Pretraga tekstova
Voćarstvo: Slavko Glogović uzgajivač marelica
Marelice ili kajsije spadaju, mogli bismo reći, u visokoakumulativne kulture, poput trešanja ili ranoga voća općenito.
Cijenjene su i u preradi, posebice za džemove koji imaju lijepo izbalansirani slatko kiselkasti štih, a od nje se peče i rakija, najčešće prepečenica te spravljaju kompoti i oplemenjuju kolači.
Za marelicu je bitno da je rabimo u užitnoj zrelosti, kada posjeduje sve svoje čarobne sokove (kojih ove godine zbog suše manjka) i medene arome i mirise. Zato ljubitelji nerijetko radije marelice kupuju na tržnici, nego u šoping centrima uzgojenu industrijski i branu u tehnološkoj zrelosti te zato nikada neće niti dati ono zbog čega je postala cijenjena.
Do marelica se međutim, posebice na okućnici ne dolazi jednostavno i lako. Na kontinentu cvatu u opasno vrijeme vlage i hladnoće, a prati je i bolest (misli se da je uzročnik bakterija) koja u starosti od šeste do osme godine izazove pucanje žila i apopleksiju - kap marelice.
Ozbiljniji proizvođači tome su se dovijali na razne načine, primjerice cijepeći marelicu na bijelu šljivu, a i literatura savjetuje cijepljenje na divlju šljivu i to na grane u krošnji, pa da se i ostavi koja grana šljive.
Poznati vinogradar, vinar (predsjednik udruge Trsek) i ljubitelj voćarstva općenito, Slavko Glogović s vjernom pomoćnicom, suprugom Dubravkom između mnogih zanimljivih sorti grožđa i voćaka ima i preko sto godina staru marelicu i njezine potomke, a sve je začeo još djed Matija Glogović na rodnim južnim padinama iznad rijeke Save. Glogovićeve marelice, manje ili više, rađaju svake godine, a i potomci su već dugovječniji od uobičajenom trajanja modernih marelica.
Mi marelice cijepimo na sitnu plavu divlju šljivu koja se u nas zove rodnik (rodnici), a plemke su od krupne mirisne i srednje kasne starinske sorte kaže gospodin Glogović pokazujući sve uživo i vabeći na probu.
U nastavku teksta pogledajte foto galeriju.
Autor: Rajko Polić
Povezana biljna vrsta
Tagovi
Autor
Više [+]
Novinar HND-a od 1973. Studirao filozofiju u Zagrebu, poljoprivredu u Križevcima, profesionalni novinar - reporter u Večernjem listu 30 godina, sudjelovao u pokretanju prvog specijaliziranog priloga Vrt
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje