Ljekovitost bobičastog voća

Znanstvenici već duže vrijeme posvećuju veliku pozornost bobičastom voću, a brojne znanstvene studije pokazale su da konzumacija bobičastog voća može utjecati na prevenciju malignih bolesti. U veljači 2008. godine čitav broj časopisa Journal of Agricultural and Food Chemistry posvećen je blagotvornom djelovanju bobičastog voća na organizam s posebnim osvrtom na biološki aktivne fenolne spojeve s antioksidativnim djelovanjem i antikancerogenim učinkom. Njihovoj aktivnosti pridružuju se i vitamini s oksidativnim učinkom (vitamin C, provitamin A i vitamin D). Zahvaljujući visokom udjelu antioksidansa bobičasto voće dospjelo je na sam vrh liste od 25 namirnica koje djeluju protiv starenja. Pterostilben, koji možemo naći u jagodama, malinama, kupinama i grožđu, pozitivno djeluje na moždane funkcije i štiti moždane stanice od preranog oksidacijskog stresa.

Vrtna jagoda

(Fragaria x ananassa) je najpopularnije bobičasto voće koje se i kod nas sve više uzgaja. Poznato je oko 600 sorti jagoda, uglavnom žarkocrvene boje (premda postoje i plodovi žute, bijele i ružičaste boje), koje se razlikuju po okusu, veličini i teksturi. Vrtna jagoda uzgojena je tek sredinom 18. stoljeća, no unatoč dugogodišnjim pokušajima, nije dobivena iz šumske jagode, već križanjem virdžinijske jagode (F. virginiana), poznate po finom okusu, i čileanske jagode (F. chiloensis), poznate po veličini ploda. Iako su jagode danas dostupne čitave godine prava sezona domaćih jagoda traje od svibnja do srpnja. Tada su najukusnije, najkvalitetnije i najjeftinije. Najbolje ih je jesti svježe, a u hladnjaku se mogu čuvati najviše 2-3 dana. Peru se neposredno prije uporabe, a nakon pranja odstranjuje se peteljka kako voda ne bi ušla u plod i pokvarila mu okus. Zamrzavanjem gube dio arome i čvrstoću pa ih je bolje zamrznuti u obliku pirea. 100 grama jagoda ima samo 33 kcal, a 90% ploda čini voda. Jagode sadrže čak 63 mg% C vitamina, više no što ga imaju limun i naranča, pa sa 100 grama jagoda unesemo više od polovine dnevne preporučene količine C vitamina. Tu su i znatne količine folne kiseline, kalija, kalcija, fosfora, željeza i mangana. Željezo iz jagoda se dobro apsorbira zbog prisutnosti C vitamina pa su one pogodne za slabokrvne osobe. Kalij pospješuje izlučivanje vode iz tkiva i povoljno djeluje na snižavanje krvnog tlaka. Ako se uzimaju prije jela, jagode blago potiču probavu i smanjuju glad. Fenolne fitokemikalije, antocijanini i elagična kiselina osiguravaju snažnu antioksidativnu i protuupalnu zaštitu. Velike količine jagoda prerade se u d ž e m o v e , pekmeze i sokove, a koriste se i za izradu raznih kolača i slastica. Uz vrtnu jagodu u lipnju je i sezona šumskih jagoda (Fragaria vesca L.). U narodu je plod šumske jagode poznat kao lijek kod bolesti jetre, žuči i slezene, želučanih i crijevnih tegoba, reume i gihta, skleroze krvnih žila, povišenog tlaka i infekcija urinarnog trakta.