Koliki treba biti razmak među voćem u amaterskim nasadima?

Razmak sadnje voćnih sadnica u dvorištima, na okućnicama, u amaterskim i profesionalnim voćnjacima se razlikuje. Pravilna udaljenost između posađenih voćaka omogućit će im da maksimalno iskoriste svoj rodni potencijal, osigurati dobru ventilaciju, opskrbljenost vodom, ishranu, kao i dovoljno prostora za ravoj korijena i nadzemne mase i nesmetan protok prilikom izvođenja radova i berbe plodova.

Agrotehnika, pomotehnika i rezidba

Prije nego što pristupimo sadnji, potrebno je isplanirati koje ćemo voćne vrste saditi. Koje sorte, kakva je njihova bujnost, kakva će biti podloga na koju je obavljeno cijepljenje. Neke su bujnije i zauzimaju veću površinu. Također, odabirom podloge utječemo na bujnost budućeg stabla. Ista sorta kalemljena na kržljavu podlogu i na divljem sijancu dat će dva različita stabla. Ono na kržljavoj podlozi bit će manje dok će stablo na divljem sijancu biti veće i zahtijevati veći prostor.

Osim o voćnoj vrsti, sorti, bujnosti, podlozi, također moramo voditi računa o osobinama zemljišta, primijenjenoj agrotehnici, klimatskim prilikama, vremenu koje možemo izdvojiti da se posvetimo ovoj aktivnosti.

Kako posaditi voćke - od pripreme zemlje do zaštite sadnice

Premali razmak između drveća će na kraju rezultirati zasjenjivanjem kako sadnice rastu, a to će na kraju dovesti do smanjenog formiranja cvjetova i plodova, slabijeg razvoja voćke i konkurencije među njima za vodu i hranu. Kada je razmak između njih prevelik, može se javiti problem s oprašivanjem.

Razmak treba biti takav da svako drvo ima dovoljno svjetlosti i da se osigura slobodna cirkulacija zraka. To će pomoći da se stabla poslije padalina brzo prosuše, posebno da se prosuši krošnja i površina listova. Tako će se spriječiti naseljavanje gljivica koje izazivaju oboljenja i njihov razvoj.

Udaljenost zasađenog voća od žive ograde, živice treba biti između dva ili tri metra. Vrste koje rastu visoko i razvijaju veliku krošnju, sade se dalje od živice dok niže vrste možemo saditi bliže.

Sadnja na divljem sijancu

Ovisno o bujnosti sadnice jabuke sade se na udaljenost od tri do jedanaest metara. Na razmak između njih utjecat će i primijenjena agrotehnika, pomotehnika, kao i obavljena rezidba. U profesionalnim nasadima taj razmak može biti pola metra jer se sade patuljaste sorte, zatim one kalemljene na kržljave podloge. Ide redovna rezidba, osigurano je odgovarajuće zalijevanje i gnojidba i postavljena je armatura koja pridržava stabla. U amaterskim nasadima i na okućnicama to nije slučaj.

Uzgoj stupastih jabuka na okućnici

Biraju se vrste i sorte cijepljene na nešto bujnije podloge ili divlje sijance zbog razvijenijeg korijena koji omogućava stablima da rastu i razvijaju se bez pomoćne potpore. Bujne sorte jabuke se sade na razmak od 9 do 11m, srednje bujne na pet metara, a patuljaste na dva do tri metra. Sadnice kruške idu na razmak od pet do šest metara. Šljive i višnje na udaljenost od 5m, a marelice na 6m. Za trešnje je potrebno više prostora, čak 9m između sadnica.

Okvirno možemo predvidjeti veći razmak za bujne vrste i sorte dok srednje bujne i patuljaste vrste možemo saditi na manji razmak. Bujne voćke sadimo na razmak između pet i osam metara. To je uobičajena udaljenost u amaterskim nasadima i na okućnicama. Srednje bujno voće idu od četiri do pet metara dok patuljaste vrste sadimo na razmak od dva do tri metra.