Pretraga tekstova
Pobjedničko maslinovo ulje doktorice Helene Piacun ocijenjeno je s čak 99,4 boda.
"Bila sam uvjerena u kvalitetu svog ulja, ali se ipak nisam nadala da ću se pored toliko renomiranih maslinara i uljara ovjenčati maslinovim vijencem i ponijeti titulu šampionke prve manifestacije Dani maslinova ulja otoka Hvara 2016., što je održana u Jelsi.
Ulje je od miješanog sortimenta u kojem prevladava oblica, a masline su moja velika ljubav, tako da uz posao u Sućurju obrađujem oko 200 stabala, naravno uz pomoć obitelji i prijatelja", s oduševljenjem je izrekla dr. Helena Piacun, čije je ulje ocijenjeno s čak 99,4 boda.
Predsjednik Udruge Sv. Špirijun Đorđan Gurdulić u ime organizatora naglasio je da je prezadovoljan uspjehom prve manifestacije ovdašnjih maslinara i uljara, osobito činjenicom da se na njoj pojavilo i pet njihovih kolegica s čak sedam uzoraka ulja.
Ta splitska liječnica ponosna je vlasnica dviju zlatnih te po jedne srebrne i brončane medalje s prijašnjih natjecanja. Njezini kolege maslinari Branko Šore (98,2 bodova) i Marin Tudor (98,4 bodova) iz Milne na ovoj su se manifestaciji također okitili zlatom. Priznanja su im, kako kažu, poticaj za bolje i više u maslinarstvu, pa će na ovakav način i ubuduće provjeravati kakvoću svog ulja.
Stručna ekipa s Instituta za jadranske kulture i melioraciju krša u Splitu, pod vodstvom dr. sc. Mirelle Žanetić, ocijenila je ukupno 45 uzoraka ulja, od čega je 35 bilo ekstra djevičanskih, dva djevičanska, a osam lampante te je još dodijelila pet srebrnih i 13 brončanih medalja.
"Ova naša manifestacija organizirana je u svrhu promocije maslinarstva otoka Hvara. Ponosni smo što se za natjecanje prijavilo i pet naših kolegica s čak sedam uzoraka ulja, a među njima je i šampionsko. Siguran sam da će ona postati jednom lijepom tradicijom i da za nju neće vrijediti ona: plesala je samo jedno ljeto, odnosno zimu", kazao je Đorđan Gurdulić, predsjednik Udruge Sv. Špirijun i Organizacijskog odbora Dana maslinova ulja otoka Hvara 2016.
A sve je zapravo počelo tako što su cijelu ovu priču maksimalno podržali Općina i Turistička zajednica općine Jelsa, načelnik Nikša Peronja i direktor Turističkog ureda Ivo Duboković.
U stručnom smislu svoj doprinos dali su mr. sc. Stanislav Štambuk iz Poljoprivredne savjetodavne službe i Vrbovljanin Renato Stipišić s Kemijsko-tehnološkog fakulteta u Splitu.
"Ne dopustite da se ono što se nekoć činilo s lozom, odnosno vinom, po onoj - grožđa koliko Bog da, a vina koliko ja hoću, sada na neki način ponavlja i s uljem. Zato plediram da bdijete na tim svetim uljem i ne dajte da se to tekuće zlato, ta Božja tekućina, profanira", rekao je don Stanko.
Posjetitelji su također mogli degustirati tri prvonagrađena, ali i sortna ulja (mastrinka, leccino, levantinka i lastovka), da bi potom uslijedila zajednička večera za natjecatelje, goste i uzvanike koje je do kasnih noćnih sati zabavljao Miho Marušić, jedan od najboljih harmonikaša na škoju.
Autor: Mirko Crnčević, Maslina - Slobodna Dalmacija
Izvori
Tagovi
Uzgoj masline Helena Piacun Hvar Branko Šore Marin Tudor Mirella Žanetić Oblica Dani maslinova ulja Đorđan Gurdulić Ivo Duboković Renato Stipišić
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabu... Više [+]
Stršljenovi – prijetnja voću i ljudima, a evo kako ih možete uhvatiti
Stršljenovi u ljetnom i jesenjem periodu postaju veliki problem u voćnjacima. Ovi snažni insekti privučeni su mirisom zrelog i oštećenog voća, pa tako često napadaju jabuke, kruške, šljive i drugo sezonsko voće. Plodove uništavaju snažnim čeljustima, ostavljajući ih neupotrebljivim, što voćarima nanosi značajne gubitke.
Osim štete u voćnjaku, stršljenovi su i ozbiljna opasnost za ljude. Njihov ubod može izazvati jaku bol, otok, alergijsku reakciju, a u težim slučajevima čak i životnu ugroženost. Za razliku od pčela, stršljen može ubosti više puta, pa susreti s njima nisu nimalo bezazleni.
Jednostavna zamka od plastične flaše
Srećom, postoji vrlo jednostavan način da se smanji njihov broj u voćnjaku – zamka od obične plastične flaše. Postupak je brz i ne zahtijeva posebne troškove:
Flašu prerežite nešto iznad pola.
Gornji dio okrenite naopako i vratite u donji dio, tako da otvor formira lijevak prema unutra.
Zamku okačite na stablo voćke ili postavite u blizini.
Kao mamac sipajte malo piva ili voćnog soka – najbolje rezultate daje pivo.
Privučeni mirisom, stršljenovi lako ulaze u zamku, ali put nazad ne mogu pronaći. Nakon samo nekoliko sati u njoj se može primijetiti veliki broj uhvaćenih insekata.
Efikasna i sigurna metoda
Ova metoda je jednostavna, jeftina i efikasna, a pri tome ne predstavlja nikakvu opasnost za ljude. Postavljanjem nekoliko ovakvih zamki voćari mogu značajno smanjiti broj stršljenova i sačuvati svoje voće, ali i sigurnost u voćnjaku.