• Ivan Posavec
  • 29.05.2016. 07:30

Ljubav Podravca prema maslini i Zadru

Ivan Posavec je mladi agronom iz Starogradačkog Marofa kod Pitomače, koji je doselio u Zadar prije tri godine i koji uspješno navrće masline.

  • 1.680
  • 176
  • 0

Ivan Posavec je mladi agronom iz Starogradačkog Marofa kod Pitomače, koji je doselio u Zadar prije tri godine. Dok je studirao na Agronomskom fakultetu u Zagrebu, upoznao je Slavicu s kojom se i oženio.

On se priključio svom kolegi, mladom asistentu na Odjelu za ekologiju, agronomiju i akvakulturu Sveučilišta u Zadru, Šimi Marceliću mag. ing. agr., da bi zajedno sa Borislavom Pedićem i Draženom Travicom, iskusnim maslinarima iz Pridrage i Zadra, demonstrirali kako uspješno navrtati masline.

"Kako u Podravini nismo mogli dobiti posao, došli smo okušati sreću ovdje", govori Ivan. Nije išlo glatko. Radio je svašta, kao akviziter, prodavao mineralna gnojiva, vozio taksi da bi se prije godinu dana zaposlio kao tajnik Lovačkog društva Dijana iz Zadra. Srećom i supruga je dobila posao u Poljoapoteci Mršić trade u Biogradu na moru.

Demonstracija navrtanja na oblicu

Sada se lakše diše, kaže Posavec, koji kroz cijelo ovo vrijeme nije zapostavljao struku. Štoviše, on i Šime Marcelić znaju se sa studija u Zagrebu, a kao prijatelji i suradnici krenuli su zajedno i u posao čišćenja, obnove, rezidbe i nacjepljivanja maslina, najprije na otoku Ugljanu, a potom malo-pomalo i u Ravnim kotarima.

Očekujemo dobre rezultate u Polači, Zemuniku i drugim mjestima, kaže Posavec, otkrivajući tajne uspješnog navrtanja.

U šest godina mladom briševačkom masliniku demonstrirali su navrtanje na oblicu. Naime, u ovom masliniku prevladava domaća sorta oblica ili orkula koja se, kao i drugdje, nije iskazala po rodnosti, a sklona je bolestima. Posebice je neotporna na paunovo oko, najvećeg neprijatelja maslina. S duge strane oblica ili orkula gotovo je idealna kao podloga za navrtanje jer dobro podnosi sušu i hladnoću.

"Na oblicu smo nacijepili domaću Lastovku i Istarsku bjelicu, a od introduciranih sorti leccino, pendolino, frantoio." Na podlozi od oblice te sorte su se pokazale odličnima i po rodnosti i po otpornosti na bolesti, potvrđuje i višestruko nagrađivani maslinar Borislav Pedić, koji na više lokacija u rodnoj Pridrazi i Smilčiću ima oko 350 stabala maslina.

Treba pripremiti plemke

Ove godine navrtanje je idealno baš u ovo vrijeme kad sokovi najintenzivnije kolaju, govori Ivan. Sve što treba od alata su pilica, nož za navrtanje, gumica ili bužir i vosak. Naravno, prije početka navrtanja treba pripremiti plemke. Najbolje su dvogodišnje vodopije, ubrane prije dok pupovi još nisu krenuli.

Navrtak "ušuškan" u vrećicu bolje se primi i brže raste

"Plemke do navrtanja držim u hladnjaku na temperaturi od 4-5 stupnjeva. Tako nacijepljene se bore za sokove i brže srastaju sa podlogom", otkriva Pedić. Bitno je također, dodaje Posavec, odabrati granu na koju ćemo cijepiti.

Treba biti zdrava i sa mladom korom. Odabranu granu na određenoj visini prepilimo, potom je nožem očistimo i izgladimo. Na tako pripremljenoj podlozi zareže se kora u smjeru prema tlu. Jedna strana kore podigne se tupim dijelom noža i odvoji od drva dok druga strana ostaje netaknuta. U podignuti dio umetne se plemka. Donji dio plemke zarežemo, a taj rez treba biti jednoličan, ravan i gladak. Plemku koju stavljamo režemo na dva do tri pupa. Tako pripremljena umeće se u prorez koji smo prethodno napravili. Navrtak se potom povezuje plastičnim bužirom, rafijom ili nekim sličnim materijalom, primjerice izolir trakom.

"Koliko mi je poznato, jedino Marcelić i ja koristimo gumu od bujola, to jest zračnice koja je rastezljiva te neće nažuljiti deblo. Takvom gumicom omotamo cjepove oko debla grane na kojoj smo obavili cijepljenje. Treba omotati čim čvršće kako bi plemka bolje prilegla uz deblo na kojem je postavljena", pojašnjava Posavec.

Povezivanje znanosti, struke i prakse

On i Marcelić primjenjuju još jednu metodu, koja se tradicionalno koristi na otocima. Navrtak i nacijepljenu granu "ušuškaju", omotaju plastičnom vrećicom. Ona se iznutra orosi, kondenzira i zadržava vlagu, ali i štiti plemku od hladnoće.

Drago mu je što je tu, ljubav prema Slavici i maslini je pomogla da se brzo prilagodi, pa se već nakon tri godine smatra "fetivim" Zadraninom.

Podloga i plemka najbolje srastu kad je temperature oko 20 stupnjeva Celzijusa, tvrde Posavec i Marcelić. Na pitanje kad i kako znaju da li se plemka primila, odgovaraju: "Već otprilike za tjedan, dva ili najkasnije za 20 dana možemo provjeriti i to na način da lagano prstom pokušamo odvojiti ostatak peteljke. Ako se peteljka odmah odvoji pri dnu, znači da se plemka primila", otkrivaju mladi stručnjaci, koji na djelatan način povezuju znanost, struku i praksu, a jedino je to jamstvo uspjeha, ne samo kod nacjepljivanju maslina već uopće u poljodjelstvu.

Mladi Ivan Posavec ne krije da mu je jedan od uzora u struci i njegov "zemljak", poznati agronom Marijan Tomac. I on je svojedobno iz rodne Podravine doselio u Zadar. Zaljubio se i oženio Zadranku, zaposlio u nekadašnjem kominatu PK Zadar, dobio stan, zasnovao obitelj i postao jedan od najpoznatijih agronoma na zadarskom području i šire.


Povezana biljna vrsta

Maslina

Maslina

Sinonim: - | Engleski naziv: Olive | Latinski naziv: Olea europea L.

Maslina je zimzelena biljka koja može dostići visinu 3 – 13 m. Najveći svjetski proizvođač maslina je Španjolska, a slijedi ju Italija. Jedno stablo masline može dati 15 – 40 kg... Više [+]

Tagovi

Podravec Maslina Cjepljenje Navrtanje masline


Autorica

Karolina Rastija

Više [+]

Magistra agroekonomike s iskustvom u poljoprivredi. Svoje znanje i savjete dijeli i s čitateljima Agrokluba.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Prijatelj Igor šalje predivne fotke s putovanja po Nizozemskoj :)

#divno