• OPG Radić
  • 07.06.2017. 07:30

Mjerom 6 financiraju mikorizaciju u nasadima

Novu tehnologiju povećanja prinosa otpornosti na bolesti i kvalitetnijih plodova OPG Radić financira kroz Potporu razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj.

  • 3.664
  • 308
  • 0

Prošlog tjedna u mladim voćnim nasadima obiteljskog poljoprivrednog gospodarstva Dragana Radića iz Vrbove u Brodsko-posavskoj županiji obavljena je mikorizacija korijena kupine, maline i aronije.

Taj zahvat koji će, kaže Dragan, omogućiti bolje i brže napredovanje njihovih voćnjaka Radići financiraju novcem koji su među prvim malim obiteljskim gospodarstvima na novogradiškom području dobili na prvom natječaju za podmjeru 6.3. "Potpora razvoju malih poljoprivrednih gospodarstava", Programa ruralnog razvoja.

Riječ je o financijskoj pomoći Europske unije iz Europskog poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj od 15 tisuća eura koje su ostvarili za svoj poslovni plan što je njemu i supruzi Aniti dobar poticaj za širenje i unapređenje gospodarstva.

OPG Radić

"Taj iznosom uložili smo u proširenje i modernizaciju svog malog gospodarstva. Kupili smo malčer zahvata dva metra i 1.300 trogodišnjih sadnica poljske aronije koje smo posadili na površini od pola hektara uz kupinja, a dijelom tog novca s oko 2.000 eura financiramo i mikorizaciju - jedna sadnica oko euro.

Taj posao obavio nam je Robert Slezak, Poljak koji živi i radi u Zagrebu, inače, vlasnik tvrtke Bio-budućnost", kaže mladi poljoprivrednik čije se gospodarstvo prvo u Brodsko-posavskoj županiji preko mjera Programa ruralnog razvoja odlučio za primjenu nove tehnologije.

Prijašnji pokus dao odlične rezultate

Dragan vjeruje da će simbiozom mikoriznih gljiva sa korijenom kupine, maline i aronije znatno povećati prinose i otpornost tih voćnih vrsta na bolesti i štetnike.

"Prije tri godine s gospodinom Slezakom odradio sam mali pokus na kupinama. Već na temelju tog pokusa primijetili smo razlika u samoj bujnosti tih tretiranih kupina i kvaliteti njihovih plodova, za razliku od onih koje nisu tretirane. Na kupinama s mikoriziranim korijenom imali smo plodova teških i do 18 grama, dakle tri puta većih od prosječnih plodova koji su teški oko 5 grama", kaže Dragan.

Mikorizne gljive pomažu kupinama, malinama i aroniji

Dok većina poljoprivrednika smatra da su ovakva ulaganja u proizvodnju trošak, Dragan razmišlja drugačije i kaže da je mikorizacija u višegodišnje nasade za njega investicija u budućnost.

Također, na nagovor Slezaka, Radići su jesenas posadili trogodišnje sadnice aronije koje će već ove godine imati prvi manji rod. Te sadnice jesu skuplje, ali puno skuplje bi bilo da su sadili jednogodišnje koje treba održavati i njegovati dvije godine, dok ne bi dostigle ovaj stupanj razvoja. Ovih dana obavili su i podrivanje nasada što će im omogućiti učinkovitije djelovanje mikoriznih gljiva, a i postići će bolji vodozračni režim inače prilično teškog tla na kojima imaju nasade.

OPG Radić

Simbioza voćke i mikoriznih gljiva

Robert Slezak za mikorizu kaže da spada među najbolja rješenja prirode za poboljšanje vegetacije i zdravlja biljaka. Riječ mikoriza u doslovnom prijevodu znači gljivino korijenje.

"Mikoriza je simbioza korijena i micelija mikoriznih gljiva koja pojačava prehranu bilja. Tako gljive imaju idealne uvjete za rast sa stalnom zalihom ugljikohidrata od biljaka, dok zauzvrat gljive opskrbljuju biljku fosforom i drugim mineralima koje selektivno upijaju iz tla te povećavaju površinu za uzimanje vode.

Mikoriza

Gljive, isto tako, luče hormone rasta koji potiču korijenje na rast i grananje, enzime koji omogućavaju uzimanje minerala iz organskih oblika i proizvode antibiotike koji mogu pomoći u zaštititi biljke od patogenih gljiva i bakterija u tlu. Mikoriza štiti biljke od teških metala i soli. U mikoriznoj simbiozi sa specifičnim gljivama koegzistira većina biljaka koje nastanjuju kopneni ekosustav. Zapravo, ova simbioza biljaka i gljiva jedna je od evolucijskih prilagodbi koja je omogućila biljkama da koloniziraju kopno, tada siromašno hranjivim tvarima. Gljive mikorize, koje su mnogo učinkovitije u upijanju minerala od samog korijenja, pomogle su u prehrani prvih kopnenih biljaka.

Mikoriza u prirodnim staništima

U prirodnim staništima mogu se naći primjeri stabala visokih do 125 m, promjera 16 m i starih po 1.000 godina, a da nikad nisu bila umjetno gnojena i navodnjavana. Kako su uspjela? Tlo u prirodnim područjima vrvi životom, a većina biljaka je povezana s mikoriznim gljivama. Hife su puno tanje od korijenskih dlačica i brojnije te mogu ući u najsitnije pore u tlu.

Kao rezultat toga, učinkovitost upijanja hranjivih tvari i vode je povećana nekoliko stotina do nekoliko tisuća puta. U mnogim slučajevima tlo sadrži obilje nutrijenata u oblicima nedostupnim biljci. Tu nastupa mikoriza sa sposobošću mobilizacije i transporta hranjivih tvari biljci. Mikoriza ima velike mogućnosti skladištenja vode, a za vrijeme sušnih razdoblja opskrbljivanja biljke tom istom vodom."

OPG Radić

Ektomikoriza i endomikoriza

Iako u prirodi ima više tipova mikorize Robert Slezak ističe dva. "U ektomikorizi micelij formira gust omotač oko korijena. Hife se šire iz tog omotača u tlo i znatno povećavaju upijanje vode i minerala. Također, hife urastaju u srž korijena ali ne probijaju njegove stanice, već tvore mrežu u međustaničnim prostorima koja omogućava izmjenu nutrijenata između gljive i biljke. U usporedbi s "običnim" korijenjem, korijenje s ektomikorizom je u pravilu gušće, veće i razgranatije. Takvo korijenje ne razvija dlačice koje bi bile suvišne uz veliku površinu micelija, jer se rozosfera povećava do 1000%.

Za raziku od ektomikorize, endomikoriza nema gust omotač oko korijena. Gledano golim okom, ovakvo korijenje izgleda kao "normalno" s dlačicama i potreban je mikroskop da bi se vidjele sitne hife koje se šire iz korijena u tlo. No hife se također šire unutar korijena ali ne probijaju membranu. Ovaj tip mikorize je puno češći od ektomikorize, pa se nalazi u simbiozi s više od 90% biljnih vrsta", kaže Robert Slezak.

Mikoriza uz pomoć novca Europske unije

Ovaj Poljak, zaljubljenik u Hrvatsku obavio je mikorizu u nasadima kupina, malina i aronije OPG-a Radić punktiranjem živog micelija oko korijena sadnica posebnim aplikatorom.

Njegov moto je - u skladu sa prirodom. Otkako se bavi ovim poslom, nastoji raditi s najuspješnijih mikoriznim cjepivim najbolje prilagođenim pojedinim skupinama biljaka. Mikorizne gljive, koje su izolirane s korijenja i plodišta, potječu s najboljih staništa Poljske, Hrvatske i drugih zemalja Europe.

Vlastita orignalna tehnologija mikorizacije cjepivima (živi mikorizni micelij u vodi) omogućuje njeno izvršavanje u skoro svim prirodnim uvjetima. U tome gospodin Slezak surađuje sa Mykoflorom, renomiranim laboratorijem mikoriznih gljiva u vlasništvu Włodzimierza Szałańskog.

Slezak mikorizu radi i u državama u okruženju: Srbiji, BiH, Makedoniji, Crnoj Gori, u susjednoj Austriji, a puno posla ima i u arapskim zemljama. U Davoru kod Nove Gradiške ima veliki pokus s mikorizom na 17,5 hektara lucerne, koja, tvrdi daje odlične rezultate. Kaže da trend mikorizacije u svijetu naglo raste zbog rezultata koji se postižu tom tehnologijom, a sve više je zainteresiranih i u Hrvatskoj, tim više što se, kao u slučaju OPG-a Radić, ta mjera može financirati i kroz mjere Programa ruralnog razvoja u podizanju novih plantaža.


Fotoprilog


Tagovi

Dragana Radića Vrbove Mikorizacija Europske unije Robert Slezak Bio-budućnost Kupine Aronije Ektomikoriza Korijen Wlodzimierza Szalanskog Lucerne.


Autor

Vjekoslav Hudolin

Inženjer poljoprivrede sa 38-godišnjim iskustvom u profesionalnom novinarstvu. Nekada novinar HRT-a, dopisnik Glasa Slavonije, suradnik Gospodarskog lista, Agroglasa, Poljoprivrednog vjesnika, Večernjeg i Jutarnjeg lista, a danas voćar koji u obiteljskom kolekcijskom voćnjaku uzgaja oko 260 starih sorata jabuka i krušaka.


Partner

Ruralni razvoj RH

Ulica Grada Vukovara 78, 10000 Zagreb, Hrvatska
tel: 01 6408 144, web: http://ruralnirazvoj.hr/