Nisu ovo samo pričanja na razini teorije. U Hrvatskoj se o tome malo govori, ali velika opasnost pojavila se za maslinike u Italiji u regiji Pulja. Tamo je 95.000 hektara maslinika stradalo od bakterije Xylella fastidiosa, kako su hrvatske maslinare obavijestili njihove kolege iz Italije.
"Ova maslina u Kaštelima stara 1.500 godina je samonikla, nisu je donijeli i posadili Grci kako se do sada mislilo", predstavila je rezultate znanstvenog istraživanja Tatjana Klepo sudionicima Noćnjaka 2015. tijekom studijskog obilaska Kaštela, Trogira i Marine.
Važno istraživanje, makar iz onog patriotskog kuta gledanja da je eto, maslina naša, da nam ona nije uvezena od nekog trećeg u vrijeme kada sve i svašta uvozimo u našu zemlju. Nekada je glavna bila vinova loza, koja je davala najveću korist po jedinici zemlje.
Maslina i vinova loza su dvije kulture koje plešu vječni životni ples sa Kaštelancima, Trogiranima i Marinjanima kroz stoljeća.
Iz Kaštela je poznata vinogradarska skitnica koja je prošla staru dalmatinsku priču. S domaćim genima u sebi proputovao je cijeli svijet da bi se skrasio u Novom svijetu, u Kaliforniji na obalama Tihog oceana. Tamo, kao brojni naši iseljenici, postiže uspjeh i stječe svjetsku slavu pod imenom zinfandel, a iza tog pseudonima krije se nitko drugi nego s domaćim genima kaštelanski crljenak.
Danas su neka drugačija vremena, loza sve više gubi bitku s maslinom. Dovoljan je letimičan pogled na kaštelanska polja da se čovjek u to uvjeri, a domaći svijet potvrdi - gdje su nekad bili vinogradi, danas su maslinici. Razlog otkriva stara izreka da je maslina kao žena, a loza kao ljubavnica - žena uvijek čeka i strpljiva je, a ljubavnicu treba stalno posjećivati. Ima istine u toj priči jer znaju vinogradari da vinogradu ujutro treba reći dobro jutro, a navečer laku noć.
Ljudi rade u škveru, uredima, aerodromu i nemaju vremena da se posvete lozi. S druge strane, ne žele zapustiti svoju zemlju i zbog toga su se odlučili na sadnju masline koja je sve do prije nekoliko godina bila priznata kao manje zahtjevna kultura za održavati.
Ipak, vremena su se promijenila i izgleda da će žena trebati sve više vremena maslinara, ako žele da im kao i uvijek do sada ostane dobra i vjerna. Posljednjih nekoliko godina bile su jako teške za maslinare. Suša, maslinov svrdlaš, pa maslinova muha uzimaju svoj danak na jadranskim maslinicima, a prošla godina bila je posebno teška. Neka govore brojke - u 2014. ubrano je 8.840 tona ploda masline, a u 2013. 29.150. U odličnoj 2012. urod je iznosio 49.520 tona, prema procjenama Savjetodavne službe.
Maslina traži sve više brige i da se sluša struka. Istarska praksa to potvrđuje. Oni su štitili svoju maslinu, krenuli s ranijom berbom i sačuvali plod te osvojili šampionska ulja.
Nisu ovo samo pričanja na razini teorije. U Hrvatskoj se o tome malo govori, ali velika opasnost pojavila se za maslinike u Italiji u regiji Pulja. Tamo je 95.000 hektara maslinika stradalo od bakterije Xylella fastidiosa, kako su hrvatske maslinare obavijestili njihove kolege iz Italije na Noćnjaku. Ne zna se što pokreće opasnu bakteriju koja u rapidnom roku suši masline.
Talijani su imenovali posebnog povjerenika koji je dobio sve ovlasti i potrebna sredstva da zaustavi širenje pošasti. Na površinama na kojima su uništeni maslinici ne smije se ništa saditi idućih pet godina jer će se proučavati što je uzrokovalo napad.
Bilo bi neozbiljno misliti da naši maslinici nisu u opasnosti. Povijest nas u tome odlučno demantira, a na primjeru iz 19. stoljeću kada se u Francuskoj pojavila peronospora. Prvo su naši vinogradari ubrzano sadili nove vinograde kako bi zaradili uslijed manjka ponude grožđa na europskom tržištu. Kasnije, kada je naše vinograde napala bolest, ljudi su ostajali bez prihoda i krenulo je masovno iseljenje stanovništva u zemlje Novog svijeta. Vrijeme se da se tom problemu posveti i pažnja u Hrvatskoj, da ne bi se sjetili opasnosti kada ona već prođe naša vrata.
Povezane biljne vrste
Sinonim: - | Engleski naziv: Wine grape | Latinski naziv: Vitis vinifera
Vinske sorte vinove loze bijeloga grožđa uzgajaju se na pjeskovitim tlima, a tamnija tla su povoljnija za crne (obojene) sorte, prije svega zbog svog povoljnijeg toplinskog... Više [+]Fotoprilog
Tagovi
Autor
Partner
Kamila Tončića 4,
21000 Split,
Hrvatska
tel: +385 21 348 365,
e-mail: info@zsd.hr
web: http://www.zsd.hr/