• Ljekovita aronija
  • 07.09.2017. 18:00

Kod aronije nema bolesti i truleži

Obitelj Blašković iz Jakšića četiri se godine bavi ekološkim uzgojem aronije koji daje manji urod, ali su bobice kvalitetnije. Ova je godina za aroniju bila fenomenalna.

  • 1.959
  • 176
  • 0

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža. Ima brojna ljekovita svojstva i korisna je preventiva protiv malignih oboljenja.

Za ekološki uzgoj ove biljke prije četiri godine odlučila se obitelj Blašković. Na nasadu površine jednog hektara u Jakšiću ovogodišnji rezultati su zadovoljavajući.

Aronija poput grožđa voli što više sunca

"Godina je bila fenomenalna. Bilo je jako puno sunca što aroniji odgovara. Aronija je slična grožđu. Što više sunca, dobit ćete bolju kvalitetu soka", otkrio je Đuro Blašković, vlasnik nasada u Jakšiću koji naglašava kako je u ekološkoj proizvodnji ovog bobičastog voća urod nešto manji nego kod konvencionalnog načina, ali su zato plodovi mnogo kvalitetniji. Na nasadu u Jakšiću ove se godine očekuje dva i pol kilograma aronije po grmu.

"Da je tu bilo gnojiva, bilo bi puno više, ali mi smo ekolozi pa toga kod nas nema. Ove godine smo krenuli s navodnjavanjem što je pogodovalo biljkama jer je bio dug period sušnog razdoblja. Bez vode zna se što se događa, dehidrira biljka pa ne možete dobiti kvalitetu bobice", dodaje Blašković.

Mehaničko skupljanje plodova

Cijena jedne sadnice aronije je oko 15 kuna, a po hektaru ih najčešće ima između dvije do dvije i pol tisuće. Prije sadnje preporučuje se bacanje stajskog gnojiva i duboko oranje tla.

Tako su Blaškovići stabljike posadili na razmak od 90 centimetara biljka od biljke i četiri metra red od reda, što omogućuje berbu mehanizacijom. Za to je ove godine zadužen specijalizirani stroj velike vrijednosti. Nema ih mnogo u Hrvatskoj, stoga nije lako organizirati mehaničko skupljanje plodova.

"Stroj radi na sistemu hidraulike. Ima određene tresače i češljeve koji prolaze kroz biljku i mogu reći da je dosta dobra ubranost, preko 90 pa čak i 95 posto", otkriva Blašković.

Kod aronije nema bolesti i truleži

Aronija može dulje razdoblje ostati ubrana, bez posljedica na kvalitetu ploda. Za razliku od malina ili kupina, ako se skladišti na hladnijim prostorima ne gubi nikakva svojstva i do tri tjedna.

"Aronija je specifična jer kod nje nema bolesti i truleži. Prošle godine smo se u to uvjerili kad je bio led. Led nam je stukao 70 posto nasada, ali bobice koje su bile oštećene, nisu popljesnivile, jednostavno su zacijelile", priča Blašković.

Vađenje starih žbunova

Kako bi plodovi bili što kvalitetniji, tri godine nakon sadnje preporučljivo je obaviti i prorjeđivanje grma.

"Prve tri godine se ostavi da se formira dobar žbun i da se dobije bujnost i rodnost, ali onda treba starije grane pomalo vaditi. Vađenjem starih žbunova dobijete na krupnoći bobice i na visini samog žbunja. To je prva agrotehnička mjera koja se primjenjuje nakon sadnje u aroniji", otkriva Blašković.

Porastao intenzitet uzgoja, ali nema brze zarade

Aronija je u Hrvatskoj, može se reći, nova kultura. Njezin plantažni uzgoj u Lijepoj Našoj pojavio se prije šest godina. No, posljednje tri godine porastao je intenzitet uzgoja.

Prema podacima Agencije za plaćanja u poljoprivredi, ribarstvu i ruralnom razvoju, 2016. godine ekološkim uzgojem ove biljke bavila su se 204 gospodarstva na površini od 248 hektara, a 2017. godine 281 gospodarstvo na 343 hektara.

"Ove godine je došlo do možda zasićenja. Ljudi su išli u to s ciljem da zarade neke velike novce. Aronija je kao svaki drugi posao. Ili morate to raditi sto posto ili ne. Ne možete misliti sad ću to posaditi, kad dođe berba prodat ću nekom i velike novce zaraditi. Toga nema", ističe Blašković.

Nema organiziranog otkupa plodova

Isto tako bilježimo trend porasta konvencionalnog uzgoja ove kulture. U 2016. godini 349 poljoprivrednih gospodarstava aroniju je sadilo na 148 hektara, a ove godine 492 subjekta na 522 hektara. Unatoč sve većem interesu za uzgoj, u Hrvatskoj još uvijek nema organiziranog otkupa plodova ove biljke. Stoga su se Blaškovići odlučili na gotov proizvod - matični sok od aronije.

"Matični sok se radi hladnim prešanjem. Kad uberete bobicu taj dan je u preradi. Radimo hladno prešanje, slično kao kod maslinovog ulja. Bobica se pere i melje te ide u preše. Isprešani sok ide u pasterizator i u boce. Tu nema dodataka vode, šećera niti aditiva", otkriva Đuro Blašković.

Potpora samo za ekološke proizvođače

Za konvencionalnu sadnju aronije u Hrvatskoj za sada nema poticaja. Potporu mogu ostvariti samo ekološki proizvođači ove kulture. Certifikat za ekološku proizvodnju Blaškovići su čekali tri godine, ali vrijeme se isplatilo jer ta potvrda im mnogo znači.

"Puno ljudi kaže 'Mi smo ekološki proizvođači', bace malo gnojiva da aronija bolje raste, da bude zeleniji list i bolja bobica. Mi s tim certifikatom dokazujemo da smo uistinu ekološki proizvođači", rekao je za kraj Blašković.


Povezana biljna vrsta

Aronija

Aronija

Sinonim: Crnoplodna aronija | Engleski naziv: Chokeberry | Latinski naziv: Aronia melanocarpa

Aronija je višegodišnja listopadna voćna vrsta podrijetlom iz Sjeverne Amerike, a pripada porodici ruža (Rosaceae). Na europskom se kontinentu najviše uzgaja u Rusiji, Poljskoj,... Pročitaj više »

Tagovi

Aronija Uzgoj aronije Ekološki uzgoj aronije Ljekovitost aronije Matični sok od aronije Ljekovita aronija


Partner

Izdvojeni tekstovi

Izdvojeni oglasi