Mjesečarke, jednorotke, penjačice ili viseće?

Premda jagode možemo saditi tijekom godine u više navrata, jedan od idealnijih je ljetna sadnja jagoda, od kraja lipnja do polovice kolovoza.

Međutim, prije sadnje moramo se odlučiti kakve jagode želimo saditi, jednorotke ili mjesečarke. Jednorotke mogu ovisno o vrsti i sorti biti rane, srednje ili kasne u plodonošenju. Ni kod jednorodnih ni kod mjesečarki vrste ne utječu na kvalitetu ploda. Mjesečarke nam donose plod već od svibnja pa sve do rujna te su stoga traženije od jednorotki. Dakako, postoje i jagode penjačice ili, ovisno o formiranju, viseće jagode. Sadnja tijekom ljeta možda ima prednosti jer se do zime biljka potpuno razvije i sljedeću godinu normalno nam plodonosi. Za jagode penjačice neophodna nam je potpora za njihov rast. Tu najčešće rabimo armirne mreže koje su dugotrajne i čvrste pa ih vjetar, ako su dobro postavljene, neusporedivo manje njiše od plastičnih mreža koje služe kao potporanj za rast jagoda te se tako jagode manje oštećuju.

Tri godine na istom mjestu

Zemljište za jagode mora biti dobro pripremljeno. Prekopana ili preorana površina ovisi o veličini parcele i količini sadnje, a treba biti pripremljena na dubini od 30 do 35 cm. Prije pripreme tlo pokrijemo stajskim gnojem i tada započnemo s oranjem ili kopanjem za pripremu sadnje. Najbolji je način sadnja na uzvišene gredice. Gredice bi nam trebale biti visine 20-25 cm. Pri dnu su gredice normalno širine 70-80 cm, dok su pri visini široke 40-50 cm. Na tako pripremljene gredice postavljamo sustav za navodnjavanje i gredice prekrivamo crno-bijelom folijom, s time da nam bijela strana folije bude okrenuta prema nebu, a crna prema zemlji. Time izbjegavamo prženje listova za jakih vrućina. Foliju možemo kupiti već perforiranu, dakle pravilno izbušenu za sadnju jagoda ili možemo sami oštrim nožem ili skalpelom raditi križiće na mjestu sadnje na foliji ili pak rezanjem napraviti malene krugove. Kad smo razvukli foliju, obavezno ju nategnemo da bi bila glatka i da ju vjetar ne bi drmao. Bočno ju strojno ili ručno ukopamo ili prekrijemo zemljom te će nam tako folija ostati čvrsto postavljena. Na tako pripremljenu gredicu obično sadimo jagode u dva ili tri reda, sustavom cic-cak sadnje na razmak od 30 cm. Dakako, gredice mogu biti i nešto šire, samo u tom slučaju moramo gledati kako ćemo kasnije brati jagode, a da ne gazimo po gredici budući da jagode ostavljamo najčešće tri godine na istom mjestu. Zato pri postavljanju moramo postaviti i sustav za unošenje hranjiva u sustav za navodnjavanje. Time ćemo postići redovno i neophodno potrebno unošenje hranidbenih tvari, ali i zaštitnih sredstava u jagode, čime ćemo biljkama osigurati izuzetno kvalitetno održavanje.

Nemilosrdno kidanje

Dobro je znati da ukoliko želimo dobiti čvrstu, jaku i zdravu biljku te dobro ukorijenjenu za koju želimo da sljedeće godine bude u punoj rodnosti, moramo bez ustezanja odstranjivati sve izdanke/vriježe i cvjetove koji će se eventualno pojaviti poslije sadnje. Ne uradimo li to, vriježe i cvjetovi ili poneki plod jako će iscrpiti biljku te nam takva biljka više neće ni uz najbolju njegu biti sposobna pružiti maksimum. Za pune rodnosti jagode će nam dati prinos od oko 2 kg/m2 premda taj urod može biti i veći, poglavito kod mjesečarki.

Autor: Ž.PERAN, mag. ing. agr.

Foto: RGBStock.com