• Mikorizacija maslina
  • 07.02.2019. 10:30

Masline tretirane gljivicama ili plijesni daju više ulja i izbacuju više izbojaka?

Stručnjaci Zagrebačkog maslinarskog instituta s tvrtkom NIR Analiza d.o.o. proveli su istraživanje o primjeni gljivica ili plijesni na maslinama te u kojoj mjeri one mogu utjecati na prinos i kvalitetu ploda masline na pojedinom stablu. Do kakvih su zaključaka došli?

Foto: Bigstockphoto/Wavebreak Media Ltd
  • 464
  • 82
  • 0

Na tržištu u RH pojavili su se pripravci koji sadrže bilo gljivice ili plijesni s povoljnim utjecajem na rast i proizvodna svojstva biljaka, a u tisku su predstavljeni uz visoko postavljena obećanja o postizanju uspješnosti. Uočljiva je i povećana znanstvena i istraživačka aktivnost u primjeni gljivica i plijesni na povećanje proizvodnosti gospodarski iskoristivih biljnih vrsta. Nezavisno o primijenjenim bilo gljivicama ili plijesni, za taj postupak udomaćio se naziv "mikorizacija". Brojna sredstva se nude i za primjenu u maslinarstvu, te su ih primijenili i neki članovi ZMI, no izvješća o postignutim rezultatima su vrlo različita, a ponekad i kontradiktorna.

U ZMI (Zagrebački maslinarski institut) je dogovoreno da se provede testiranje tog postupka u suradnji s nekom nezavisnom institucijom. Vođenje projekta preuzeo je član ZMI dr.sc. Marijan Andrašec. Uspostavljen je kontakt s prof.dr.sc. Snježanom Topolovec-Pintarić, predstojnicom Zavoda za fitopatologiju Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje su nabavljeni uzorci Trichoderma spp. pripremljeni za primjenu u nasadima maslina. Zavod nije sudjelovao u daljem istraživanju. Laboratorijsko-analitičku podršku osigurala jer tvrtka NIR Analiza d.o.o. i njen direktor, tadašnji član ZMI, dipl ing. Tomislav Filipović.

Provedba istraživanja

Rasprava o projektu i mogućnostima za njegovu dobru provedbu pokazala je složenost i brojnost utjecaja koji određuju uspješnost prinosa i kvalitete ploda masline na pojedinom stablu. Resursi kojima raspolaže ZMI su dosta ograničeni te je odlučeno da se smanjenjem broj nezavisnih parametara ograniči opseg istraživanja:

  • Lokacije maslinika su u Srednjoj Dalmaciji 
  • Sorta masline je Oblica
  • Uzimaju se samo zrela stabla masline srednje veličine, sličnog rasta i povoljno raspoređena
  • Uspoređuju se samo učinci unutar istog maslinika, a različite lokacije samo uvjetno.

 Dogovoreno je da se uvijek obrađuje skupina od četiri stabla, postupcima koji su opisani sljedećom tablicom:

 

Obrađuje se kao i ostala stabla u masliniku

Ne obrađuje se kao ostala stabla u masliniku

Radovi

Neinokulirano stablo

Inokulirano stablo

Neinokulirano stablo

Inokulirano stablo

Rezidba stabla u proljeće

da

da

da

da

Uklanjanje vodopija

da

da

da

da

Obrada tla ispod masline (trava, prekopano, košeno)

da

da

da

da

Gnojidba stabala

da

da

ne

ne

(Zaštita od štetnika)

da

da

ne

ne

(Navodnjavanje)

da

da

ne

ne

Inokulacija je prema dogovorenom postupku provedena u proljeće 2018. na slijedećim lokacijama maslinika:

Lokacija

Vlasnici

Vrsta tla

Perušić Benkovački

Mladen Koša i Mirko Mišura

zemljani pokrov

Čista Velika

Ivica Pešić

zemljani pokrov

Velika Glava-Skradin

Željko Kolar

zemljani pokrov

Dazlina-Tisno

Ivan Prpić

zemljani pokrov

Prosika-Modrave

Marijan Andrašec i Milenka Šercer

kamenit pokrov

Za svaku lokaciju maslinari su nadzirali odabrane masline i na kraju izvijestili o uočenim pojavama i okolnostima sazrijevanja, a stabla su i fotografirana. Za svaku lokaciju zabilježeni su i osnovni podaci:

  • Površina maslinika
  • Vrsta tla (kamenito, deblja tla i sl.)
  • Nagib terena
  • Izloženost vjetru
  • Broj stabala po starosti
  • Naziv i mjesto uljare prerađivača.

Godina 2018. imala je u prostoru Srednje Dalmacije jako promjenljive vremenske uvjete, dio maslina je oštećen hladnoćom i burom, bilo je i sušnih razdoblja, navale maslinove muhe i sl., te su se u maslinicima rezultati često vrlo razlikovali od stabla do stabla. Sazrijevanje maslina bilo je različito s obzirom na lokaciju, te je dogovoreno da maslinari sami odluče o vremenu berbe, jer istovremena berba ne bi imala smisla. Maslinari su na pojedinim lokacijama uzimali uzorke u nekoliko navrata i slali ih na analizu. Uzorci su uzimani po dogovorenom postupku i odmah dostavljani na analizu. Na nekim lokacijama berba je prekidana radi lošeg vremena i onda nakon nekoliko dana nastavljena; svaki put uzimani su uzorci.

Ukupno je analizirano 38 uzoraka; dogovoreno je da se svakom uzorku odredi:  sadržaj vode, sadržaj ulja i kiselost maslina.

Legenda za označavanje uzoraka: 

Oznake prema lokaciji i vlasniku: 

  1. Perušić Benkovački, vlasnici: Mladen Koša i Mirko Mišura - KM
  2. Čista Velika, vlasnik: Ivica Pešić - PE
  3. Velika Glava-Skradin, vlasnik: Željko Kolar -ŽK
  4. Dazlina-Tisno, vlasnik: Ivan Prpić -PR
  5. Prosika-Modrave, vlasnici: Marijan Andrašec i Milenka Šercer - MA

Oznake prema obradi maslina: 

  • A - maslina nije gnojena niti su unesene plijesni
  • B - nisu unesene plijesni ali je maslina gnojena
  • C - unesene su plijesni ali maslina nije gnojena
  • D - maslina je gnojena i unesene su plijesni

Oznake prema vremenu branja formirane su kao 'broj dana nakon 30. rujna 2018.; raspon je 4–33 dana'.

Uzorci nose tako kombinaciju oznaka: lokacija, način obrade i vrijeme branja, na pr. KMD07 ili ŽKB21 i sl. 

Rezultati istraživanja

Iako je svaka lokacija razmatrana kao zasebna cjelina, skupni prikaz svih podataka omogućio je i neke zaključke zajedničke svim lokacijama

  • Sadržaj ulja u maslinama računat na suhu tvar, povećavao se tijekom cijelog listopada (Sl.1).
  • Kiselost maslina u prosjeku se ne mijenja zamjetno u promatranom razdoblju (Sl.1).
  • Kiselost maslina, unatoč većih oscilacija kod pojedinačnih uzoraka, jasno ukazuje na zavisnost od sadržaja vode u maslinama (Sl.2).

Na sljedećem grafu prikazana je zavisnost kiselosti maslina od sadržaja vode u maslinama:

Prikaz rezultata istraživanja - pojedine lokacije

Pored laboratorijskih istraživanja, maslinari su prateći stanje na promatranim stablima uočili sljedeće: 

  • U maslinicima s debelim tlom (zemljom), gdje je rast trave vrlo intenzivan, ispod inokuliranih stabala trava raste puno slabije nego drugdje. Pojava je dijelom protumačena kao povećano iskorištavanje hranjivih tvari iz tla od strane masline, tako da trava ostaje prikraćena. Moguća je i biološka kompeticija inokuliranih i postojećih mikrorganizama u korijenu trava.
  • Na inokuliranim stablima pojavio se veći broj izbojaka nego drugdje 
  • U maslinicima s kamenitom podlogom nisu uočene te pojave.

Ove godine nastavit će pratiti inokulirana stabla

Preduvjeti i okolnosti ovog istraživanja nisu bile povoljne, te smatramo da je ono tek preliminarno, ali i prema rezultatima indikativno, bez pretenzija na konačno zaključivanje. Unatoč tome, neka opažanja i rezultati laboratorijskih analiza upućuju na obećavajući postupak poboljšanja obrade maslina, te zato treba nastaviti istraživanja

U 2019. nastavit ćemo pratiti stabla obuhvaćena ovogodišnjim testom i tako nastojati utvrditi moguće višegodišnje djelovanje inokulacije. Popratna korist od ovog testa je i spoznaja o korisnosti analitičkog praćenja sazrijevanja ploda maslina radi određivanja mogućeg optimalnog vremena berbe, a u zavisnosti od vremenskih i drugih uvjeta u toj godini. 

Uočeno je: 

  • Inokulirana stabla daju 1-2 % više ulja, računato na suhu tvar.
  • Inokulacija nema vidljivog utjecaja na kiselost maslina.
  • Kiselost maslina dijelom zavisi od sadržaja vode u njima.
  • U maslinicima s debelim tlom (zemljom) uočen je znatno smanjen rast trave ispod inokuliranih maslina.
  • Inokulirana stabla izbacuju više izbojaka.
  • Na lokaciji Dazlina-Tisno uočeno je blago opadanje prinosa ulja na inokuliranim stablima; na tim stablima je u prošlim godinama naneseno jedno uvozno sredstvo za mikorizaciju, te je vjerojatno došlo do interakcije s Trichodermom. To upućuje na oprez kod kombinacije različitih proizvoda u primjeni. 
  • U 2018. masline iz ovog testa povećavale su sadržaj ulja tijekom cijelog listopada nesmanjenom dinamikom, te je praćenje zrelosti maslina dalo dobar uvid u tehnološku zrelost za specifičnu godinu.

 Skromni resursi u provedbi ovog istraživanja nisu ipak onemogućili njegovu provedbu, prije svega zalaganjem i doprinosom sljedećih sudionika: 

  • članova udruge Zagrebački maslinarski institut, koji su i vlasnici istraživanih maslinika 
  • tvrtke NIR-Analiza doo, koja je, obavila laboratorijska mjerenja bez naknade, te 
  • Zavoda za fitopatologiju-Agronomskog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu, gdje su osigurani uzorci Trichoderma spp. pripremljeni za neposrednu primjenu u maslinicima. 

Autori: dr. sc. Marijan Andrašec i dipl. ing. Tomislav Filipović


Fotoprilog


Tagovi

Mikorizacija Masline Gljivice Plijesni Pokus Prinos Kvaliteta Zagrebački maslinarski institut Trichoderma spp.


Autor

Tomislav Filipović

Tomislav Filipović

Poduzetnik koji uvodi standarde praćenja tehnološke zrelosti ploda masline tj. određivanja točnog termina berbe. Koristi naprednu DA NIR tehnologiju kao rutinsku tehniku fizikalno kemijske analize kvalitete hrane.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi