• OPG Matija Brinjak
  • 17.02.2020. 12:00
  • Požeško-slavonska, Veliki Banovac, Pakrac

Matija (29): Ne gledajmo jedni druge kao konkurenciju, što nas je više bit će manje uvoza

Svima koji, čitajući moju priču, požele i sami krenuti s uzgojem jagoda, poručujem da mi se slobodno jave za sve potrebne savjete, jer budu li u ovu slatku avanturu krenuli kao grlom u jagode, potrošit će godinu dana samo na učenje i prikupljanje svih potrebnih informacija, kaže 29-godišnji Matija Brinjak, medicinski tehničar, sada i poljoprivrednik

Foto: arhiva Matije Brinjaka
  • 4.619
  • 927
  • 1

U svom malom selu, Velikom Banovcu u okolici Pakraca, Matija Brinjak je jedini proizvođač voća, a od ove godine i povrća. Bez ikakvog iskustva upustio se u proizvodnju jagoda. Sve je financirao vlastitim sredstvima, a trud uložen u jagode isplatio se već u prvoj berbi, kada je mladi poljoprivrednik ubrao 2 tone slatkih plodova. Ove godine proizvodnju širi na lubenice i zelenu salatu, a njegovim planovima ni tu nije kraj.

"Da mi je netko prije deset godina rekao da ću se baviti poljoprivredom, odgovorio bih 'nema šanse'. Ipak, upravo sam u poslu pod vedrim nebom pronašao sebe“, kaže nam 29-godišnji medicinski tehničar, Matija Brinjak.

U svojoj obitelji Matija je prva generacija poljoprivrednika, kako sam kaže, "onaj koji je probio led“. Premda zaposlen u Udruzi za promicanje inkluzije u Pakracu, Matija se, prije dvije godine, kada se odlučio okušati u voćarstvu, zaljubio u proizvodnju na otvorenom polju. 

Prinos od dvije tone jagoda nadmašio je očekivanja 

"Krajem 2017 godine otvorio sam OPG, a u proljeće 2018. posadio i prvih 4.000 sadnica jagode. Iako se jagoda sadi sredinom kolovoza, ja sam odlučio eksperimentirati s proljetnom sadnjom te sam, početkom travnja, posadio jagode sorte clery i joly. Već nakon 60 dana imao sam svoju prvu berbu. Prinos je bio 250 kg jagode, što je nadmašilo sva moja očekivanja jer je poznato da se jagoda morala najprije dobro ukorijeniti. Istaknuo bih da sam te eksperimentalne, prve godine, samo navodnjavao zemlju, bez dodavanja prihrane“, prisjeća se Matija svojih prvih koraka, koji su, kaže, bili prilično naporni jer nedostajalo mu je iskustvo pa je mnogo vremena trošio na učenje i traženje stručnih savjeta. 

Uz jagode, Matija planira i uzgoj lubenica te salate

Rezultati truda i rada nisu izostali te je na Matijinom OPG-u, prošle godine, bila i prva prava berba jagoda.

"Kada se u obzir uzme broj sadnica i to da su vremenski uvjeti bili krajnje nepogodni za jagode, prošlogodišnjim sam urodom i više nego zadovoljan. Ubrali smo 1.600 kg jagoda prve klase i 400 kg jagoda druge klase. To je sjajan prinos s površine od 2.000 četvornih metara na kojoj jagode sadimo u osam redova, dužine 85 metara, dakle ukupno na dužini od 700 metara“, kaže mladi poljoprivrednik kojemu su jagode prvo, ali ne i posljednje voće. Već od ove godine kreće u nove izazove.

Lubenice u zapadnoj Slavoniji

"Uz jagode, od ove ćemo godine proizvodnju povećati sadnjom novih kultura – okušat ćemo sreću s uzgojem lubenica te zelene salate. Proizvodnju planiramo povećavati i dalje, ali u okvirima u kojima sve poslove možemo obaviti u krugu obitelji“, kaže Matija na čijem OPG-u radi i njegova supruga, roditelji te brat, a u sezoni berbe uvijek se za pomoć nađe još dva do tri para ruku.

Zapošljavanje radnika za sada ne planiraju, jer čitav su posao pokrenuli vlastitim sredstvima, što je, kaže Matija, bio velik zalogaj pa će trebati vremena da se uloženo vrati.

Želim da se loš odnos među poljoprivrednim proizvođačima promijeni. Ne trebamo jedni druge gledati kao konkurenciju jer što je više kvalitetnih, domaćih proizvođača to će na tržištu biti manje uvoznih proizvoda. 

"Budući da nemam dovoljnu količinu obradive površine, odnosno dovoljan broj sadnica, nemam pravo niti aplicirati za neke od mjera iz Programa ruralnog razvoja. Poticaj također ne uzimam te sve što radim, financiram sam, vlastitim sredstvima. Startao sam s dosta velikim ulaganjem jer sam morao ograditi i osigurati čitavu parcelu. Trebalo je, potom, kupiti i lukove za niske tunele, foliju te sav repromaterijal i sadnice, pa se investicija popela na nekoliko tisuća eura“, kaže Matija.

Iako se mnogi poljoprivrednici žale da im je problem prodaja proizvoda s gospodarstva, Matiji tržište ne predstavlja problem.

Ide planski, korak po korak ulaganjem vlastitih sredstava 

"Jagoda je traženi proizvod i tu je prednost njenog uzgoja - sve što proizvedem, prodam na kućnom pragu. No, problem s kojim smo suočeni svi mi koji proizvodimo u 'tvornicama na otvorenom' su vremenske nepogode. Cilj mi je, stoga, bar 2.000 sadnica staviti pod plastenik u kojem će biti samo jagode, a planiram podići i još jedan plastenik od 70 četvornih metara, namijenjen proizvodnji salate, paprike i rajčice. No, sve su to prilično veliki izdaci pa idem planski, korak po korak“, kaže mladi Slavonac koji, uz stalno radno mjesto, svaki slobodan trenutak provodi na svom gospodarstvu.

Krajnji cilj mu je, kako kaže, godišnja proizvodnja jagode od 2.500 kg (5.000 sadnica) te 2.500 kg lubenice i 500 kg salate uzgojene na otvorenom.

Nema do domaćih jagoda 

"Ako mi financije to budu omogućile proizvodnju ću povećati, tu u prvom redu mislim na proizvodnju pod plastenicima jer je proizvodnja na otvorenom preveliki rizik“, kaže mladi poljoprivrednik iz Velikih Banovaca, nedaleko Pakraca te s ponosom ističe kako iz njegovog malog mjesta mladi ne odlaze, a na samo jednom kilometru posluje 5 do 6 obiteljskih poljoprivrednih gospodarstava.

"Većina poljoprivrednika iz ovog kraja bavi se ratarstvom. Ja sam, za sada, jedini koji se bavi voćarstvom, a od ove godine i povrtlarstvom. Svima koji, čitajući moju priču, požele i sami krenuti s uzgojem jagoda, poručujem da mi se slobodno jave za sve potrebne savjete, jer budu li u ovu slatku avanturu krenuli kao grlom u jagode, potrošit će godinu dana samo na učenje i prikupljanje svih potrebnih informacija", kaže naš sugovornik.

Domaći proizvođači samo jedinstveni mogu konkurirati uvozu

Kada je kretao u ovaj posao, Matija je, prisjeća se, obišao desetak OPG-ova kako bi, kroz razgovor s iskusnim uzgajivačima, dobio bar neku korisnu informaciju, savjet ili smjernicu, no nije naišao na dobru volju.

"Informacije sam dobivao teško, na kapaljku te sam gotovo sve morao učiti sam. Želim da se takav loš odnos među domaćim poljoprivrednim proizvođačima promijeni. Ne trebamo jedni druge gledati kao konkurenciju jer što je više kvalitetnih, domaćih proizvođača to će na tržištu biti manje uvoznih proizvoda. Niža cijena uvoznog voća i povrća nije uvijek mamac za kupce. Primjerice, prošle su sezone jagode u trgovačkim lancima prodavali po cijeni od 10 kuna po kilogramu, dok je cijena mojih jagoda bila 25 kuna. Ipak, svi koji su ih probali, postali su moji vjerni kupci koji se vraćaju po još, jer je neusporedivo jesti jagodu ubranu prije 14 dana, koja je bila još zelena te je sazrijevala u hladnjači i domaću, svježu jagodu, ubranu prije 2 sata“, kaže Matija ističući kako se, kroz praksu, uvjerio da je cijena voća i povrća ipak mnogo manje bitan faktor od kvalitete. 


Fotoprilog


Tagovi

Matija Brinjak OPG Matija Brinjak Jagode Lubenice Voće i povrće Slavonija Veliki Banovac Pakrac


Autorica

Sanja Rapaić

Iza Sanje je bogato novinarstvo iskustvo. Gotovo 15 godina radi i surađuje s raznim medijskim kućama.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Evo, Karolina me izazvala pa postam svoje "poljoprivredne" fotke. Moji se nisu bavili poljoprivredom... Pročitaj cijelu bilješku »