Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Višnja maraska
  • 22.11.2010.

Najava svjetlije budućnosti maraške

Ideja Marijana Vrsaljka o proizvodnji vina zaista je odlična i smatram da se naši ljudi trebaju odvažiti krenuti u takve oblike proizvodnje. Za sad imamo samo jednog poljoprivrednika koji proizvodi višnjevac, ali smatram da će se broj povećavati jer proizvodnja je pravi put, kaže Marko Ivković, predsjednik Poljoprivredne zadruge Škabrnja

  • 1.652
  • 79
  • 0

Budućnost višnje maraške odnedavno izgleda svjetlije, a osim nadaleko poznatih maraschina i amareta, započela je i proizvodnja jedinog vina takve vrste u svijetu te se radi i na mnoštvu novih projekata. Naime, ova autohtona sorta višnje koja raste samo na širem zadarskom području i brojni gastronomi navode je kao najukusniju na svijetu, prvenstveno zbog suhe tvari i aromata u tragovima, posljednjih godina dosta je zanemarivana. Poljoprivrednici koji su se bavili uzgojem bili su razočarani otkupnom cijenom, a neki su se odlučili i na drastične mjere poput čupanja stabala te je prema nekim podacima u posljednjih godinu dana samo u Škabrnji počupano oko 1.200 stabala samo zbog niske otkupne cijene.


Prvo i jedino u svijetu

U zadnjih par mjeseci događaju se pozitivni pomaci. Tako je Marijan Vrsaljko iz Nadina na nedavno održanoj 20. međunarodnoj manifestaciji vinara i vinogradara Sabatina pomeo konkurenciju svojim vinom od višnje maraške, proizvodom jedinstvenim u svijetu.

- Sve je počelo prije nekih šest godina, bio sam znatiželjan i s obzirom da su mi otac i stric vinogradari, pokušao sam napraviti vino od maraške. Od tada sam ga svake godine usavršavao i dokaz kvaliteti je zlatna medalja na ovogodišnjoj Sabatini. Vino je vrhunske kvalitete, a uspjeli smo ga napraviti uz mukotrpan rad i trud, kazao nam je Vrsaljko.

Ovo desertno vino ima 14,8 posto alkohola, izrazito je tamne boje i slatkastog okusa. Ove godine napravljeno je oko 500 litara, a planira se i povećanje proizvodnje.

- Za sad imamo oko 300 stabala, a posadili smo još 150 i planiramo daljnju proizvodnju, a možda i otkup, ali samo od proizvođača s urednim papirima. Vjerujem u ovo vino i njegov uspjeh na tržištu, kazao nam je Vrsaljko, dodajući da se nada da bi uskoro mogli izaći na tržište s buteljama od pola litre, a prosječna cijena butelje bila bi oko 50 kuna.

Pola milijuna eura za nove proizvode

Koliko je maraška cijenjena u svijetu potvrđuje i podatak da je Prehrambeno-biotehnološki fakultet, Centar za prehrambenu tehnologiju i biotehnologiju u Zadru, kroz pretpristupni program EU IPA IIIC za projekt "Višnja maraska kao sastojak funkcionalne hrane" dobio pola milijuna eura, a za cilj imaju proizvodnju dva nova proizvoda na bazi višnje maraške.

Marko Ivković, predsjednik Poljoprivredne zadruge Škabrnja, smatra da maraška ima golemi potencijal te bi se lokalni poljoprivrednici trebali odvažiti krenuti u proizvodnju, a ne da se orijentiraju samo prodaji sirovine za industrijsku preradu.

- Ideja Marijana Vrsaljka o proizvodnji vina je zaista odlična i smatram da se naši ljudi trebaju odvažiti krenuti u takve oblike proizvodnje. Za sad imamo samo jednog poljoprivrednika koji proizvodi višnjevac, ali smatram kako će se broj povećavati jer proizvodnja je pravi put. Najgori oblik bio je ovaj kojim smo marašku prodavali za industrijsku preradu. Ljude trebamo afirmirati da kroz obiteljska gospodarstva rade neke proizvode, kazao je Ivković, dodajući da se još nitko nije odlučio za manju tvornicu ili destileriju u kojima bi se proizvodio koncentrat, razni džemovi ili alkoholna pića na bazi ove cijenjene višnje.

Kako nam je rekao Marko Ivković, u Institutu "Ruđer Bošković" rađena je iscrpna analiza u kojoj su dokazana ljekovita svojstva maraške. Moguće je da u nekoj skorijoj budućnosti maraška bude primjereno iskorištena.


Frane Ivković: Treba posaditi 10 do 12 tisuća hektara novih nasada maraške

Poljoprivrednici se moraju organizirati za svoje dobro, kazao je Frane Ivković, predsjednik Odbora za voćarstvo Hrvatske poljoprivredne komore, govoreći nam o perspektivi višnje maraske. Kako bi budućnost višnje maraske bila svjetlija, potrebno je mnogo više nasada, ali i bolja povezanost proizvođača.

- Poljoprivrednici se moraju organizirati u grupe, zadruge ili kooperative, jer radeći na primitivan način otkupna cijena maraske od šest, sedam ili osam kuna nije rentabilna. Povezivanjem bismo lakše došli do suvremenih strojeva i opreme, a samim tim bi se povećalo tržište i potrošnja, kazao je Ivković, ističući kako Hrvatska poljoprivredna perspektiva leži samo u tri voćne vrste.

- Samo su tri voćne vrste s kojima Hrvatska može ostvariti izvoz od oko 350 milijuna eura godišnje, a to su maslina oblica, šljiva bistrica i, naravno, višnja maraska. To su autohtoni proizvodi s najboljom kvalitetom i za ostvariti bolje rezultate potrebno bi bilo još 10 do 12 tisuća hektara novih nasada višnje maraske, oko 15 ha masline oblice i 10 do 20 ha šljive bistrice. Za marasku je poznato da su je mnogi pokušavali seliti, ali nigdje nema kvalitetu kao na potezu od Nina do Skradina. Tu kvalitetu mogu dati samo posebni ekološki uvjeti, klima i tlo na našem području koji daju suhu tvar kojoj nema premca u svijetu, kazao je Ivković i sam podrijetlom iz Škabrnje te dodao da su nekada mještani od uzgoja višnje školovali djecu te da je jedno vrijeme izvoz bio i 1.500 vagona. Nažalost, jedno vrijeme je došlo do zapostavljanja te je izvoz sada tek oko stotinu tona.

Proizvodnja i cijena dvostruko manja


Nikada u povijesti proizvodnje maraške poljoprivrednici nisu bili u težoj poziciji. Najveća proizvodnja zabilježena je od 50-ih do 80-ih godina prošlog stoljeća, a gotovo 90 posto plodova izvozilo se na europsko tržište, prvenstveno u Austriju i Njemačku. Situacija danas je drastično drukčija, izvoz je zanemariv, a proizvođači najveći dio plodova prodaju za industrijsku preradu, po za njih vrlo niskim cijenama. Ovogodišnja proizvodnja je gotovo u pola manja nego sedamdesetih godina prošlog stoljeća i iznosi tek oko 700 tona. No, s obzirom na probleme vezane uz otkup, teško je računati na neko ozbiljnije povećanje proizvodnje u idućim godinama ako se ne promijeni način poslovanja, odnosno ako se oprema ne modernizira, a proizvođači organizirano pronađu nove načine plasmana ove autohtone voćke.

Autor: Boris Kupčak


Izvori

Zadarski list


Tagovi

Voćarstvo Višnja maraska Vinarstvo Vino Autohtona sorta Projekt Izvoz

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Poštovani, nekaj mi je napalo ružmarin koji stoji na lođi cijelo vrijeme (već drugu godinu), nisam sigurna dal su uši ili pepelnica od previše zalijevanja? Na svaki način trebam riješiti taj problem pa sam planirala obrezati sve do korijena... Više [+]