• Maslinar
  • 04.04.2021. 15:00

Korisni kukci u masliniku: Osica uništava muhu, a bubamara uši

Nažalost zbog neinformiranosti, neznanja, ali i nemara ovi kukci iako korisni često stradavaju, ističe. dr.sc. Kristijan Franin.

Foto: Zarko Basic/PIXSEL
  • 144
  • 278
  • 0

Osim štetnih koji su svakome maslinaru dobro poznati, u nasadima obitava i veliki broj korisnih, manje poznatih vrsta kukaca tzv. prirodnih neprijatelja. "Nazivamo ih tako jer se hrane štetnim vrstama, dakle smanjuju njihovu brojnost, a dijelom i nastanak šteta“, kaže dr. sc. Kristijan Franin za Maslinar.

Predatori i parazitoidi

Korisne kukce, pojašnjava, dijelimo u dvije skupine, a to su predatori i parazitoidi. Predatori su organizmi koji uhvate svoj plijen ubiju ga i pojedu dok parazitoidi imaju nešto drugačiji način ishrane. 

Naime, oni su najčešće različite vrste osica koji odlažu jaja u ili na tijelo svoje žrtve. Iz jaja se zatim razviju njihove ličinke koje se hrane domaćinom i uzrokuju njegovo ugibanje.

Pretpostavka za opstanak korisnih vrsta u masliniku je postojanje njihova stanište i prisutnost plijena. Osim toga i tehnologija proizvodnje ima utjecaj na prisutnost prirodnih neprijatelja (obrada tla, zatravljenost površine, navodnjavanje i svakako upotreba kemijskih sredstava za zaštitu bilja).

Najzastupljenije bubamare i mrežokrilke

"Nažalost zbog neinformiranosti, neznanja, ali i nemara ovi kukci iako korisni često stradavaju, ističe.  

Među predatorima su najzastupljeniji predstavnici porodice Coccinellidae poznatiji kao bubamare, a mogu biti i ličinke i odrasli kukci. Najčešće se hrane lisnim i štitastim ušima, a značajni su grabežljivci maslinina medića (Saissetia oleae). 

Navedeni kukci se hrane jajima i ličinkama štetnika. Prema literaturnim podacima, kao i podacima vlastitih istraživanja najzastupljenije vrste su: Exochomus quadripustulatus, Chilorus bipustulatus, ali i predstavnici roda Scymnus.

Druga skupina su Chrysopidae ili mrežokrilke koje se hrane jajima i gusjenicama maslinina moljca (Prays oleae). Prema nekim podacima mogu značajno smanjiti populaciju moljca, i to posebno karpofagne ili plodne generacije. 

Stjenice i mravi

Od ostalih predatora, objašnjava stručnjak, možemo pronaći i grabežljive stjenice (Heteroptera), Anthocoris nemoralis i Deraeocoris punctum koje također parazitiraju jaja i ličinke različitih vrsta kukaca npr. štitastih ušiju, maslininog moljca i maslinine buhe (Euphyllura olivina). 

Osim toga i neke vrste mrava se hrane jajima, ličinkama, ali i odraslim potkornjacima pa tako sudjeluju u njihovu suzbijanju.

Značajno je još spomenuti i osolike muhe (Syrphidae) koje zbog specifične žuto-crne kombinacije boja na tijelu podsjećaju na ose. Njihove ličinke napadaju ličinke moljca, a odrasli kukci se hrane dijelovima cvijeta. 

Pauci i grinje

Također, iako ih ne ubrajamo u kukce, ne manje značajnu ulogu u održavanju biološke ravnoteže imaju pauci i predatorske grinje. 

Pauci su kao važni predatori dominantna skupina člankonožaca i obično su u maslinicima prisutni tijekom čitavog vegetacijskog perioda.

Druga skupina korisnih kukaca su parazitoidi. Kao što je prethodno navedeno, parazitiraju dok su odrasli kukci fitofagni, dakle hrane se biljnim materijalom, najčešće peludi i nektarom. Nakon oplodnje odrasla ženka posebnim organom na zatku tzv. leglicom probije tijelo svoje žrtve i odloži jedno ili više jaja pa takve osice nazivamo endoparaziti. 

Za razliku od njih neke vrste kao što su ektoparaziti, jaja odlažu u blizini tijela žrtve ili na njega. Nakon određenog vremena se iz jaja razvije ličinka osice koja doslovno pojede svoga domaćina. Za to vrijeme štetnik postupno prestaje s ishranom i konačno ugiba.

Jedna od najpoznatijih osica u suzbijanju maslinine muhe je osica Pnigalio mediterraneus koja leglicom probija plod u potrazi za ličinkom muhe. Zatim odlaže svoje jaje iz kojeg se razvija ličinka osice. Nakon što je pojela plijen kukulji se u plodu, a kad završi svoj razvojni ciklus napušta plod u potrazi za novom žrtvom. 

Aktivnost ovog parazitoida je najizraženija u kolovozu i početkom rujna. 

Opaka osica

U maslinicima je prisutna i osica Eupelmus urozonus i to najčešće tijekom ljetnih mjeseci. Ona je parazitoid ličinke, ali i kukuljice muhe. Brojna istraživanja naglašavaju njegov uspjeh u smanjenju populacije maslinine muhe prilikom njegova masovnog ispuštanja. 

Od ostalih vrsta treba spomenuti Opius concolor koju ubrajamo u endoparazite. Odlaže jedno ili više jaja u ličinku muhe, a parazitiraju i štitaste uši. Iako ih ima jako puno, kao posebno važne navodimo vrste Scutellista cyanea i Metaphycus sp. Uglavnom su to parazitoidi jaja i ličinki različitih razvojnih stadija. Njihova prisutnost u nasadu se često očituje po malim okruglim otvorima na štitićima ušiju kroz koje odrasla osica izlazi van. 

Bijeli i žuti cvjetovi privlačniji

Bitno je naglasiti, kaže Franin, da opstanak korisnih organizama osim o plijenu jako ovisi i o prisutnosti najčešće samoniklih biljaka privlačnih cvjetova, lako dostupnih žlijezda koje proizvode nektar i peludi. Odraslim osicama su pelud i nektar primarna hrana. 

Međutim, istraživanja su dokazala da i predatori npr. bubamare u određenim fazama svoga života također uzimaju pelud i nektar s cvjetova. Osim toga i boja cvijeta ima izvjesnu važnost u privlačenju korisnih kukaca. Naime, cvjetovi bijele i žute boje su privlačniji od nekih drugih boja. Posebno bitnu ulogu u privlačenju prirodnih neprijatelja imaju biljke iz porodica štitarki (divlja mrkva i komorač) i glavočika (ljepljivi oman, jermen i kamilica). 

No, i neke druge vrste kao npr. kadulja, ružmarin, smilje, dvoredac, brnistra, heljda i mravinac mogu biti stanište za korisne kukce. Sve komponente poljoprivredne površine koji nisu kulturna biljka (zatravljeni ili dio maslinika, zakorovljeni rubni dijelovi površine, putevi obrasli samoniklim cvjetnim vrstama, prirodne živice i grmovi) nazivamo "ekološka infrastruktura". 

Dakle, broj parazitoida i predatora je veći u onim maslinicima gdje su osim maslina prisutni i neki od elemenata ekološke infrastrukture. Time se povećava bioraznolikost agroekosustava ali i uspjeh biološke metode suzbijanja štetnika. 

Zaključno, biološka metoda ima svojih prednosti kao i određenih nedostataka pa nije niti može biti ključna u zaštiti ove kulture. "Stoga ju je najbolje kombinirati s ostalim, prvenstveno ekološki prihvatljivim metodama“, poručuje ovaj stručnjak. 


Tagovi

Korisni kukci Predatori Parazitoidi Bubamare Stjenice Mravi Pauci Grinje Opaka osica Maslinar Kristijan Franin


Autorica

Mila Botteri

Više [+]

Urednica časopisa Maslinar.


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Sezona #crvenog
A jeste krenuli pripremati tursiju?
(meni majka šalje fotku kak cisti povrće, a pored Pelin - to za želudac, znate - pa fotka nije bas primjerena za #klub jel) ;)