Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • Maslinar
  • 04.04.2021. 15:00

Korisni kukci u masliniku: Osica uništava muhu, a bubamara uši

Nažalost zbog neinformiranosti, neznanja, ali i nemara ovi kukci iako korisni često stradavaju, ističe. dr.sc. Kristijan Franin.

Foto: Zarko Basic/PIXSEL
  • 406
  • 280
  • 0

Osim štetnih koji su svakome maslinaru dobro poznati, u nasadima obitava i veliki broj korisnih, manje poznatih vrsta kukaca tzv. prirodnih neprijatelja. "Nazivamo ih tako jer se hrane štetnim vrstama, dakle smanjuju njihovu brojnost, a dijelom i nastanak šteta“, kaže dr. sc. Kristijan Franin za Maslinar.

Predatori i parazitoidi

Korisne kukce, pojašnjava, dijelimo u dvije skupine, a to su predatori i parazitoidi. Predatori su organizmi koji uhvate svoj plijen ubiju ga i pojedu dok parazitoidi imaju nešto drugačiji način ishrane. 

Naime, oni su najčešće različite vrste osica koji odlažu jaja u ili na tijelo svoje žrtve. Iz jaja se zatim razviju njihove ličinke koje se hrane domaćinom i uzrokuju njegovo ugibanje.

Pretpostavka za opstanak korisnih vrsta u masliniku je postojanje njihova stanište i prisutnost plijena. Osim toga i tehnologija proizvodnje ima utjecaj na prisutnost prirodnih neprijatelja (obrada tla, zatravljenost površine, navodnjavanje i svakako upotreba kemijskih sredstava za zaštitu bilja).

Najzastupljenije bubamare i mrežokrilke

"Nažalost zbog neinformiranosti, neznanja, ali i nemara ovi kukci iako korisni često stradavaju, ističe.  

Među predatorima su najzastupljeniji predstavnici porodice Coccinellidae poznatiji kao bubamare, a mogu biti i ličinke i odrasli kukci. Najčešće se hrane lisnim i štitastim ušima, a značajni su grabežljivci maslinina medića (Saissetia oleae). 

Navedeni kukci se hrane jajima i ličinkama štetnika. Prema literaturnim podacima, kao i podacima vlastitih istraživanja najzastupljenije vrste su: Exochomus quadripustulatus, Chilorus bipustulatus, ali i predstavnici roda Scymnus.

Druga skupina su Chrysopidae ili mrežokrilke koje se hrane jajima i gusjenicama maslinina moljca (Prays oleae). Prema nekim podacima mogu značajno smanjiti populaciju moljca, i to posebno karpofagne ili plodne generacije. 

Stjenice i mravi

Od ostalih predatora, objašnjava stručnjak, možemo pronaći i grabežljive stjenice (Heteroptera), Anthocoris nemoralis i Deraeocoris punctum koje također parazitiraju jaja i ličinke različitih vrsta kukaca npr. štitastih ušiju, maslininog moljca i maslinine buhe (Euphyllura olivina). 

Osim toga i neke vrste mrava se hrane jajima, ličinkama, ali i odraslim potkornjacima pa tako sudjeluju u njihovu suzbijanju.

Značajno je još spomenuti i osolike muhe (Syrphidae) koje zbog specifične žuto-crne kombinacije boja na tijelu podsjećaju na ose. Njihove ličinke napadaju ličinke moljca, a odrasli kukci se hrane dijelovima cvijeta. 

Pauci i grinje

Također, iako ih ne ubrajamo u kukce, ne manje značajnu ulogu u održavanju biološke ravnoteže imaju pauci i predatorske grinje. 

Pauci su kao važni predatori dominantna skupina člankonožaca i obično su u maslinicima prisutni tijekom čitavog vegetacijskog perioda.

Druga skupina korisnih kukaca su parazitoidi. Kao što je prethodno navedeno, parazitiraju dok su odrasli kukci fitofagni, dakle hrane se biljnim materijalom, najčešće peludi i nektarom. Nakon oplodnje odrasla ženka posebnim organom na zatku tzv. leglicom probije tijelo svoje žrtve i odloži jedno ili više jaja pa takve osice nazivamo endoparaziti. 

Za razliku od njih neke vrste kao što su ektoparaziti, jaja odlažu u blizini tijela žrtve ili na njega. Nakon određenog vremena se iz jaja razvije ličinka osice koja doslovno pojede svoga domaćina. Za to vrijeme štetnik postupno prestaje s ishranom i konačno ugiba.

Jedna od najpoznatijih osica u suzbijanju maslinine muhe je osica Pnigalio mediterraneus koja leglicom probija plod u potrazi za ličinkom muhe. Zatim odlaže svoje jaje iz kojeg se razvija ličinka osice. Nakon što je pojela plijen kukulji se u plodu, a kad završi svoj razvojni ciklus napušta plod u potrazi za novom žrtvom. 

Aktivnost ovog parazitoida je najizraženija u kolovozu i početkom rujna. 

Opaka osica

U maslinicima je prisutna i osica Eupelmus urozonus i to najčešće tijekom ljetnih mjeseci. Ona je parazitoid ličinke, ali i kukuljice muhe. Brojna istraživanja naglašavaju njegov uspjeh u smanjenju populacije maslinine muhe prilikom njegova masovnog ispuštanja. 

Od ostalih vrsta treba spomenuti Opius concolor koju ubrajamo u endoparazite. Odlaže jedno ili više jaja u ličinku muhe, a parazitiraju i štitaste uši. Iako ih ima jako puno, kao posebno važne navodimo vrste Scutellista cyanea i Metaphycus sp. Uglavnom su to parazitoidi jaja i ličinki različitih razvojnih stadija. Njihova prisutnost u nasadu se često očituje po malim okruglim otvorima na štitićima ušiju kroz koje odrasla osica izlazi van. 

Bijeli i žuti cvjetovi privlačniji

Bitno je naglasiti, kaže Franin, da opstanak korisnih organizama osim o plijenu jako ovisi i o prisutnosti najčešće samoniklih biljaka privlačnih cvjetova, lako dostupnih žlijezda koje proizvode nektar i peludi. Odraslim osicama su pelud i nektar primarna hrana. 

Međutim, istraživanja su dokazala da i predatori npr. bubamare u određenim fazama svoga života također uzimaju pelud i nektar s cvjetova. Osim toga i boja cvijeta ima izvjesnu važnost u privlačenju korisnih kukaca. Naime, cvjetovi bijele i žute boje su privlačniji od nekih drugih boja. Posebno bitnu ulogu u privlačenju prirodnih neprijatelja imaju biljke iz porodica štitarki (divlja mrkva i komorač) i glavočika (ljepljivi oman, jermen i kamilica). 

No, i neke druge vrste kao npr. kadulja, ružmarin, smilje, dvoredac, brnistra, heljda i mravinac mogu biti stanište za korisne kukce. Sve komponente poljoprivredne površine koji nisu kulturna biljka (zatravljeni ili dio maslinika, zakorovljeni rubni dijelovi površine, putevi obrasli samoniklim cvjetnim vrstama, prirodne živice i grmovi) nazivamo "ekološka infrastruktura". 

Dakle, broj parazitoida i predatora je veći u onim maslinicima gdje su osim maslina prisutni i neki od elemenata ekološke infrastrukture. Time se povećava bioraznolikost agroekosustava ali i uspjeh biološke metode suzbijanja štetnika. 

Zaključno, biološka metoda ima svojih prednosti kao i određenih nedostataka pa nije niti može biti ključna u zaštiti ove kulture. "Stoga ju je najbolje kombinirati s ostalim, prvenstveno ekološki prihvatljivim metodama“, poručuje ovaj stručnjak. 


Tagovi

Korisni kukci Predatori Parazitoidi Bubamare Stjenice Mravi Pauci Grinje Opaka osica Maslinar Kristijan Franin


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Lipo Josipovo - lipa sva godina: Što još kažu narodne izreke?

Spomendan svetog Josipa obilježavamo danas, 19. ožujka. Uz ovoga sveca vezano je niz narodnih mudrosti koje služe kao svojevrsna prognoza vremena. Neke od njih objavljene...

Više [+]