Pretraga tekstova
Obavijest vlasnicima plantažnih nasada kupina i lijeske Međimurske županije.
Od posljednje upute za zaštitu plantažnih nasada kupine i lijeske je proteklo 14 dana. Dominantna sorta kupina bez bodlji u međimurskim plantažnim nasadima završava cvatnjom. Sorta je naglašene bujnosti, te jače osjetljivosti na trulež plodova (Botrytis cinerea), kao i na druge uzročnike bolesti - žutu hrđu (Kuehneola) i različite uzročnike paleži izdanaka (Didymella, Septocyta, Leptosphaeria). Meteorološki uvjeti tijekom svibnja i prve dekade lipnja 2013. naročito su bili pogodni za primarne zaraze i sekundarno širenje bolesti dominantne sorte kupina.
Trenutno meteorološki uvjeti zabilježeni zadnjih pet dana s najvišim dnevnim temperaturama zraka većim od 30°C mogu uzrokovati palež tek zametnutih plodova, a isti su naknadno nakon grmljavinskih ljetnih oluja pojačane osjetljivosti na sivu plijesan (Botrytis). U narednom je razdoblju moguće protiv ove bolesti planirati primjenu fungicida Teldor 500 SC u količini do 2,0 lit./ha ili Switch WG u količini do 1,0-1,2 kg/ha.
Karenca pripravku Teldor u kupinama i malinama iznosi 7 dana, a pripravku Switch 14 dana. Još uvijek u Republici Hrvatskoj nema registriranih i dovoljno učinkovitih organskih pripravaka za suzbijanje bolesti izdanaka kupine i maline nakon završetka cvatnje i početkom razvoja plodova.
Za suzbijanje štetne kupinove mušice moguće je koristiti Laser KS u količini 0,1-0,2 lit./ha, a karenca ovom pripravku iznosi samo 3 dana. Preporučujemo koristiti sredstva za poboljšanje kvašenja i prianjanja.
Budući je posljednjih godina na području županije podignuta značajna površina nasada lijeske, proizvođače na čijim posjedima ova voćna vrsta dospijeva u rodnost upozoravamo da tijekom mjeseca lipnja i početkom srpnja bilježimo pojačanu "aktivnost" najvažnijeg tehnološkog štetnika ljeskotoča (Balaninus nucum) iz skupine štetnih pipa ili uzročnika "crvljivosti" plodova lijeske.
Sredinom lipnja 2013. u slabije zaštićenim nasadima zaraza plodova ovim štetnikom je bila veća od 10 %. Naknadno takve plodove jače napada i smeđa trulež plodova lijeske (Monilinia). Dopuštenje za suzbijanje ovog nametnika u lijeskama u našoj zemlji ima metiokarb (Mesurol WP 50) i tiakloprid (Calypso 480 SC). Protiv jabučnog savijača (Cydia pomonella) u nasadima lijeske dopuštena je primjena spinosada (Laser KS). Primjena insekticida u nasadima lijeske se u kritičnom razdoblju preporučuje s prosječnim razmacima 14 do 16 dana, vodeći računa o početku dozrijevanja i propisanoj karenci. U nasadima lijeske još nema registriranih i dovoljno učinkovitih organskih kemijskih pripravaka za suzbijanje najvažnijih gljivičnih bolesti koje napadaju lišće i plodove, pepelnice (Phyllactinia) i smeđe truleži (Monilinia).
Autor: mr. sc. Milorad Šubić, dipl. inž. agr. Foto: RGBStock.com
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.