Kraj ilegalnoj proizvodnji rakije

Sve fizičke osobe koje pripadaju u kategoriju malih proizvođača jakih alkoholnih pića, a koje proizvode više od 20 litara čistog alkohola ili 50 litara rakije obvezne su prijaviti nadležnoj carinarnici proizvodnju za vlastite potrebe i registrirati se u registar obveznika trošarine, upozorili su iz Carinarnice Rijeka.

Naime, Zakon o trošarinama, koji je stupio na snagu još prošle godine, uveo je kategoriju malog proizvođača jakoga alkoholnog pića, koji je porezni obveznik ako proizvodi alkoholna pića za tržište.

Frane Ivković, glasnogovornik Hrvatske voćarske zajednice, rekao je za Vjesnik da je riječ o evidenciji proizvođača alkoholnih pića i njihovu izvlačenju iz sive zone. Za kotao do 100 litara plaćat će se 100 kuna na godinu, a za one veće od 100 litara iznos je 200 kuna. Rijetko tko za vlastite potrebe proizvede više od 50 litara rakije, kaže Ivković. Podsjeća pritom da se o zakonu već dugo priča i da su nakon godinu i pol s njime upoznati svi koji se bave tom djelatnošću. U Upisniku destilatera, napominje, već je upisano 195 proizvođača. Mali proizvođači, vjeruje, i dalje će peći rakiju: »Običaj se neće izgubiti, i zbog tradicije i zbog ljubavi prema rakiji«.

Zakon je odredio da je takav proizvođač svaka fizička osoba ili korisnik poljoprivrednog zemljišta te vlasnik tvari za proizvodnju jakoga alkoholnog pića koji alkoholna pića proizvodi za vlastite potrebe, ali ne više od 20 litara čistog alkohola na godinu po domaćinstvu.

Svaki se takav proizvođač treba prijaviti i registrirati, a pri tome nije važno je li i vlasnik kotla za pečenje alkohola. Osim toga mali proizvođač jakoga alkoholnog pića obveznik je godišnjeg paušalnog plaćanja trošarine, koju obračunava i plaća proizvođač, ovisno o veličini kotla. Za kotao zapremnine 40 do 100 litara plaćat će 100 kuna, a za kotao zapremnine veće od 100 litara 200 kuna.

Ako bi ukupna proizvodnja za vlastite potrebe bila veća od 20 litara čistog alkohola na godinu po domaćinstvu, mali proizvođač jakoga alkoholnog pića mora uz godišnji paušal obračunati i platiti trošarinu od 53 kune po litri čistog alkohola na količinu koja prelazi 20 litara čistog alkohola.

Cilj je, kaže Ivković, stati na kraj ilegalnom pečenju rakije, odnosno njenoj nelegalnoj prodaji, jer se na taj način ruši tržište.

Inače, hrvatski voćari su u jako teškom položaju, jer je cijena konzumne šljive prvi put manja od cijene industrijske šljive. Voćnjake krče zbog prevelikog uvoza, ali i slabe organiziranosti domaće proizvodnje, koja nije konkurentna.U Hrvatskoj plantažnih šljivika, kaže, ima manje od 500 hektara, iako je domaća šljiva bistrica među najboljim na svijetu, te bi je mogli saditi na 10.000 do 15.000 hektara.

Više reda na domaćem tržištu alkoholnih pića moglo bi biti s naplatom predviđene kazne za neovlaštenu proizvodnju jakih alkoholnih pića, odnosno za one koji se ne bi prijavili u registar obveznika trošarine, odnosno ne bi podnijeli godišnje izvješće ili ne bi platili godišnji paušal. Kazna može biti od 2000 do 10.000 kuna.

Iz Carinarnice su istaknuli da mali proizvođač rakije može zapečatiti kotao za koji potom ne mora plaćati trošarinu te da malim proizvođačima prodaja alkoholnih pića zakonom nije dopuštena.

Zakon nije obvezan i za proizvođače vina, jer su jaka alkoholna pića visokotarifna roba, kao i duhan, te su češće od svih predmet ilegalnog prometa, mnogo češće nego vino.

Autor: MARINKO PETKOVIĆ