Lastovke trebaju čuvati leđa levantinkama

Odlučio sam posaditi na sjevernu stranu uz svaku južno nagnutu levantinku po jednu ili dvije lastovke usmjerene u taj prazan prostor. Godinama mi je bura po levantu naginjala levantinke u smjeru jugozapada. Zbog sadnje 8x7 m ostao je širok prazan prostor iza levantinki. Posadio sam lastovke i usmjerio ih na sjevernu stranu. Vremenom ih planiram sidriti i održavati krošnju kontra bure. Lastovke bi trebale čuvati leđa levantinkama, a time i kupiti sol nošenu burom.

Prateći razvoj kroz godine i plodonošenje, lastovka se pokazala izuzetno izdržljivom sortom na vremenske uvjete koji su nas pratili, posebno u proteklim kišnim godinama. Uz posađene lastovke posadit ću i dvije sadnice sorte pelješka piculja kao njenog oprašivača. Obje sorte po istraživanjima znanstvenice Klepo u svom genomu su divlje. Lastovka 75%, a pelješka piculja 100%.

Rak masline zbog grešaka maslinara

Zbog tog visokog udjela divljeg genoma te sorte imaju redovitu rodnost, visoki postotak hemarfroditnih cvjetova, otpornost na bolesti i dugovječnost stabla. Sklonost lastovke razvoju raka masline je po mojem uvjerenju rezultat više čimbenika, ali ponajviše grešaka maslinara:

1. Kasne berbe lastovke (mjesec studeni) kada su klimatske prilike povoljne za njegov razvoj, posebno na jugu Dalmacije. Zaraza se najčešće razvija na temperaturi od 18 do 28 stupnjeva Celzija i visoke vlažnosti zraka od preko 80%.
2. Berba se obavlja mužnjom češljevima, grabljicama, tresačima gdje se svakom povredom kore stvaraju uvjeti za njegov razvoj.
3. Rezidba uz berbu i razne druge povrede grančica, grana i kore stabla.

Ulje lastovke najbogatije biofenolima

Lastovku otok Korčula treba zaštititi, kao i njeno ulje. Uvjeren sam da će njeno ulje u budućnosti ući u kategoriju prirodnog lijeka za mnoga oboljenja. Postat će sastavni dio liječenja i potpora suvremenom liječenju mnogih neuroloških i malignih oboljenja. Ulje lastovke je po sastavu najbogatije biofenolima, a posebno oleuropeinom čija dva derivata (tirosol i hydrksitirosol) po već objavljenim znanstvenim saznanjima imaju direktno antitumorsko djelovanje.

Oba derivata oleuripeina imaju niz povoljnih učinaka na sprečavanju oštećenja živaca, a time i razvoja neuroloških oboljenja. Uz skupinu sekoiridoida, lastovka u sastavu svog ulja ima visoke vrijednosti cijelog niza drugih antioksidansa (skvalena, klorofila, tokoferola).

Morfološke osobine cvata

Početak fenofaze cvatnje kod lastovke, ovisi kao i kod svih sorti o temperaturnim i oborinskim prilikama u ožujku, travnju i svibnju. Fenofaza cvatnje traje od 10 do 13 dana. Međutim, najveći broj cvjetova na stablu otvara se u prvih četiri do pet dana. Morfološka građa rese (cvata), način grupiranja cvjetova u cvatu te zastupljenost pojedinih oblika cvatova sortna su karakteristika.

Međutim, morfološke osobine cvata mijenjaju se i ne predstavljaju nepromjenjivu veličinu. Osjetno variranje u morfološkoj građi cvata od godine do godine ovisi, pored ostalog, i o intenzitetu uroda stabla u prethodnoj godini. Obično nakon godine s velikim brojem cvjetova slijedi godina s manjim brojem cvjetova u cvatu. Broj hermafroditnih (plodnih) cvjetova u cvatu sortna je karakteristika.

Lastovka u višegodišnjem proučavanju A. Vlašića ima 71% hermafroditnih (plodnih) cvjetova spremnih za oplodnju, dok na primjer oblica ima oko 51%, a dužica 54%. I to je uzrokom slabije rodnosti ovih sorata u odnosu na lastovku. Međutim, intenzitet te pojave funkcionalno muških cvjetova varijabilna je veličina pa su razlike u postotku muških (neplodnih) cvjetova u pojedinim godinama velike. Temperaturne prilike u prosincu, siječnju i veljači te oborine u ožuljku, travnju i svibnju utječu na formiranje i na razvoj hermafroditnih (plodnih) cvjetova. Međutim, taj utjecaj ne dolazi uvijek do izražaja u pojedinim godinama. Na pojavu funkcionalno muških cvijetova te i na građu samog cvata znatan utjecaj ima i urod stabla u prethodnoj godini, ali i najvažniji sama sorta.

Autor: Ivica Vlatković, Foto: depositphotos.com