Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Imotska aronija
  • 08.10.2023. 12:00
  • Splitsko-dalmatinska, Imotski

Mirko Gadžo je začetnik uzgoja aronije u Imotskom: Ona je bila razlog za povratak u Hrvatsku

Prošli je tjedan završio berbu posljednjih bobica, a prinos je ove godine, u odnosu na prošlu, manji za čak 70 posto. Zato je kvaliteta odlična

Foto: Arhiva M. Gadže
  • 4.105
  • 271
  • 0

Aronija je u imotskom kraju rijetka pojava. Mirko Gadžo je ondje svoj prvi nasad posadio 2017. godine jer je, kako kaže, za tamošnje prilike imao neiskorišten malo veći komad zemlje, skoro pola hektara što je respektabilno jer su ondje polja mala, rascjepkana. 

Prije desetak dana završio je berbu posljednjih bobica, a prinos je ove godine, u odnosu na prošlu, manji za čak 70 posto. Ubrali su oko 400 kilograma, no zato je kvaliteta ploda odlična i iznosi visokih 26 Briks jedinica

"Pale su nam tri, četiri dobre kiše u sedmom i osmom misecu, ali je aroniji svejedno potrobno navodnjavanje svakih pet, šest dana. U tome mi je ove godine jako pomogao solarni sustav koji je programiran da navodnjava u točno određeno vrijeme", otkriva nam ovaj Imoćanin. Kaže, u berbi koja je trajala kratko, ove je godine sudjelovala samo njegova obitelj jer nije bilo potrebe za više ruku. 

Obiteljski posao

Prinos je znatno smanjen zbog tuče koja je pala u ožujku, baš kada su nabubrili rodni pupovi.

Aronija ga vratila u Hrvatsku

Aroniju je prije šest godina posadio da ima razloga vratiti se u Hrvatsku. "Dugo smo živjeli izvan Imotskog, pet godina u Zagrebu, četiri u Njemačkoj. Sve to vrijeme sam tražio razlog da se vratim kući, familiji", priča nam. Proučavajući što posaditi, zaključio je da je ova voćna kultura najbolje rješenje iako je u Hrvatskoj i okolici, kaže, tada bio bum. "U Imotskom i Dalmaciji nije ju nitko sadio, u samom Imotskom sam bio prvi, bila je jedna plantaža, ali zapuštena. I danas sam ostao skoro pa jedini na području grada. Imam prijatelja koji ju uzgaja na dva komada zemlje", otkriva ovaj začetnik te kulture na svom području.  

Misli da nije pogriješio. Iako ne može isključivo od nje živjeti, dobra je nadopuna za kućni budžet, za jednu mladu obitelj. 

Mirko sa svojom obitelji

A kada je riječ o potražnji, gravitiraju Splitu koji je, ističe, veliko tržište i 80 posto soka i čaja proda ondje i u okolici. "Imam odriješene ruke da mogu držati ekonomsko isplativu cijenu, nemam preveliku konkurenciju osim marketa koji ruše cijenu s uvoznim patvorneim poluproizvodima."

Oko nasada itekako ima puno posla 

O aroniji je Mirko, koji se inače bavi fotografijom, znao što je mogao pročitati na internetu, a to je bilo, komentira, vrlo opskurno. "Na mnogim mjestima piše kako se oko nje ne treba ništa raditi, zalijevati, samo dođete i oberete. Ali to nije tako", opisuje i nastavlja: "U četvtom mjesecu kada krene cvjetanje, po tri puta dnevno se dolazi na parcelu i ručno se pobiru rutave bube koje su ogroman štetnik za njezin cvijet. Niti postoji pripravak niti bi ga koristio. Ručno se pobire, svaki cvijet se mora obići, a ima ih na milijune", kazuje. 

"Nakon toga slijedi zalijevanje, plijevljenje trave, na koljenima. Završite jedan red, drugi se zatravi. I tako u krug. Obavezno je i košenje pa onda berba koja, ako je godina dobra, traje i po mjesec dana, sve ručno."

Treba pobrati sve te bobice

Kaže, berbu ne počinje nikada prije nego dobije oko 22 do 23 Brixa. Ako ima manje, tada je jako opora, što nije ugodno za piti. Zato ju bere tek polovinom devetog, a nekada, što ove godine ipak nije bio slučaj, i do polovine desetog mjeseca. "Ona je tada puna suhe tvari, šećera. Sok je slađi, blaži, bogatiji okusom, trpkost nije toliko izražena. Tko ju proba jednom, postaje stalni kupac", ponosan je. 

Kako konzumirati sok od aronije?

Za sada proizvodi samo sok i čaj, budući da je za njima i najveća potražnja. Za svoje i potrebe prijatelja radi i liker. 

Ima Gadžo i savjet za konzumiranje. "Ako ju pijete preventivno, dovoljno je 0,03 soka. Svi govore natašte, ali iz iskustva je bolje poslije jela jer zna teško pasti na želudac pa se mogu imati tegobe. Oni koji se liječe od nekakve bolesti, mogu uzeti do deci dnevno, u dvije tri doze", poručuje. 

Solarni sustav za navodnjavanje 

Preradu je na početku radio kod kuće. Međutim, što je više ploda, potrebna su i ulaganja u presu, pasterizator, a što za sada nadilazi njegove mogućnosti. Plodove je prošle godine vozio u ovlaštenu punionicu, a ove godine zbog smanjenog uroda prerađivao opet kod kuće. No, otkriva da u budućnosti ima u planu otvoriti punionicu u Imotskom. "S njom ne bih pomogao samo sebi nego možda potaknuo poljoprivrednike da krenu s proizvodnjom voća koje mogu preraditi u sok. Ali, ulaganja su velika pa čekamo da budu objavljeni fondovi striktno za te projekte", najavljuje. 

Govoreći o fondovima, uz poticaj Mjere 6.3 osigurao je potpuno automatizirani solarni sustav za navodnjavanje. Kaže, nema nikakvih troškova za gorivo, sve je digitalno, a sonde koje su u ugrađene u sustav ispituju vlažnost zemlje i navodnjavaju prema tome. 

Solarni sustav u nasadu

Dodaje da sustav nije toliko skup i da bi si svaki poljoprivrednik koji ima veću plantažu mogao priuštiti takvo što. "Imotsko polje je cijelo na vodi, najviše je ima na dubini od 10 metara. Osim toga, Splitsko-dalmatinska županija sufinancira bušenje arteških bunara i pumpe za navodnjavanje", zaključuje. 


Fotoprilog


Tagovi

Imotska aronija Mirko Gadžo Uzgoj aronije Sok od aronije Navodnjavanje aronije Solarni sustav Mjera 6.3


Autorica

Maja Celing Celić

Više [+]

Hobi vrtlarica i zaljubljenica u prirodu s dugogodišnjim iskustvom u novinarstvu. Urednica je portala Agroklub.