• Ekološki uzgoj bazge
  • 25.05.2017. 10:30

Mađarske plantaže bazge inspirirale uzgoj u RH

Bazga je jedna od najljekovitijih, najstarijih i najpoznatijih biljaka na našim područjima, ima široki spektar djelovanja u liječenju raznih bolesti.

  • 9.720
  • 439
  • 0

Bazga je jedna od najljekovitijih, najstarijih i najpoznatijih biljaka na našim područjima, ima široki spektar djelovanja u liječenju raznih bolesti. Bazga je aromatična biljka koja se upotrebljava u proizvodnji sokova, pekmeza, kompota, voćnih sokova i rakije. Nalazi se u šumama, uz putove, naselja, uz kuće, na napuštenim mjestima i sl. Najčešće raste kao samonikla kultura, ali se može uzgajati i kao kultivirana.

Gospodarstvo Zvonimira Lasla u Satnici Đakovačkoj postoji jako dugo i prije "službenog" osnutka OPG-a. Od 2015. je u ekološkoj proizvodnji. OPG trenutno broji četiri člana, a dok je članak napisan i objavljen, "stigao" je i peti član. Sezonski zapošljavaju tek od ove godine.

"Na uzgoj i proizvodnju sortne Bazge, sorta Haschberg odlučio sam se nakon posjeta 2007. godine jednoj od mnogobrojnih plantaža, (15 ha površina), u Mađarskoj. Tada nam je već ponuđena suradnja uz uvjet za minimalno 10 ha. Ulaskom u EU otvorilo se puno toga i lakši je bio uvoz sadnog materijala. Od tada pratim cijenu bobica bazge i ona varira između 3-4 kn/kg standrad, minimum 10 brix-a fco tvornica Debrecin. Prosjek je 3,5 kn. Od prošle godine u Austriji ekološki proizvedene bobice prodaju se za 8 kn/kg.

Obrađujem 3,5 ha vlastitih površina od čega je 1,5 ha trajni nasad bazge, a ostala dva ha su pod žitaricama dok se ne stvore uvjeti za proširenje nasada. 2 ha je u zakupu gdje sijemo žitarice proso, zob."

Učio o bazgi od Mađara

Problema u proizvodnji bazge još ima. Bazga je kod nas slabo zastupljena, malo se o njoj zna u prozvodnji, literature baš i nema, kaže Zvonimir. "Nešto sam doznao i saznajem od proizvođača iz Mađarske i nekih uzgajivača koji su zasadili bazgu u Hrvatskoj nakon mene. Izmjenjujemo informacije iz prve ruke izravno sa terena i prakse. Uglavnom to rješavamo u hodu i na terenu. Probaš, pa vidiš i iduće godine znaš. Tako se već tri godine borimo i učimo iz vlastitog iskustva. Nedavno sam došao i do knjige autora prof. T. Jermić "Uzgoj i važnost Bazge". Vrlo dobra knjiga, jednostavno napisana i razumljiva.

Prva godina uzgoja je bila vrlo kritična, sušno razdoblje je ostavilo velikog traga i još se vidi. Sadnice su toga proljeća i ljeta doslovce mirovale i bilo je veliko pitanje opstanka. No, na veliko iznenađenje neke su ipak uspjele procvjetati, ništa spektakularno ni veliko. Dale su nam neki veliki elan i poticaj da ipak ne klonemo. Nedugo poslije došle su srne i opasle cvijet i nešto vršnih mladica."

Stabla visine 80-90 cm

"Ako je ekološka proizvodnja pa neka bude sve u skladu sa prirodom i srne su dio toga. Bilo je i malo napada zelenih lisnih ušiju, ništa jako i pretjerano da bi morali intervenirati. Prošle godine koristili smo dozvoljene repelente i srne su manje napravile štete, tek neki mladi izboj je bio odgrižen. Nasad održavamo okopavanjem.

Imali smo i prvu berbu, oko 50 kg bobica. Nešto smo preradili za vlastitu potrošnju da vidimo i okusimo kakva je bobica bazge prerađena. Ove godine nakon kretanja vegetacije vrlo je raznoliko stanje samih sadnica i po veličini i po razvijenosti. Dosta sadnica se osušilo, neke su ponovo krenule iz korijena. Nemam navodnjavanje, ali je dobro i poželjno tko ima tu mogućnost, tako da u skoroj budućnosti planiram sistem kap na kap. Nasad je posađen u razmaku 5x5 m, a uzgojni oblik će biti stablo visine 80-90 cm."

Bazga nije osjetljiva

Bazga nije osjetljiva na vremenske neprilike, podnosi ekstremno niske temperature, kada se razvije podnosi i sušu. Otporna je i na kasnije mrazeve. "Dok se okolo bijele cvijetovi divlje bazge, moja još nije procvjetala, no tu je. Razlika između divlje i sortne bazge je u tome što sortna ima i veće cvjetove, a time i veće i teže plodove-bobice. Procvjeta u isto vrijeme i isto tako sazrije. Kod divlje to nije.

Tržište u EU za bazgu i ljekovito bilje

Još uvijek ne prerađujemo ništa veliko, nemamo ni količinu ni uvjete za preradu kod kuće, onako za vlastitu proizvodnju. Nama je prvenstveno proizvodnja bobica koje bi trebali izvoziti. Kod bazge se koristi i list i kora, osim cvijeta ili bobica. Tržište za bazgu u zemljama EU je veliko i nezasitno. Još uvijek nije zadovoljeno ni 50% ukupnih potreba. Možda kroz neko vrijeme prijeđemo i na preradu. Korisnik sam poticaja iako nisam znao da je ista na listi poticaja, to sam saznao tek nakon sadnje. Prvi poticaj je iskorišten za povrat uloženih financija za nabavu sadnog materijala. Ostali poticaj se ulaže u nasad. Sadni materijal sam nabavio u Mađarskoj rasadnik u Gyor-u."

"Mladih ljudi je nedovoljno svugdje, a ne samo u poljoprivredi. Najviše mi smeta kada vidim mladog poljoprivrednika koji nasljeđuje zemlju ili uz obitelj ima veliko imanje koje je uspješno, a nema barem srednju poljoprivrednu školu, već neko proizvodno ili uslužno zvanje, a vidi sebe u poljoprivredi. Ne kažem da on neće ili ne može biti uspješan, no to nije slučaj u zemljama EU, a svi gledamo kako je tamo.

Takav mladi poljoprivrednik ako i završi neki od tečaja za neko poljoprivredno zvanje kod nekih natječaja za zakup zemljišta ima i može imati veći broj bodova od magistra ili inženjera poljoprivrede koji ima manje imanje ili je tek početnik. Druga stvar je da se dosta tih mladih poljoprivrednika loše odnosi prema zemlji koju obrađuje i postao je hit na društvenim mrežama, FB-u i poljoprivrednim forumima. Tko će bolje i jače zaglaviti sa traktorom na njivi! Malim poljoprivrednicima savjetujem da promijene proizvodnju, ljekovito bilje ima tržište u EU samo treba količina koja bi se dobila udruženjem istih.

Prinos bobica 13 tona po hektaru

Za nekim markentingom još uvijek nemam potrebu. Naš OPG još uvijek nema količinu sa kojom bi nam bilo financijski isplativo odvesti urod do tvornice u Debrecin. To očekujemo kroz godinu-dvije. Ugovor o otkupu od strane otkupljivača-prerađivača postoji i može se potpisati. No ipak treba biti određena količina na koju oni računaju da dolazi na preradu. Organizacije otkupa i prerade bazge, ovisno o vremenskim uvjetima traje 30-45 dana. Tako se i organizira berba i transport da nema velikih zastoja. Bobice bazge su kao i velika većina bobičastog voća podložna brzom kvarenju. Bazga ima mogućnost prinosa bobica i do 13 tona po ha. Ovim putem pozivam sve zainteresirane za uzgoj bazge neka se jave", ispričao je Zvonimir.


Povezana biljna vrsta

Bazga

Bazga

Sinonim: Crna bazga, zovina, zovika, bazgovina, bazika, bazovina, bažovina, boza, šambik, crna zova | Engleski naziv: Black elder, elderberry | Latinski naziv: Sambucus nigra L.

Bazga je većinom drvenasta biljka, dok se rjeđe mogu naći kao zeljaste višegodišnje biljke. Poznato je 40-tak vrsta bazge, a sve su pripadnice roda Sambucus. Rasprostranjene su... Pročitaj više »

Tagovi

Bazga Otkup Prerada Izvoz


Autorica

Renata Dragović

Uvijek željna novih znanja i izazova u području ekološke poljoprivrede. Posjeduje višegodišnje iskustvo u poljoprivrednoj proizvodnji, standardima kvalitete i EU projektima.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi