Partenokarpija se pojavljuje u prirodi kao mutacija, dok se u poljoprivredi, posebno voćarstvu, umjetno izaziva kako bi se dobio veći plod, na primjer kruške bez sjemena.
Partenokarpija podrazumijeva formiranje ploda bez oplodnje i bez normalno razvijenih klijavih sjemenki, ili plodovi ne sadrže sjeme. U botanici i hortikulturi ova pojava znači "dejvičanski plod". Od voćnih vrsta najveću sklonost ovoj pojavi ima kruška i to lipanjsko zlato, srpanjska šarena, trevuška, amanliška, klapovka, conference, fetelova, lukasova, andre desport, dielova, jakovka, hardijeva, kaluđerka, fertility, vilijamovka, žifardova, hardenpontova, pariška grofica, boskova bočica i krasanka.
Sklonost pokazuju i sorte jabuke: baldwin, celina, bobovac, kanatka, peasgood, bijeli zimski kalvil i ontario. Od koštičavih voćaka (trešnja, breskva) također je uočena.
Partenokarpne vrste i sorte voćaka su značajne za područja ugrožena mrazom, jer donose izvjestan rod i nakon pojave mraza.
Prskanje biljnim hormonima (fitohormonima) se koristi nakon mrazeva da bi se izazvala stimulativna partenokarpija.
Za izazivanje one umjetne u voćaka koriste se sljedeći sintetički fitohormoni: beta - indol buterna kiselina, alfa - naftil octena kiselina, beta - naftoksi octena kiselina, 2, 4 - D (dikloro - fenoksi octena kiselina) i druge, sve u koncentraciji 10 - 100 ppm (dijelova na milijun dijelova vode), ovisno od vrste, sorte i sredstva.
Stimulativna podrazumijeva utjecaj nekog stimulansa, kao što je nepotpuno klijanje peludi na stigmi tučka. Pelud, dospjevši na stigmu tučka, klija, ali ne dospijeva do jajne stanice i ne obavlja oplodnju.
Ovu pojavu mogu izazvati i neki nadražaji i oštećenja tučka (ubod insekata, mraz, kemijski preparati i slično), a javlja se kod triploidnih sorti kruške i jabuke. Izražena je u godinama kada dolazi do oštećenja cvjeta od kasnih proljetnih mrazeva, recimo kod vilijamovke kada s oko 80 posto oštećenih cvjetova daje normalan rod u pojedinim godinama.
Vegetativna partenokarpija nije stimulirana polenom, pa se pripisuje utjecaju visokih temperatura na hormone koji pospješuju razvoj plodova bez oplodnje. Česta je pojava kod nekih suptropskih i tropski voćnih vrsta (mandarina i ostali agrumi, smokva, banana, ananas, i drugo).
Lažna partenokarpija javlja se kao posljedica ranog izumiranja embrija. Pored šturih sjemenki s abortiranim embrijem formira se i manji broj normalno razvijenih semenki. Česta je pojava kod nekih triploidnih sorti jabuke i kruške.
Tagovi
Autor
Evo kako se obavlja berba badema kod najvećeg hrvatskog proizvođača
Za suzbijanje kovrčavosti lišća breskve važno je kasno jesensko tretiranje
Najveći nasad šljive u Hrvatskoj velik kao 50 prosječnih nogometnih igrališta
Regionalni distribucijski centar u punom pogonu: komore pune jabuka
Obiteljska priča o destileriji 3MK - rakije, likeri i gin s obronaka Bilogore
Lješnjak - od prapovijesti do milijunske svjetske industrije
Kreće berba jabuka: Mumificirane plodove ne ostavljajte u voćnjaku
Zašto kruške i jabuke listaju tijekom ljeta?
