Koji faktori utječu na prijevremeno sušenje stabla marelice?

Kako objašnjava poljoprivredna savjetodavka Biljana Nikolić na pojavu prijevremenog sušenja (apopleksija) marelice utječe veliki broj ekološko-fizioloških faktora od kojih su najznačajniji sljedeći:

• niska temperatura;
• suša;
• prevelika vlažnost zemljišta;
• nedovoljno kompatibilna podloga;
• visina kalemljenja;
• gustoća sadnje;
• ishrana biljaka;
• nedovoljna i nepravovremena primjena agrotehničkih mjera;

Utjecaj niskih temperatura

Tijekom biološkog zimskog mirovanja marelica je relativno otporna na mraz i podnosi temperature od -25°C do 30°C. Ipak, biološko zimsko mirovanje traje kratko i završava se sredinom ili krajem siječnja. Stupanjem marelice u ekološko zimsko mirovanje znatno se povećava njena osjetljivost na mraz, pa štetu na voćkama može prouzročiti i mraz slabijeg intenziteta (-10°C do -15°C). Naročito su opasna kolebanja temperature u veljaču i ožujku, kada nakon perioda toplog vremena nastupe povratni mrazevi. U takvim uvjetima može se dogoditi smrzavanje tkiva stabla i skeletnih grana, naročito kambija  floema. Oštećenje tkiva može nastati i u jesen, zbog naglog pada temperature. U našim uvjetima mraz je rjeđe primarni uzročnik sušenja marelice. On je uglavnom sekundarni uzročnik, pri čemu oštećenja koja nastaju uslijed mraza predstavljaju mjesta kroz koja prodiru patogeni koji uzrokuju sušenje stabala.

Utjecaj suše

Postoji mišljenje da je marelica otporna na sušu, te da je ne treba navodnjavati. Međutim, ona se odlikuje visokim intezitetom transpiracije. U periodima jake suše može doći do poremećaja vodnog balansa, to jest do velikog gubitka vode zbog transpiracije, nego što je usvajanje vode preko korijena. Ta pojava je naročito izražena pri obilnoj rodnosti, kada se voćke pretjerano iscrpljuju i akumuliraju manje količine rezervnih organskih tvari u deblu i granama. To utječe na smanjenje njihove otpornosti na mraz i povećanje osjetljivosti na prijevremeno sušenje stabala.

Utjecaj prevelike vlažnosti

Prevelika vlažnost zemljišta, koja nastaje zbog visoke razine podzemnih voda ili zabarivanja zemljišta nakon jače kiše, može izazvati gušenje korijena, pa samim tim i sušenje stabala. Također, pretjerana vlažnost doprinosi razvoju parazitnih gljiva u zemljištu.

Utjecaj podloge

Na osnovu mnogih istraživanja ustanovljen je značajan utjecaj podloge na pojavu prijevremenog sušenja stabala marelice. Kao nepogodne podloge su se pokazali sijanci marelice i crvenolisne šljive (džanarika). Sorte kalemljene na tim podlogama su osjetljivije na mraz i apopleksiju. Bolje rezultate dale su podloge koje potječu od domaće šljive i trnošljive.

Utjecaj visine kalemljenja

Niskokalemljene marelice osjetljive su na kolebanja temperature krajem zime zbog čega dolazi do pucanja kore na deblu. Te pukotine su mjesta prodiranja patogena koji izazivaju prijevremeno sušenje stabala. Utvrđeno je da se apopleksija manje javlja u slučaju visokog kalemljenja (80-120 centimetara), naročito ako se kao podloga ili posrednik koristi šljiva.

Utjecaj gustoće sadnje

Dokazano je da su gušće posađena stabla marelice otpornija na prijevremeno sušenje. To se objašnjava promjenom mikroklimatskih uvjeta, prije svih manjim amplitudama temperature između dana i noći.

Utjecaj položaja

Izbor odgovarajućeg položaja za podizanje nasada marelice ima veliki utjecaj na osjetljivost stabala na mraz, pa tako i na prijevremeno sušenje. Položaji u ravnici ili podnožju brda su nepovoljniji od onih koji se nalaze na uzvišenom dijelu terena s blagim nagibom. Južne i jugozapadne ekspozicije su manje povoljne od sjevernih i sjeveroistočnih, zato što su na njima izraženija kolebanja temperature, koja mogu dovesti do oštećenja tkiva debla i skeletnih grana.

Utjecaj obrade zemljišta

Manje sušenje stabala je primijećeno u nasadima s optimalnom primjenom agrotehničkih mjera u odnosu na zapuštene nasade. Međutim, treba voditi računa o dubini obrade, odnosno o tome da ne dolazi do oštećenja debljih žila prilikom obrade zemljišta.

Utjecaj ishrane voćaka

Vitalnost i dugovječnost marelice uvelike ovise od optimalne i uravnotežene osiguranosti stabala mineralima. Nedostatak kalija i fosfora, kao i višak dušika utječu na smanjenje otpornosti voćaka na niske zimske temperature. Ako je izražen manjak nekih elemenata (dušik, magnezij, željezo, mangan) dolazi do pojave kloroze listova. Klorotična stabla akumuliraju manje količine organskih tvari u granama i deblu, slabije prezimljavaju i osjetljivija su na sušenje pod utjecajem mraza i patogena.

Utjecaj prethodnih kultura i potkultura

Marelicu ne treba saditi na svježim krčevinama drvenastih biljaka jer na takvim zemljištima postoji opasnost od zaraza patogenim gljivama, bakterijama i nematodama. Prije podizanja nasada takvo zemljište treba odmoriti nekoliko godina, a na njemu je poželjno uzgajati strne žitarice.

Utjecaj vremena rezidbe 

Kod marelice se ne preporučuje rezidba u periodu zimskog mirovanja. Presjeci koji nastaju pri toj rezidbi predstavljaju mjesta kroz koja se lako ostvaruje infekcija patogenim mikroorganizmima, od kojih su najznačajniji bakterija Pseudomonas syringae i gljiva Leucostoma cincta. Rezidbu je najbolje izvoditi u periodu od svibnja do kolovoza, jer tada rane brzo zarastaju i ne dolazi do infekcija patogenima.

Utjecaj prorjeđivanja plodova

Prevelika rodnost iscrpljuje stabla marelice i povećava njihovu osjetljivost na sušu i smrzavanje. Zato je u godinama u kojima je rodnost prevelika neophodno obaviti prorjeđivanje plodova.