U toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već krajem srpnja i početkom kolovoza može doći do potpune defolijacije napadnutih stabala., što je glavna karakteristika ove bolesti.
Kozičavost lista višnje i trešnje je najštetnija bolest za ove dvije kulture. Prisutna je u Europi od 50-tih godina prošlog stoljeća i izaziva gospodarski značajne štete u proizvodnim nasadima višnje i trešnje te u rasadničarskoj proizvodnji. U toplim i kišnim godinama povoljnim za širenje bolesti već krajem srpnja i početkom kolovoza može doći do potpune defolijacije napadnutih stabala. Krajem srpnja vrlo je česta pojava da trešnje ili višnje ostanu potpuno bez listova. Upravo defolijacija je glavna karakteristika ove bolesti.
Uzročnik bolesti je gljivica Blumeriella jaapii koja uglavnom napada list, rjeđe peteljku lista ili ploda, plod, te jednogodišnje izboje i višegodišnje grančice. Prvi simptomi javljaju se tijekom lipnja. Ovisno o klimatskim prilikama, primarne infekcije se ostvaruju askosporama tijekom travnja i svibnja, a sekundarno širenje bolesti omogućuju ljetne konidije tijekom ljetnih mjeseci. Mjere suzbijanja uključuju:
Na listovima se s gornje strane razvijaju sitne, crveno-ljubičaste pjege, koje su znatno sitnije od onih uzrokovanih šupljikavošću lista (Stigmina carpophila). Veličina im je do 1 mm, porazbacane su i obično ne ispadaju. Broj se pjega u slučaju povoljnih prilika brzo povećava tako da mogu početkom ljeta potpuno prekriti list. Spoje se pa čitav list poprimi crvenkastu boju. List može i požutiti ako je napad jak. Takav list vrlo rano otpada pa voćka u punoj vegetaciji ostane bez lišća. Bolest je veoma opasna za velike nasade pa se moraju primjenjivati redovite mjere suzbijanja.
Na donjoj strani oboljelih listova uočava se lagana bijela prevlaka koja predstavlja nakupine konidija koje šire bolesti. Tako gljiva fruktificira. Gljiva prezimljuje u otpalom lišću u kojem nastaju periteciji.
Primarne infekcije su u proljeće kad novo lišće inficiraju:
Na mjestima inficiranim primarnom infekcijom nastaju brzo nove "ljetne" konidije pa se bolest dalje širi, osobito za topla i kišovita vremena, kada ubrzo zahvati čitavu krošnju. Glavni činioci za razvoj bolesti su temperatura i vlaga. Rosa koja se stvara pri relativnoj vlazi zraka višoj od 86% (ovisno o temperaturi) najviše pogoduje razvoju bolesti.
Izbor otpornih sorti nije baš učinkovita mjera zaštite s obzirom da izbor sorti uglavnom diktira tržište (otporne sorte nisu tržno zanimljive), a uništavanjem zaraženog lišća možemo samo smanjiti potencijal gljive, kao jedina prava mjera u borbi protiv kozičavosti ostaje nam prskanje fungicidima u vegetaciji.
Redovito jesensko ili rano proljetno prskanje protiv uzročnika šupljikavosti lista smanjuje pojavu kozičavosti. Protiv uzročnika kozičavosti lista počinje se prskati čim se pojave prvi znaci bolesti. Najčešće se provodi jedno prskanje prije berbe (vodeći računa o karenci fungicida) te 2 - 3 prskanja nakon berbe. Prskanje je najbolje izvršiti dan ili dva prije najavljenih oborina.
Sakupljanje otpalog lišća može samo djelomično smanjiti infektivni potencijal gljive u proljeće.
Od fungicida preporučamo koristiti Delan® ili Signum®.
Delan 700 WDG - sadrži aktivnu tvar ditianon koja pokazuje izuzetnu učinkovitost u suzbijanju velikog broja uzročnika biljnih bolesti: čađave krastavosti lišća i plodova jabuke, kovrčavosti lišća breskve i crne pjegavosti i plamenjače vinove loze. (Maksimalni broj tretiranja u sezoni -6.). Prednosti ovog sredstva su:
Protiv kozičavosti lista na višnji i trešnji (Blumeriella jaapii) može se upotrijebiti i pripravak Signum® kojeg preporučujemo za suzbijanje kozičavosti i paleži rodnih grančica te trulež ploda (Monilinia spp) na višnji uz karencu 14 dana.
Signum® je kombinirani sistemični preventivni fungicid vrlo širokog spektra djelovanja. Kombinacija novih aktivnih tvari osigurava visok stupanj zaštite i dugotrajan učinak. Prednosti:
Za sve informacije o ovim proizvodima molimo da se obratite u tvrtku BASF na dolje navedene kontakte.
Povezane biljne vrste
Tagovi
Partner
Slavonska avenija 1b,
10000 Zagreb,
Hrvatska
tel: + 385 (0)1 60 00 027,
e-mail: matea.basic@basf.com
web: http://www.agro.basf.hr