Nešto mlađi voćari kao i vlasnici stabala ovih voćnih vrsta na okućnicama, ovu bolest olako shvaćaju i često se vode time da se biljka sama regenerira, ne shvaćajući štetnost pojave "retrovegetacije" na fiziologiju same biljke.
Proizvođači breskve i nektarine kao jako atraktivnog voća, gotovo iz godine u godinu muče muku s vrlo simptomatičnom bolešću ovih voćnih vrsta, koja je poznatija kao kovrčavost lišća. Podjednako napada kako obje voćne vrste, tako i gotovo sve njihove sorte, te se zbog toga u proizvodnji ne može oslanjati na otporni sortiment.
Nešto mlađi voćari kao i vlasnici stabala ovih voćnih vrsta na okućnicama, ovu bolest olako shvaćaju i često se vode time da se biljka sama regenerira, ne shvaćajući štetnost pojave "retrovegetacije" na fiziologiju same biljke. Retrovegetacija je višestruko štetna za biljku jer dovodi do značajno smanjene otpornosti na niske temperature, smanjuje prinos, biljke postaju osjetljivije na bolesti i štetnike. To su ujedno i glavni aspekti štetnosti kovrčavosti lista breskve i nektarine koju prouzrokuje fitopatogena gljiva Taphrina deformans.
Simptom ove bolesti nastaje kao posljedica infekcije patogenom gljivicom, nakon koje dolazi do hipertrofije i hiperplazije stanica lisnog tkiva, što rezultira pojavom naboranih izraslina na listu, tj. do njegovog kovrčanja. Često naborani dijelovi lista dobivaju i crvenkastu nijansu, list gubi asimilacijsku površinu te stoga za biljku postaje gotovo beskoristan i brzo otpada. Sve ovo za biljku predstavlja veliki šok jer list je neophodan za proces fotosinteze i normalan razvoj i plodonošenje. Međutim brzo dolazi do ponovnog olistavanja, retrovegetacije koja ima niz već navedenih neželjenih posljedica.
Simptomi u vidu nepravilnih zadebljanja mogu se javiti na inficiranim izdancima ili plodovima ako je riječ o jačoj infekciji.
Da bi se neka bolest uspješno suzbila, pa samim tim i ova, neophodno je upoznati ciklus razvoja uzročnika i djelovati u ključnim trenucima primjenom agrotehničkih i kemijskih mjera kako bi se spriječio razvoj bolesti. S obzirom na to da uzročnik ove bolesti prezimljava na oboljelim izdancima i aktivira se rano na proljeće kada temperatura prijeđe 15°C , gdje uslijed i najmanjih padalina dolazi do infekcije, od velike je važnosti rezidbom ukloniti sve grančice na kojima se primijete simptomi prošlogodišnje infekcije ovim patogenom. Ovo neće spriječiti razvoj bolesti, ali zasigurno hoće smanjiti infekcijski potencijal u narednoj vegetaciji.
Međutim, osim povoljne temperature i vlažnosti, da bi se bolest razvila neophodno je da i biljka bude u osjetljivoj fazi. Ovo je upravo ono gdje proizvođači najčešće griješe, jer najosjetljivija faza kod breskve i nektarine, nije otvaranje pupoljka i listanje, već pojava i najsitnije zelene točke na vršnom dijelu pupoljka. To je ključan trenutak za kemijski tretman.
Ovaj tretman često se preskoči u potpunosti ili djelomično iz više razloga, proizvođač ne primijeti sitnu zelenu točku na vrhu pupoljka, dugi kišni periodi koji onemogućavaju kemijski tretman ili veći broj sorti u nasadu koji se neravnomjerno budi iz zimskog mirovanja. S obzirom na to da čak i kod iste sorte ne pucaju svi pupoljci odjednom, a kamoli kod različitih sorti, poželjno bi bilo ovaj kemijski tretman ponoviti u nekom razmaku 5-7 dana.
Ovaj tretman je ključan u borbi protiv kovrčavosti lista i ako on izostane i dođe do pojave bolesti, kasniji tretmani nemaju željene efekte. U agroekološkim uvjetima za suzbijanje ove bolesti u ovom periodu najbolje su se pokazali preparati na bazi cirama. Često se koriste i preparati na bazi bakra, međutim ciram je pokazao najveću efikasnost.
Ako se iz nekog razloga ovaj kemijski tretman preskoči ili ne odradi pravovremeno, uslijed čega dođe do razvoja bolesti, nakon pojave deformiranog lišća moguće je odraditi tretman nekim od bakrenih preparata, kako bi se ubrzalo otpadanje oboljelog lišća i potaknulo novo listanje. Tako oštećene biljke neophodno je držati u što boljoj kondiciji s nešto jačom gnojidbom dušičnim gnojivima i boljim navodnjavanjem. Kada dođe do pojave novih listova u cilju njihove zaštite mogu se primijeniti preparati na bazi klorotalonila koji je u tim trenucima pokazao zadovoljavajuće efekte. Kako bi se tako iscrpljena biljka sačuvala od jačih zima i izmrzavanja, krajem jeseni potrebno je unijeti gnojiva s većim količinama kalija i aminokiselinama da bi se biljka što bolje pripremila za zimu.
Vrlo je značajno kada se počnu pojavljivati deformirani listovi na početku vegetacije, napraviti razliku između listova koji se kovrčaju uslijed napada lisnih uši i obično su na vrhu krošnje i listova koji se kovrčaju uslijed infekcije gljivom Taphrina deformans.
Kao završni čin tijekom mjera zaštite od ove bolesti primjenjuje se plavo prskanje na kraju vegetacije nakon otpadanja listova. Ono mora biti odrađeno intenzivno da ga mnogi nazivaju i "plavo kupanje" jer voćku treba detaljno i dobro okupati otopinom nekog od bakrenih preparata (Bordoška juha, Cuprablau, Bakarni oksiklorid, Funguran OH, Nordox, Blue bordo).
Tagovi
Autor