Pretraga tekstova
Brže se razgrađuje od stajskog gnojiva, ne sadrži sjemenke korova po čemu je isti kao i peletirani organski stajnjak.
Zbog rasta cijena gnojiva, koje su skočile duplo ili čak troduplo, mnogi voćari sve manje koriste onog mineralnog, ali i stajskog. U novije vrijeme okreću se kompostu od šampinjona koji je jeftiniji, a isto tako može doprinijeti održavanju rodnosti.
Goveđi stajnjak praktično je nezamjenjiv za ishranu voćaka u čijem uzgoju važi pravilo da koliko iznese hranjiva rodom, toliko joj se treba vratiti.
Prošla, 2022. godina, bila je rodna, naročito kod šljiva i jabuka, zbog čega je važno da se i ove godine stabla pognoje hranjivima koja će im omogućiti rodnost. Kompost od šampinjona mješavina je stajskog gnojiva, bilo goveđeg, konjskog, kokošjeg ili ovčjeg, i gljiva koje ostanu nakon berbe.
Kompost, jednostavno rečeno, prezrije i budući da nema većeg prinosa šampinjona proizvođači ga se moraju riješiti. Ukoliko je riječ o većoj proizvodnji često se događada se voćarima nudi besplatno, samo da ne stoji po dvorištima ili u krugu poduzeća u kojem se proizvode ove gljive.
I to je jedan od razloga zbog kojeg je u prošloj godini, došlo do porasta upotrebe ovog komposta u voćnjacima, pa i vrtovima.
Prema iskustvima onih koji su ga koristili, ovaj kompost se brže razgrađuje od stajskog gnojiva, a trava je zelenija na mjestima gdje je on korišten, u odnosu na ona gdje je primijenjeno NPK gnojivo ili stajnjak. Ne sadrži sjemenke korova po čemu je isti kao i peletirani organski stajnjak.
Kompost od šampinjona sadrži i dušik, fosfor, kalij, kalcij i željezo. Pogodan je za zemljišta koja sadrže više dušika jer on sam ga ne sadrži puno. Odnos dušika, fosfora i kalija je 1:1:1.
Ali, sadrži dosta organske tvari i dovodi do uspostavljanja boljeg vodno-zračnog režima, što opet dovodi do boljeg zadržavanja vode u zemljištu i aktivira korisne zemljišne mikroorganizme.
Također, poboljšava strukturu gline u tlu i omogućava bolju drenažu, odnosno, brže otjecanje viška vode. Sadržaj kalcija pogodan je za neke biljke, posebno krušku i rajčicu, dok ga jagode i borovnice ne vole jer su one pogodne za kiselija zemljišta.
Tagovi
Kompost Šampinjoni Peletirani stajnjak Goveđi stajnjak Mikrorganizmi Gnojivo
Autor
Više [+]
Diplomirani inženjer poljoprivrede, specijaliziran za integralnu i ekološku proizvodnju i zaštitu voća i povrća. Također se bavi voćarstvom, uzgaja kruške, šljive i crveni ribizl.
Trenutno nema komentara. Budi prvi i komentiraj!
Tradicionalnu europsku hranu ugrožavaju kukci, biljne alternative i meso iz laboratorija?
Mađarsko predsjedavanje Vijećem EU započelo je 1. srpnja i odmah se uhvatilo u koštac obrane europske kulinarske tradicije. Na inicijativu Budimpešte, danas će 27 minista...
Maja Celing Celić
prije 1 tjedan
Sanja, ali nitko nikoga ničime ne pritišće. Ta hrana je na tržištu kao i sve drugo. Hoćeš kupiti ili ne, stvar je kupca, odnosno ponude i potražnje. Više [+] Niti jedna hrana se ne zabranjuje, ne miče s polica, iako je loša za zdravlje. Uzmi samo gazirana pića, slatkiše, ultraprerađenu hranu (i životinjsku i biljnu), toliko toga je i dalje tu. Pa više je to ugrozilo tradicionalnu proizvodnju nego ovi noviteti. Pa danas će ljudi prije kupiti neku salamu u kojoj ima tko zna čega, nego šunku, kulen. Prije će kupiti kekse nego, ne znam, gužvaru od nekog domaćeg proizvođača. Prije će kupiti bogtepitakakav sirni namaz nego neki domaći sir iz svog kraja. Tako da, nema smisla od etiketiranja ove hrane. Umjesto da se energija i vrijeme troši na zabrane i prozivanje, treba smišljati načine kako pomoći domaćim proizvođačima, kako im olakšati proizvodnju, da dođu na tržište, da cijene budu prihvatljive kupcima. Ljudi će sigurno radije i dalje jesti čvarke umjesto crvčaka ako će ti čvarci biti po prihvatljivoj cijeni.
Agroklub® koristi internet kolačiće za pružanje boljeg korisničkog iskustva. Korištenjem stranica prihvaćate pravila privatnosti o kojima možete više saznati ovdje