Na ukupno 1,1 hektara površine, Mirko Veić se bavi uzgojem starih, već pomalo zaboravljenih sorti jabuka. Neobičnim hobijem zaokupljen je preko 40 godina!
Voćari neće po dobrom pamtiti 2017. godinu, jer je kasni mraz na nekim površinama uzrokovao i stopostotne štete. Tako su mnogi nasadi jabuka siromašni plodovima. Mirko Veić iz Mihaljevaca ističe kako je za kraljicu voća ovo već druga nepovoljna godina.
"Prošle godine smo imali niske temperature u vrijeme oplodnje i cvatnje. Ove godine je bila još čak za stupanj ili dva niža temperatura odnosno duže je trajala hladnoća. Imali smo dva dana zaredom s kritičnim temperaturama. Urod je nekoliko stotina kilograma, a inače imam nekoliko tona", rekao je Mirko Veić.
Na ukupno 1,1 hektara površine, Mirko se bavi uzgojem starih, već pomalo zaboravljenih sorti jabuka. Neobičnim hobijem zaokupljen je preko 40 godina, a njegova "zbirka" danas sadrži preko 300 vrsta kraljice voća. Ovaj entuzijast autor je i knjige "Stare sorte jabuka".
"Moj primarni cilj nije proizvodnja voća u kilogramima, već skupiti što više starih sorti voća po Hrvatskoj i napraviti jednu malu "banku" da vratimo barem djelić onoga što je Hrvatska imala", ističe Veić.
Neke od starih sorti u ovom slavonskom voćnjaku su petrovke, srčike i božićnice. "Do najkasnije sorte Adamove zvijezde, koja je vezana pričom i legendom raja zemaljskog, jer u sebi ima pet rupica koji su kao otisci prstiju. Ona se najviše nalazi na području spačvanskih šuma. Nju su rabili naši čobani koji su tamo žirovali svinje, jer je služila za hranu i ljudima i stoci", priča Veić.
Naš sugovornik tradicionalne vrste jabuka oplemenjuje kalemljenjem, odnosno cijepljenjem voćki. "Želimo zadržati dio tradicije te napraviti kulture kroz tradicionalan način cijepljenja - kalemljenjem. To se radi na raskol i na kosi rez pod koru", objašnjava Veić.
Uzgojni oblik starih sorti razlikuje se od postupka uzgoja danas popularnih jabuka. Tradicionalne vrste zahtijevaju puno manje tretiranja.
"Na prirodnim oblicima gdje su malo starije grančice i listovi, bolest se toliko ne razvija. One su prozračne, a nema previše mladih izbojaka na koje se vežu uši. Puštamo prirodu da odradi svoje. Samo prirodnom selekcijom smo 50-ak sorata iznjedrili koje preporučujemo drugima za sadnju", priča Veić.
Zahvaljujući dobroj suradnji sa Savjetodavnom službom, jabuke iz ovog voćnjaka završile su na dva prestižna istraživačka instituta.
"Jedan je bio u Španjolskoj gdje su se radile dubinske analize koje su trajale po dva mjeseca i izdani su znanstveni radovi o kvaliteti starih sorti. Drugi rad je bio u Americi u Kaliforniji. Rezultati koje smo dobili su nevjerojatni. 20 i više puta su polifenoli prisutniji u plodovima naših jabuka koje nisu kemijski tretirane nego u jabuka koje se nalaze u trgovinama", ponosno ističe Veić.
Prema riječima našeg sugovornika, od starih sorti, najviše se preferira otporna slavonska vrsta - srčika. U ovom mihaljevačkom voćnjaku, budući da sadrži brojne vrste, berba traje i po nekoliko tjedana. Nakon branja, trajnost jabuka ovisi o sorti, ali najbolja se pokazala ponovno slavonska srčika.
"U uvjetima bez hladnjače, u hladnim prostorima ona je dočekala nove jabuke. Malo se smežurala, ali ih je dočekala", ističe Veić.
Skupiti brojne sorte i uzgojiti ih, bilo je poprilično zahtjevno, priznaje naš sugovornik. "To je jedan ogroman posao. Jednom sam prešao 400 kilometara da bih samo jednu sortu donio iz Baranje. To je mukotrpan posao koji zahtjeva puno vremena, puno truda, čak i puno novca. Moj posao je bio takav da sam se kretao velikim prostorima i uspio sam locirati i uzeti te kaleme", rekao je Veić.
Sav trud se isplatio, jer prema Mirkovim riječima, sve više domaćih i inozemnih voćara, ali i mladih ljudi zainteresirano je za uzgoj starih sorti jabuka.
Foto: screenshot/youtube.com
Tagovi
Partner
Požega,
Hrvatska
tel: 034 202-192,
e-mail: info@poljoprivredna.tv
web: http://www.poljoprivredna.tv