Zadnje aktivnosti

Zadnje aktivnosti korisnika mogu vidjeti samo registrirani korisnici.

Online korisnici

Online korisnike Agrokluba mogu vidjeti samo registirani korisnici.
Za potpune funkcionalnosti ovih servisa, prijavi se.

Promo

  • OPG Ferlora Klaudio
  • 07.06.2022. 12:00
  • Primorsko-goranska, Cres

Klaudio Ferlora: Japanska mušica uništava urod trešanja, gdje je struka?

Drosophila suzukii sve je veći problem i koga god pita za savjet, nitko ne zna, a zaštitna sredstva skinuta su s liste dozvoljenih. "Ovako bih to opisao – imaš visoki šećer, ali ti liječnik prestaje propisivati lijek. I gdje si onda?", pita.

Foto: Arhiva K. Ferlora
  • 730
  • 83
  • 0

"U nadolazećim godinama ćemo imati velikih poteškoća sa zaštitom trešnje. Novi problem je Drosophila suzukii, ili kako je mi zovemo japanska mušica, jer su sredstva kojima se nešto i moglo napraviti na nivou Europe zabranjena“, ozbiljno zabrinut kaže Klaudio Ferlora (60) s Cresa.

"Ovako bih to opisao – imaš visoki šećer, ali ti liječnik prestaje propisivati lijek. I gdje si onda?“, nastavlja vlasnik OPG-a osnovanog prije 37 godina.

Nakon što ova mušica ubode zreli plod, a samo takav napada, prolaskom tri dana razviju se crvići i počinje truljenje. Pojavila se prije pet godina, navodi, a danas je viđa već na ranim sortama što prije nije primjećivao. Boji se budućnosti, ne zna kako će se uspjeti nositi s novonastalim problemima.

"Neće se moći od trešnje živjeti“, upozorava i pita se što će on tada. "Krčit ćemo voćnjake, a što ćemo nuditi turistima? Reagirati je trebalo jučer, čini mi se da je danas već kasno“, očajan je Ferlora.

Uvjeren je da Japanci, odakle je nametnik stigao, imaju rješenje i ne može shvatiti da se nadležne institucije u Hrvatskoj nisu time već pozabavile. "Struka bi pod hitno trebala svoje odraditi“, apelira.

Ostaje bez ičega?

Razočaran je činjenicom da su zaštitna sredstva za ovu mušicu skinuta s liste dozvoljenih. Smatra da je do toga došlo samo radi pčela koje stradaju zbog needuciranih ljudi koji tretiraju nasade u vrijeme kada ne bi smjeli.

"Na nivou Europske unije pčelarski lobi je vrlo jak i uspjeli su u naumu da se zabrane sva sredstva koja su za pčele opasna. Druga nisu dali ili dozvoljavaju ona koja nisu djelotvorna. No ljudi nekako dođu i do zabranjenih, kulture ne tretiraju u vrijeme i na način kako bi trebalo, pa dolazi do pomora“, govori Ferlora.

Smatra da se sada trujemo još više nego prije jer sredstva koja mnogi koriste nisu efikasna pa pretjeruju s primjenom. "Pokušavaju preživjeti, naravno“, opravdava ih. Smeta ga i što čita o uvezenim trešnjama za koje se pokazalo da su tretirane nedozvoljenim sredstvima.

"Kažu – treba pratiti.. Kada na dvije žute ploče vidiš jednu muhu, tada treba špricati. Ali ja ne mogu u svom trešnjiku sve tako detaljno pratiti jer ima puno stabala koja su razbacana po malim parcelama. Trebao bi jedan čovjek samo za to“, ističe. Dodaje i da žute ploče ne pokazuju realno stanje jer brojni insekti padnu na tlo.

Ne zna što će biti ove godine, već sada ima velikih problema i ne zna više što napraviti. Zvao je na sve strane da bi pitao što poduzeti. Prisjeća se kako je njegov poznanik iz Italije sva stabla trešnje posjekao nakon zabrane korištenja zaštitnih sredstava – jednostavno nije bilo spasa.

"Ako se meni to dogodi, ostajem bez ičega“, govori.  

Od djetinjstva u poljoprivredi

Već desetljećima, kaže, živi od zemlje iako tata nije htio da bude poljoprivrednik. Klaudio je, naime, završio pomorski fakultet, ali plovio je samo godinu dana.

Njegova obitelj bavi se trešnjama više od sto godina. U počecima su, vjeruje, razne sorte vjerojatno donijeli pomorci iz Italije. Na Cresu je postojalo puno drugih vrsta, ali su uglavnom bile samonikle. Veliki dio uroda plasirao se na Lošinj, a i dan-danas su tamo creske trešnje vrlo tražene.

Nekada su ovo voće na lošinjsku tržnicu prevažali brodom u košarama. "Ja sam sa svojih 12-13 godina išao autobusom“, priča nam. Njegovi su tada imali voćke 50-ak godina stare, dakle prije više od sto godina kalem je već stigao na otok Cres.   

Njegovi preci su se bavili uglavnom stočarstvom i vinogradarstvom. On osim trešanja ima šljive, kruške, nešto marelica, malo jabuka, ima i kesten, a bavi se također povrtlarstvom. Klaudio je i poznati creski maslinar – trešnje i masline su mu bile baza, kaže, oko njih se najviše angažirao.

Ništa bez oprašivača

Prisjeća se kako je njegov otac greškom u trešnjik posadio sortu koju zovu 'vodnica' nakon čega su primjetili da su trešnje oko ta tri novozasađena stabla uvijek izvrsno rodile i tako shvatili da se radi o oprašivaču. Ostali, koji u voćnjaku nisu imali oprašivača, nisu imali ni uroda, kaže.

"Dakle ljudi nisu znali da neke sorte ne mogu roditi jer nisu samooplodne. Mnogi su oprašivače posjekli jer nisu davali veliki plod i tako si uništili urod ostalih voćaka“, govori. Neka stabla koja je još njegov otac posadio prije 50-60 godina nisu davala više od kilu trešanja. Nakon što je pored njih zasadio oprašivača, počele su davati 300 kila.

On danas ima 20-ak sorti trešanja koje sazrijevaju u različito vrijeme. Voćke su, osim toga, zasađene na različitim nadmorskim visinama, razlike čak 300 metara, pa i zato dolazi do dozrijevanja u različito vrijeme. Ponekada ih bere cijeli svibanj, lipanj i još malo u srpnju, a plasira ih na Lošinj.

Bavio se također vinogradarstvom, ali je zbog šteta koje su radile divlje svinje odustao. Na otoku imaju također problema sa srnećom divljači.


Tagovi

Trešnje Japanska mušica Drosophila suzukii Klaudio Ferlora Cres


Autorica

Blanka Kufner

Više [+]

Završila je Upravno pravo i Menadžment u turizmu, a posebno ju zanimaju teme vezane uz ruralni i održivi turizam te sve što se tiče ekologije i očuvanja prirode. Misao vodilja: "Čovjek pripada prirodi, a ne priroda čovjeku - prirodu nismo naslijedili od predaka, nego posudili od unuka."

Izdvojeni tekstovi

Izdvojen oglas

KLUB

Turkinja, račanka, misirača, dubleka, stambolka, budimka, ćurta.
A kako vi nazivate njezino veličanstvo, slatku, mirisnu bundevu?