• Voće i povrće
  • 22.09.2017. 13:30

Krizni fond za poljoprivredu rješenje za nepogode?

Pretjerani uvoz i elementarne nepogode i dalje ugrožavaju proizvodnju domaćih voćara i povrćara.

Foto: Zagrebačka županija i Ured Marijane Petir
  • 458
  • 49
  • 0

"Distributivni centar za voće i povrće" d.o.o. u Rakitovici, u suvlasništvu je Zagrebačke županije, Grada Velike Gorice i Poljoprivredne zadruge "Zagrebački voćnjaci". Izgrađen je prije pet godina novcem osnivača, s ciljem uspostavljanja tržišno konkurentne proizvodnje voća i povrća na području Zagrebačke županije kao i ostalih hrvatskih regija. Svojim korisnicima, između ostaloga, ovdje se nudi sortiranje i kalibriranje voća i povrća prema zahtjevima tržišta odnosno razne vrste pakiranja, skladištenje u kvalitetnim uvjetima te dostava do trgovina. Voće i povrće iz ovog distributivnog centra može se kupiti u gotovo svim velikim trgovačkim lancima u zemlji.

Nova ULO hladnjača vrijedna više od 20 milijuna eura

Trenutno traje gradnja gradnja druge faze centra odnosno suvremene ULO hladnjače, za čiju je gradnju osigurano 90% bespovratnih sredstava, od čega 3,5 milijuna kuna iz hrvatskoga proračuna RH, a čak 19,85 milijuna kuna iz Europskoga poljoprivrednog fonda za ruralni razvoj. Tim je povodom centar posjetila i delegacija Odbora za poljoprivredu Europskog parlamenta. S dosadašnjim poslovanjem Distributivnog centra te planovima nakon skorog otvorenje ULO hladnjače, parlamentarce je upoznao direktor Hrvoje Bunjevac kazavši da je u sklopu prve faze projekta realizirana izgradnja distributivnog centra za skladištenje, pakiranje i distribuciju voća i povrća, s prostorom za pakiranje površine 1.800 m2, rashladnim komorama kapaciteta skladištenja 300 tona voća i povrća, te uredima, sanitarnim i ostalim pomoćnim prostorima.

Uskoro će biti završena gradnja velike ULO hladnjače

"Uspješno surađujemo s voćarima, ne samo iz Zagrebačke županije, nego i drugih dijelova Hrvatske, primjerice Međimurja, Slavonije i Dalmacije. Posebno ističem i projekt “Školska shema“ prema kojemu se voće iz ovoga centra distribuira u škole kao i plasman voća u zagrebačke bolnice Rebro, Kliniku za ženske bolesti i porode u Petrovoj i Kliniku za plućne bolesti Jordanovac, koji je počeo upravo proteklih dana", kazao je Bunjevac.

Zamjenik zagrebačkog župana Hrvoje Frankić istaknuo je kako su vrlo ponosni što je od strane EU ovaj projekt prepoznat kao kvalitetan te odobren bespovratni novac za gradnju ULO hladnjače.

“Dugi niz godina poljoprivrednu proizvodnju na našem području narušava uvoz, no nakon što se ULO hladnjača sagradi nadamo se da će poljoprivredni proizvođači povećati svoje kapacitete, a isto tako i da će zapuštene poljoprivredne površine ponovno dobiti svoju svrhu. Jedna od najvećih vrijednosti ovog Distributivnog centra jest to što se kroz njega na tržište, diljem Hrvatske, mogu plasirati proizvodi malih odnosno usitnjenih poljoprivrednih proizvođača", istaknuo je zamjenik župana Frankić.

Kazavši kako su vrlo zadovoljni viđenim odnosno načinom na koji je ovdje utrošen EU novac, europarlamentarci su otišli i do Nedjeljka Savića iz Novog Čiča, mjesta nedaleko od Velike Gorice, koji u svom vlasništvu već 20 godina ima Poljoprivredni obrt "Agrosan" u sklopu kojega proizvodi razne vrste povrća.

"Na početku smo svu zaradu ulagali u proizvodnju, a svoje proizvode plasirali na tržnice. Sada pak najviše poslujemo s trgovačkim centrima, jer nam je velika prednost njihova blizina, pa možemo dostavljati svježe povrće", kazao je Savić.

Bila je ovo prigoda da i drugi proizvođači voća i povrća delegaciju ovdje izvjeste o problemima na koje nailaze u poslu. O stanju u sektoru povrtlarstva govorili su tako Hrvoje Gregurić iz Zajednice udruga hrvatskih povrćara koji je kazao kako Hrvatska nema razrađenu strategiju povrtlarske proizvodnje, kako u zemlji ne proizvodimo ništa čime bi mogli zadovoljiti svoje potrebe, tu je i nedostatak jačeg povezivanja i udruživanja proizvođača, a dodatni problem su i male te rascjepkane parcele.

Uz damping, veliki uvoz te skupe inpute teško je biti konkurentan

Predsjednik Udruge proizvođača međimurskog merkantilnog krumpira Damir Mesarić, osvrnuo se, pak, na probleme s kojima se susreću proizvođači krumpira koji u tom dijelu zemlje godišnje proizvedu oko 80 tisuća tona toga povrća.

Eu parlamentarci s vlasnikom Agrosana, Nedjeljkom Savićem

"Osim vremenskih nepogoda, našu proizvodnju sustavno uništava nekontrolirani uvoz robe upitne kvalitete i zdravstvene ispravnosti, damping, visoki inputi proizvodnje te skupi repromaterijal“, kazao je Mesarić.

Eurozastupnica Marijana Petir kolege je upoznala s problemom uvoza jeftinog voća i povrća iz trećih zemalja, koje je tretirano agrokemijskim sredstvima čije aktivne tvari nemaju odobrenje za primjenu na području EU. O tome je, kazala je, izvijestila i Europsku komisiju te dobila odgovor da Hrvatska ima pravo, baš kao i svaka druga država članica, provoditi dodatne i strože mjere kontrole, prilikom uvoza voća i povrća iz trećih zemalja. Osim strožih kontrola proizvoda koji stižu iz uvoza i donošenja adekvatnih zakonskih rješenja, Petir smatra kako je potrebno proizvođačima olakšati udruživanje u proizvođačke organizacije, ali i pronaći inovativne održive načine rješavanja problema zaštite i promocije lokalne proizvodnje.

Nužno je osnivanje Kriznog fonda za poljoprivredu

"Nadam se da će i u Hrvatskoj snažnije zaživjeti inicijative koje će promovirati veću potrošnju domaćih proizvoda te na taj način omogućiti bolju prodaju proizvoda upravo hrvatskih proizvođača. Zalažem se da barem 50% proizvoda na policama supermarketa bude domaće proizvodnje“, istaknula je Petir. Dodala je kako je na Odboru za poljoprivredu i ruralni razvoj Europskoga parlamenta zatražila formiranje Kriznog fonda za poljoprivredu koji bi trebao izvan poljoprivrednog proračuna, osigurati novac za štete od elementarnih nepogoda, a voćare je potaknula da ulažu u manje prerađivačke kapacitete na svojim gospodarstvima, kako bi osigurali stabilnost prihoda i u godinama kada zbog elementarnih nepogoda nije moguće proizvesti prvoklasno voće.

Predstavnik Hrvatske voćarske zajednice Željko Ledinski, Stjepan Zorić predsjednik Klastera "Slavonska jabuka" te Mario Di Giusti iz Proizvođačke organizacije "Zagrebački voćnjaci" složili su se s time, ističući da jedino takav Krizni fond može ublažiti posljedice sve ekstremnijih i nepovoljnijih vremenskih uvjeta.

Nužno pojačati kontrole na granici

Proizvođači su također ponovili kako je potrebno riješiti problem pretjeranog uvoza koji ugrožava opstanak domaćih proizvođača te pojačati kontrole na granici.

"Ukoliko želimo naše proizvode izvoziti u zemlje EU, u Beču ih moramo testirati na čak 550 pesticida. Istovremeno kod nas trgovački lanci manipuliraju hrvatskim kupcima stavljajući na police proizvode koji nisu prošli zadovoljavajuće kontrole, te uvozeći u rinfuzi proizvode iz trećih zemalja koje prepakiravaju te potom prodaju pod etiketom kao da su proizvedeni u Hrvatskoj. A upravo uvoz takvih nekvalitetnih i jeftinih proizvoda, srozao je cijene domaćim i kvalitetnim proizvodima", prozvao je Stjepan Zorić iz Klastera "Slavonska jabuka".

Distributivni centar je primjer dobrog ulaganja EU novca

Mali hrvatski proizvođači nisu ni dovoljno udruženi, a upravo stvaranjem zadruga i klastera mogu pojačati svoju konkurentnost. Uz već spomenute, proizvođači su se požalili i na kašnjenja pri plaćanjima isporučene robe, odlazak mladih, radno sposobnih ljudi u inozemstvo te administraciju koja guši.

Država mora pomagati proizvođačima u osnivanju organizacija i zadruga

Saslušavši proizvođače, europarlamentarci su im kazali da počnu osnivati zadruge, kako bi se lakše probijali na tržištu i ostvarivali svoja prava. Slovenski zastupnik Franc Bogovič kazao je hrvatskim proizvođačima kako i u Sloveniji nedostaje registriranih proizvođačkih organizacija te dodao, da bi se, ukoliko u Zakonu o zajedničkoj poljoprivrednoj politici EU, postoji mjera za pripremu zajedničkih aktivnosti i država trebala uključiti u tu priču. Belgijski je, pak, zastupnik Marc Tarabella podsjetio na novi program za distribuciju voća i povrća u školama kojim je Europska unija dala prednost svježem voću i povrću u dječjoj prehrani i otvorila novo tržište za male lokalne proizvođače.

Foto: Zagrebačka županija i Ured Marijane Petir


Fotoprilog


Tagovi

Marc Tarabella Franc Bogovič Željko Ledinski Stjepan Zorić Zagrebačka županija Voće i povrće Hrvoje Frankić Mario Di Giusti Krizni fond Strože kontrole Dumping Nedjeljko Savić Agrosan Hrvoje Gregurić Hrvoje Bunjevac ULO hladnjača Zagrebačk


Autorica

Sandra Špoljar

Sandra Špoljar

Autorica i upravna pravnica Sandra Špoljar dolazi iz Koprivnice, gdje je na razne načine, tradicijom i obiteljski, vezana uz poljoprivredu. Godinama je radila kao novinarka u informativnom programu HTV-a te za Plodove zemlje i Agroglas.

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi