Kraš Centar povećava rasadničarsku proizvodnju

U okviru Kraš centra Osijek kao jednog od društava zagrebačkog Kraša na površini od 120 ha organizirana je rasadničarska, voćarska i ratarska proizvodnja. Godišnje se proizvede više od 250.000 komada voćnih sadnica, 15.000 komada sadnica ukrasnog bilja, a ove se godine očekuje urod do 300-tinjak tona višnja

Za potrebe proizvodnje sadnog materijala u Kraš centru se održavaju i matični nasadi podloga i plemki.„Nudimo kompletan asortiman sadnica jabuka, krušaka, šljiva, dunja, bresaka, marelica, lijeske, oraha i drugih voćnih vrsta, kao i sadnice ukrasnog bilja. Prodaja je organizirana putem naših maloprodaja i distributera. Ratarska je proizvodnja organizirana zbog plodoreda, a površina od 50 ha uglavnom je pod pšenicom ili sojom“, rekao je Petar Turalija, direktor Kraš centra. Dvanaest stalno zaposlenih i dvanaeset stalnih sezonaca odrađuju sve poslove, a u sezoni radova, posebice za berbu višanja zapošljava se i dodatna radna snaga.
Na površini od 30 ha je nasad višanja, starosti osam i devet godina, a organizirana je i prerada. Ove se godine očekuje urod od 250 do 300.000 tona višanja, kojim će se u potpunosti podmiriti potrebe zagrebačkog Kraša (120.000 tona), dok će se ostatak proizvodnje prodati na tržištu. Iz osječkog Kraš centra svježom se višnjom opskrbljuje nekoliko tvrtki - „Đakovčanka“ Đakovo, zagrebački „Ledo“, „Dona“, slavonskobrodska tvrtka „Hlad“, „Spajić“ iz Čačinaca i druge.

Nasadi badema u Ravnim kotarima

Na području Ravnih kotara do 2010. godine u planu je podizanje 35 hektara badema, a proizvodnja se organizira s kooperantima za koju su sadnice proizvedene u Kraš centru. Poljoprivrednici zainteresirani za kooperantsku proizvodnju raspolažu s površinama od pola hektara do dva hektara. Prvih desetak hektara bit će zasađeno već ovog proljeća. Za jesensku sadnju potrebe za sadnicama badema najavila je Poljoprivredna zadruga Škabrnja iz Škabrnje. Otkup je osiguran jer će kopmletne količine proizvedenog badema završti u zagrebačkom Krašu, za potrebe konditorske industrije.

„Uzgoj badema je vrlo profitabilan, o čemu je dr.sc. sa zagrebačkog Agronomskog falkulteta izradio kompletnu studiju isplativosti. Po jednom hektaru sadi se 333 stabla badema. Uz relativno visoka početna ulaganja, badem relativno brzo vraća uložena sredstva, tako da su u petoj i šestoj godini praktički iznivelirani ukupni troškovi i prihodi, dok u sedmoj i osmoj godini donose izvjesnu dobit. U devetoj godini i dalje može se govoriti o dobiti i profitabilnoj proizvodnji. Po studiji dr. sc. Vrsaljka prihod po jednom hektaru u devetoj godini iznosi 83.986 kuna. Uzimajući u obzir činjenicu da je badem dugovječan i da se vrlo uspješno regenerira, nasad badema se podiže za sebe, djecu i unuke“, istaknuo je Turalija.

Autor: Ana ALKHAMIS / AgroZemlja