka (Prunus mahaleb L.) kao podloga za trešnju koristi se na lakim, propusnim kamenitim i vapnenim zemljištima. Ona ne podnosi teška zemljišta, visoku razinu podzemnih voda, niti zadržavanje vode. U praksi se često događa da se nasadi trešnje na mahalebu podižu na neodgovarajućim zemljištima, pa zato dolazi do sušenja velikog broja biljaka. Mahaleb je osjetljiv na virus šarke, nije kompatibilan s nekim sortama trešnje (Van, Burlat, Hedelfinger), kraćeg je životnog vijeka. U prvih 5 godina njena bujnost je veće nego kod divlje trešnje, a nakon toga se izjednačava. Stabla trešnje kalemljena na mahaleb bolje podnose sušu, ranije prorode, ali su kraćeg vijeka od onih na podlozi divlja trešnja. Preporučuje se sklop 350-500 biljaka po hektaru.

Trešnja kalemljena na podlogu gisela 5 

Gisela 5 je vegetativna podloga za trešnju koja se razmnožava kulturom tkiva. Tijekom posljednjih godina širi se u intenzivnim nasadima trešnje. Gisela 5 zahtijeva plodna i duboka zemljišta, ne podnosi teška i glinovita zemljišta. Osjetljiva je na sušu i u našim uvjetima ne može se uzgajati bez sustava za navodnjavanje. Za podlogu gisela 5 zbog lošijeg ukorjenjivanja neophodno je postaviti naslon u nasadu, otporna je na niske temperature, pa se može saditi i na nešto većim nadmorskim visinama. Ona ima dobar afinitet s većinom uzgojenih sorata, prorodi u drugoj, a punu rodnost dostiže u petoj godini. Zbog ranog stupanja u period plodonošenja može doći do slabijeg vegetativnog prirasta, zbog manje lisne površine plodovi su manje krupnoće, ovaj nedostatak se otklanja jačom rezidbom, a po potrebi i prorjeđivanjem cvjetova. Preporučuju se gusti sklopovi sadnje sa 800-1.000 biljaka po hektaru.

Gisela 6 je sličnih osobina kao i gisela 5. Otpornija je na sušu i uspijeva i na manje plodnim zemljištima. Preporučuje se gustoća sadnje 600-800 biljaka po hektaru.

Oblačinska višnja ima mnogo mana, a colt osjetljiva na rak korijena i višak vapna

Oblačinska višnja daje stabla male bujnosti. Njena stabla rano prorode, ali ona ima mnogo nedostataka: slabo ukorjenjivanje, loš afinitet s mnogim sortama, veliku produkciju izdanaka, pojavu pozne inkompatibilnosti. Stručnjaci ne preporučuju podizanje komercijalnih nasada na toj podlozi. S druge strane, colt je dosta bujna vegetativna podloga, koja dobro podnosi teža zemljišta, ali je osjetljiva na rak korijena i višak vapna u zemljištu. Sadi se u sklopu 300-500 biljaka po hektaru.


Povezana biljna vrsta

Trešnja

Trešnja

Sinonim: - | Engleski naziv: Cherry | Latinski naziv: Prunus avium L.

Trešnja se uzgaja za potrošnju u svježem stanju, manji broj uzgaja se samo radi prerađevina (kompoti, džemo­vi, marmelade, sirovina za konditorsku industriju), a najmanje se... Pročitaj više »

Tagovi

Trešnja Kalemljenje Podloga


Autor

Marinko Tica

Marinko Tica

Marinko je profesor književnosti s višegodišnjim novinarskim iskustvom u elektronskim medijima. Osobito je zainteresiran za teme i zbivanja u agraru, a zamjenik je urednika na Agroklubu.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi